Prosvjed zbog Holcima u subotu:'O pitanjima Koromačna odlučivati na temelju činjenica, mjerenja i zakonskih nadležnosti'

Uoči prosvjeda građana Labinštine i Istre, najavljenog za subotu, 14. studenoga, ispred sjedišta Istarske županije u Puli, Županija je iznijela svoje stajalište o zahtjevima vezanima uz cementaru Holcim u Koromačnu.

Organizatori prosvjeda traže hitnu izmjenu Prostornog plana Istarske županije kako bi se zabranili projekti povezani sa skladištenjem i transportom CO₂ te ukidanje svih dozvola za gospodarenje otpadom koje su izdane tvornici.

Istarska županija navodi kako razumije zabrinutost stanovnika Koromačna i Labinštine za zdravlje, sigurnost i kvalitetu života te da dijeli njihov interes da se sva otvorena pitanja vezana uz rad cementare temeljito razmotre.

U priopćenju ističe da je upravo zbog toga osnovana Radna skupina kao savjetodavno tijelo Županijske skupštine, koje prati dostupne podatke i razmatra mogućnosti daljnjeg postupanja.

„Istarska županija ostaje uz građane i nastavit će štititi njihove interese, ali važno je razgraničiti nadležnosti Županije, Općine Raša i državnih tijela te odgovornost za donošenje pojedinih odluka“, poručuju iz Županije.

Izmjene i dopune Prostornog plana Istarske županije već su u tijeku, no detaljniji uvjeti uređenja industrijskog postrojenja u Koromačnu trenutačno su propisani Prostornim planom Općine Raša.

O prostornim planovima i projektu CO₂

upanija stoga navodi da Općina, kroz izmjene vlastitog prostornog plana koje su također u tijeku, već sada može odlučivati o prostornim uvjetima za planirane zahvate povezane s CO₂. Prema stajalištu Županije, za to nije potrebno čekati izmjene županijskog plana.

Prostorni plan Istarske županije, ističe se u priopćenju, strateški je dokument pa bi eventualne zabrane pojedinih zahvata morale imati stručno i pravno utemeljenje. Za koncesiju na pomorskom dobru u luci Koromačno nadležna je država, odnosno postupak provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Županija navodi da je Ministarstvo u srpnju ove godine ovlastilo Holcim da u ime Vlade, kao davatelja koncesije, ishodi lokacijsku dozvolu.

Kada je riječ o projektu KOdeCO Net Zero, Županija podsjeća da je njezin predstavnik u nadležnom povjerenstvu u svibnju 2026. glasao protiv upućivanja studije utjecaja na okoliš na javnu raspravu, tijekom razmatranja njezine cjelovitosti i stručne utemeljenosti.

Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Studija je u međuvremenu povučena, a protivljenje projektu javno je izrazio i župan Boris Miletić.

U priopćenju Županija navodi da je svoj stav iskazala prije nego što su se pojedini istarski saborski zastupnici počeli javno baviti tim pitanjem. Također odbacuje tvrdnje da je župan Miletić sudjelovao u radu Povjerenstva za projekt KOdeCO Net Zero ili da je kroz to tijelo podržao projekt.

Županija pojašnjava da u Povjerenstvu za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata ima svojeg predstavnika, u skladu sa Zakonom o strateškim investicijskim projektima. Prema zakonu, u radu sudjeluju i predstavnici jedinica lokalne i područne samouprave na čijem se području projekt planira. Predstavnik Županije, navode, sudjelovao je u koordinaciji s rukovodstvom Istarske županije.

Dvije dozvole za gospodarenje otpadom

Građanska inicijativa traži ukidanje dozvola kojima je Holcimu omogućeno korištenje otpada u proizvodnji cementa. Županija u odgovoru upozorava da treba razlikovati dvije važeće dozvole, koje se odnose na različite vrste otpada i postupke.

Dozvolu za korištenje otpada kao goriva i gospodarenje vrstama otpada koje se klasificiraju kao opasne, odnosno za njegovu energetsku oporabu, izdalo je nadležno Ministarstvo 13. lipnja 2024. godine. Istarska županija ističe da nije nadležna za izdavanje te dozvole niti može samostalno pokrenuti postupak njezine revizije ili ukidanja.

Županija navodi i da korištenje otpada kao goriva u cementari nije uvedeno posljednjih mjeseci. Ministarstvo je, prema svojoj nadležnosti, takvu dozvolu izdalo i 2015. godine, dok se korištenje pojedinih alternativnih goriva razmatralo kroz studije utjecaja na okoliš još krajem devedesetih. Za suspaljivanje su, prema priopćenju, dozvole postojale i ranije.

