Nasipavanje na Polarima pod sumnjom: rovinjski SDP traži nadzor i očitovanje

Unazad 3 dana gradski vijećnici iz redova oporbe zaprimili su bezbroj poziva, poruka i fotografija od zabrinutih građana koje je uznemirilo to što se u autokampu Polari u Rovinju bagerima nasipa sitni šljunak na hridinastu obalu u zabrinjavajuće velikim količinama. 

Zatrpavaju se velike površine stjenovite obale u zoni između plime i oseke, polupotopljene i potopljene škrape i lokve. 

Saborska zastupnica iz redova SDP-a dr. sc. Maria Blažina istaknula je zabrinutost zbog sve većeg pritiska ljudskog djelovanja na bioraznolikost, pogotovo kad je riječ o priobalnim morskim životnim zajednicama.

Osvrnula se na ovotjednu raspravu u Saboru o prijedlogu Zakona o potvrđivanju Izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. 

Napomenula je kako, iako je primarni motiv izmjena usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s međunarodnim po pitanjima namjernog uvođenjagenetski modificiranih organizama u okoliš, GMO je samo još jedna u nizu prijetnji i pritisaka na bioraznolikost. 

Podsjetila je da znanstvena zajednica već jako dugo upozorava na devastirajući učinak nasipavanja plaza, kao još jedno od vrlo učestalih štetnih djelovanja, uz porast prosječne temperature mora, promjenu morske cirkulacije, sidrenje, porast prisutnosti mikroplastike, emisije ugljikovodičnih spojeva, komunalnih otpadnih voda i dr.  

U koaliciji SDP-Možemo!-SU tvrde kako je diljem rovinjske i općenito zapadno istarske obale nasipavanjeplaža od strane koncesionara pod izlikom dohrane već desetljećima prekomjerno i progresivno, a dozvoljeno je člankom 77. Zakona o upravljanju pomorskim dobrom.

Uz jake morske struje to je i besmisleno i izuzetno štetno, jer sav šljunak odnesen u more završava na dnu i ubija prirodna staništa. Međutim koncesionari, ne samo da to rade, nego se svaki put malo prošire u obuhvatu nasipanja, a na dnu mora rastu beživotne pustinje. 

Hrvatski dio, dakle istočni, Jadranskog mora ima hridinastu obalu, što može zahvaliti povoljnim morskim strujama i kvaliteti geološke podloge. Kao rezultat svega toga možemo se pohvaliti izuzetno visokim bogatstvom staništa i raznolikošću morskih životnih zajednica.

Međutim, dugoročne posljedice ljudskog djelovanja itekako su vidljive, brojnim vrstama se znatno smanjio broj, a neka su staništa potpuno nestala, kao na primjer naselje endemske vrste Jadranskog bračića.

Vrlo brzo pristigla je i reakcija gradske uprave i koncesionara kroz lokalne medije, ističući kako investitori, koncesionari i vlasnici “posluju u skladu sa zakonom”.

Možda je tome tako, međutim morsko dobro i obalni pojas nisu samo izvor dobiti, "građevinsko zemljište" ili "poslovni prostor", već osjetljiv prirodni resurs čije korištenje zahtijeva najviši stupanj javne kontrole i suglasnosti", poručila je Blažina.

Prema mišljenju oporbenih koalicijskih partnera u Gradu Rovinj-Rovigno kontrola kroz trenutno važeće Zakone nažalost ne zadovoljava najviše standarde.

Procjene utjecaja na okoliš, studije i elaborati često se oslanjaju na zastarjele ili isključivo teorijske podatke, a obnova dokumentacije je puko zadovoljavanje forme.

Predsjednica SDP-a Rovinj podsjetila je na primjer izgradnje sjeverne luke San Pelagio i „neočekivanog“ pronalaska vrijednog staništa ugrožene plemenite periske usred produbljivanja dna zaljeva bagerima. Na to se možemo nadovezati projektom izgradnje budućeg lukobrana na otoku Sveta Katarina, čiji model strujanja u zaljevu proizlazi iz 20 godina starih podataka. To su sve momenti koji nam ne daju razloga za povjerenje u investitore, ni u legislativne okvire, niti u sustav kontrole.

Vezano uz aktualni incident na plaži Punta Eva u kampu Polari u Rovinju, nadovezao se Siniša Škaberna, rovinjski koordinator političke platforme Možemo!

Kao konkretan povod javne zabrinutosti u kampu Polariu Rovinju, u vlasništvu tvrtke Maistra d.o.o. ističe neočekivano velike razmjere prekomjernog nasipanja rasutog materijala za dohranu i sanaciju plaže i to na području Punta Eva, posebice u većoj uvali.

Više građana zamijetilo je bagere na obali kako raznose materijal i guraju ga u more i na škrape. Sudeći po snimkama i fotografijama sve upućuje da se zaista radi o nedozvoljenim aktivnostima.

Siniša Škaberna izrazio je razumijevanje za činjenicu da je Maistra d.o.o. važan faktor razvoja i ekonomske sigurnosti Rovinja, zbog čega odnos između građana, Maistre i Grada Rovinja-Rovigno mora biti ispunjen uzajamnim poštivanjem, razumijevanjem i povjerenjem. 

