Upozorenje iz Sabora! U Istri gotovo tri naleta na divljač dnevno, a vozači bi mogli ostati bez odštete

Tijekom rasprave o izmjenama Zakona o lovstvu Klub IDS-a je upozorio na sve veći broj šteta koje divljač uzrokuje u prometu i poljoprivredi te na potrebu da se zakonska rješenja prilagode stvarnom stanju na terenu.

Iako predložene izmjene donose određene pomake, posebno u pogledu produljenja zakupa lovišta i povećanja sredstava za županije, ostaju otvorena ključna pitanja učinkovitog upravljanja divljači, zbrinjavanja stradalih životinja i pravične naknade štete građanima.

Anteo Milos je istaknuo da razmjeri problema u Istri zahtijevaju konkretne odgovore i učinkovitiji sustav. Prema podacima Istarske županije, tijekom 2025. godine zabilježeno je 946 naleta vozila na divljač, odnosno gotovo tri naleta dnevno.

Na nacionalnoj razini iste je godine za 6.455 šteta od naleta na divljač isplaćeno gotovo 14,9 milijuna eura. Takve brojke, upozorio je, pokazuju koliko je važno osigurati jasna pravila i stvarnu mogućnost ostvarivanja prava na naknadu štete.

Posebno je upozorio na položaj vozača koji, čak i kada nisu krivi za prometnu nesreću, prema predloženom rješenju mogu ostati primorani sami snositi troškove popravka vozila ako nema odgovarajućeg osiguranja.

Zbog toga je zatražio jasne odgovore o najavljenom dopunskom osiguranju, njegovoj cijeni, opsegu pokrića i ograničenjima, ali i o postupku zbrinjavanja stradale divljači na cestama. Kao primjer naveo je Sloveniju, u kojoj država organizira i financira postupak zbrinjavanja lešina divljači.

Milos je upozorio i na probleme poljoprivrednika, osobito vinogradara i maslinara, kojima predloženi zakon i dalje isključuje pravo na naknadu štete na neograđenim višegodišnjim nasadima. Naglasio je da mali poljoprivrednici, koji obrađuju više parcela, ne mogu uvijek podnijeti troškove ograđivanja svih površina te da je potrebno preispitati takvo zakonsko rješenje i omogućiti mjere zaštite razmjerne vrijednosti proizvodnje.

Istaknuvši da prevencija mora ostati važna, ali ne smije značiti da poljoprivrednici automatski ostaju bez mogućnosti naknade opravdane štete, Milos je zatražio i potporu gradovima i općinama u financiranju zaštite divljači, budući da upravo lokalne jedinice snose dio posljedica problema na svom području.

 

Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Dalibor Paus je u raspravi naglasio da se rješenje problema mora tražiti prvenstveno u prilagodbi lovnogospodarskih osnova stvarnom stanju na terenu. Predložio je i fleksibilniji model koji bi, uz suglasnost nadležnog stručnog tijela, omogućio pravodobne intervencije i tako pridonio smanjenju šteta u prometu i poljoprivredi.

„Ako se nešto zove lovnogospodarska osnova, onda je to osnova svega”, poručio je Paus, istaknuvši da upravo usklađivanje planiranog i stvarnog broja divljači treba biti polazište za rješavanje sve većeg broja šteta. Upozorio je i na problem zapuštenih poljoprivrednih površina te podijeljenih nadležnosti između lovišta i jedinica lokalne samouprave, što dodatno otežava učinkovito upravljanje divljači u blizini naseljenih mjesta.

Cilj izmjena Zakona o lovstvu mora biti sustav koji će omogućiti pravodobno reagiranje na stvarno stanje divljači, povećati sigurnost na cestama i osigurati pravedniju zaštitu građana i poljoprivrednika. Najavljeni su i amandmani kojima će se tražiti jasnija i učinkovitija zakonska rješenja.