• Župan Miletić na Labinštini: Projekt KOdeCO Net Zero nema našu podršku

U priopćenju se navodi da bi ukidanje dozvole za korištenje otpada kao goriva značilo povratak na ugljen i petrokoks. Županija takav korak opisuje kao vraćanje „40 do 50 godina unatrag“ u pogledu zaštite okoliša te smatra da bi bio suprotan ciljevima zelene tranzicije i smjeru europske okolišne politike.

Otvara i pitanje bi li cementara koja bi se oslanjala na takva goriva mogla poslovati u skladu sa zahtjevima Europske unije.

Drugu dozvolu izdala je Istarska županija, a ona se odnosi na korištenje određenih vrsta neopasnog otpada kao zamjenskih sirovina u proizvodnji cementa. Riječ je, među ostalim, o pepelu, šljaci i REA gipsu, kojima se zamjenjuje dio prirodnih sirovina.

„Ta dozvola ne odnosi se na spaljivanje otpada, a za njezino ukidanje mora postojati zakonska osnova“, ističu iz Županije. Dodaju da se korištenjem neopasnog otpada smanjuje potreba za eksploatacijom prirodnih sirovina, dok bi se neiskorišteni materijal morao zbrinuti na drugi način.

Podaci o emisijama i mjerenju kvalitete zraka

Županija navodi da se od 12. listopada, temeljem zaključka Županijske skupštine, javnosti omogućuje uvid u podatke o emisijama iz Holcimova dimnjaka. Podaci se ažuriraju svakih pola sata, a grafovi i arhiva dostupni su na mrežnim stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Iz dimnjaka se kontinuirano prate emisije niza onečišćujućih tvari, dok se za neke spojeve, među kojima su dioksini i furani, provode posebna povremena mjerenja.

Uz dugogodišnje praćenje kvalitete zraka na području Koromačna i Brovinja, od 25. rujna provode se i dodatna dvomjesečna mjerenja u samom Koromačnu. Prema priopćenju, ta se mjerenja na mobilnoj postaji provode na angažman Holcima, a obavlja ih akreditirani i ovlašteni zavod. Županija navodi da prema trenutačno dostupnim podacima nema većih razlika između rezultata mjerenja u naselju i na postaji u Brovinju.

Istodobno, tijekom probnog rada novog postrojenja zabilježena su povećanja emisija pojedinih tvari i kratkotrajne povišene vrijednosti. Županija se poziva na izvješće Državnog inspektorata, prema kojem propisane dnevne granične vrijednosti nisu bile prekoračene.

Foto: IstraIN

U priopćenju se pritom naglašava da izostanak prekoračenja graničnih vrijednosti ne znači kako daljnje praćenje nije potrebno. „Naprotiv, upravo zabilježena povećanja emisija pojedinih tvari zahtijevaju dodatnu pozornost i temeljitu analizu“, navode iz Županije.

Radna skupina Županijske skupštine već je preporučila dodatna mjerenja određenih organskih spojeva. Očekuje se i objedinjeno izvješće o mjerenjima provedenima tijekom oporabe otpada iz Gospića, uključujući podatke o dioksinima i furanima. Nakon toga bi se, navodi Županija, mogle provesti dodatne analize ili angažirati stručnjaci i institucije.

Pretkalcinator je još u dvogodišnjem probnom radu, tijekom kojeg se prikupljaju podaci o radu postrojenja i emisijama. Ti će podaci, prema priopćenju, biti važni za postupak izdavanja uporabne dozvole i utvrđivanje eventualnih dodatnih uvjeta rada postrojenja.

Mobilna mjerna postaja za zrak

U Prijedlogu proračuna Istarske županije za 2027. godinu predviđeno je 320.000 eura za nabavu mobilne postaje za ispitivanje kvalitete zraka. Županija navodi da će se time dodatno ojačati kapaciteti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Postaja bi omogućila mjerenja na različitim lokacijama, među ostalim u Koromačnu i Puli, gdje građani izražavaju zabrinutost zbog utjecaja industrijskih postrojenja. Pratila bi sumporov dioksid, sumporovodik, dušikove okside, amonijak, ozon, ugljikov monoksid te lebdeće čestice PM10 i PM2,5.

Prema Županiji, takva bi oprema omogućila brže prikupljanje podataka i pravodobnije reagiranje nadležnih institucija.

Županija poručuje da će nastaviti pratiti rezultate mjerenja, djelovati kroz Radnu skupinu Županijske skupštine i u okviru svojih ovlasti inzistirati na zaštiti zdravlja stanovnika i okoliša. Zaključno ističe da zabrinutost građana zahtijeva ozbiljan institucionalni pristup, a odluke o zdravlju i okolišu trebaju se donositi „na temelju činjenica, rezultata mjerenja i zakonskih ovlasti“.