Foto: IstraIN

No, u nastavku obrazlaže argumentima kako jepovjerenje ovih dana poljuljano aktivnostima na plažama u koncesiji Maistre d.o.o. :

1. Radovi koji se izvode na dohrani plaže dobili su dozvole od Lučke kapetanije Pula i od Grada Rovinja

2. Po procjeni, Zakonske odredbe o načinu dohrane nisu se poštivale, jer su propisane količine prekoračene. (više od 0,35 kubnih metara materijala na 1 metar kvadratni plaže – to je jedna kariola)

3. Obalna linija je pomaknuta prema moru od 3-6 metara u odnosu na prirodnu početnu liniju.

4. Zatrpane su škrape, grote i plićak sa svojim specifičnim ekosustavom istarskog škoja. Počinjen je dakle ekocid. 

5. Grad Rovinj nema dovoljan broj komunalnih redara, te tako nije u mogućnosti adekvatno nadzirati sve aktivnosti i pojave u prostoru. Dodatno je razočaravajuće što se na dojave građana reagiralo na način, da se slučaj omalovažava, zataška i prikaže kao dizanje bure zbog ničega.

Dijelovi reagiranja Gradske uprave, koji najviše izazivaju zabrinutost kod oporbenih vijećnika su slijedeći:

Iz Gradske uprave reagirali su objavom u kojoj navode da je sve normalno i po pravilima : “Uslijed brojnih upita zabrinutih građana, ovim putem obavještavamo javnost kako se na području kampa Polari provodi sanacija obalnog pojasa zbog oštećenja nastalih uslijed djelovanja jakih valova i nepovoljnih vremenskih uvjeta.“

Zatim iz Grada navode i zakonske odredbe, koje su evidentno prekršene: „Posebno naglašavamo da Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama jasno propisuje uvjete pod kojima se plaže mogu uređivati i dohranjivati. Člankom 77. Zakona propisano je da nije dozvoljeno godišnje dohranjivanje plaže s većom količinom od 0,35 kubnih metara po dužnom metru obale plaže.

Foto: IstraIN

Osoba koja upravlja plažom može dohranjivati uređenu morsku plažu na način da se ne mijenja prosječna godišnja pozicija obalne crte, izgled plaže niti njezine karakteristike.“ 

I konačno koje mediji prenose iz GradaRovinj/Rovigno dijelom su kontradiktorni. Nakon tvrdnje da se radi o uobičajenoj sanaciji, da je nadzor već izvršen, tvrde kako će naknadnopogledati i da će onda naložiti popravak stanja: „Po završetku sanacije pomorsko redarstvo Grada Rovinja-Rovigno provest će kontrolu kako bi se utvrdilo je li sve izvršeno u skladu s propisanim uvjetima, a u slučaju bilo kakvog odstupanja, nalaže se vraćanje prostora u prvobitno stanje. 

S obzirom na to da se sve radnje provode sukladno planovima, važećim propisima i uz nadzor nadležnih službi, naglašavamo kako nema osnove za širenje netočnih interpretacija koje mogu dovesti javnost u zabludu.“ 

Nameće se zaključak, da ako je to „normalno“, onda imamo zaista velik problem u ovom gradu. Možda je postalo „normalno“ i gradskim vlastima, a i građanima, koji su godinama promatrali devastacije i prekomjerno širenje velikih turističkih sustava na štetu zajedničkih resursa, bez da im itko pokaže granice. Tko se usudio kritizirati, propitivati, taj je ušutkivan. Sustavno se događalo i sustavno se dopuštalo. Ne smijemo dozvoliti da nam se iste greške stalno ponavljaju.

Čini se da se svijest građana budi, da je sve više onih koji se konačno usude ukazivati na nepravilnosti, a rovinjska oporba koja sve češće uspijeva u gradskom vijeću izboriti svoje amandmane i prijedloge, svojim djelovanjem građanima nudi i dodatno ohrabrenje i daje nadu da se ipak može nešto pokrenuti, ispraviti, zajedničkim snagama zaštititi. Od sada, nastupa novo doba i građani, zajedno sa Gradom i službama, moraju biti u stanju i mogućnosti kreirati svoj grad i okoliš bez straha od bilo koga. 

Kako bi se provjerile sumnje na inicijativu vijećnika Siniše Škaberne (Možemo!) pokrenut je inspekcijski nadzor sukladno pozitivnim propisima. 

Od nadzora se očekuju konkretni podatci o tome koliko je kubika naneseno na određenu površinu, kolika je nasuta površina i koje je uvećanje, kako bi se utvrdilo da li je i u kojoj mjeri pređena zakonski i koncesijski dozvoljena količina.

Koalicijski partneri SDP-Možemo!-SU upozivaju građaneda i dalje budu budni i da dojavljuju bilo kakvo uzurpiranje javnog dobra, pomorskog dobra i zagađenje ili oštećivanje prirodnih resursa uz završnu poruku: Prekrasna prirodna obala je ono po čemu smo poznati u cijelom svijetu i razlog razvoju turizma od kojeg mnogi žive.