Obrtnicima stižu velike promjene: Evo što donosi novi zakon

Saborski zastupnici danas će raspravljati o Vladinu prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o obrtu, kojim se najavljuje nekoliko važnih promjena za hrvatske obrtnike. Prijedlog ide u smjeru financijskog i administrativnog rasterećenja, modernizacije strukovnog obrazovanja te jačanja obiteljskog poslovanja u obrtništvu.

Vlada je prijedlog u saborsku proceduru uputila sredinom svibnja, a kao ključne novosti ističu se smanjenje komorskog doprinosa, osnivanje Majstorske škole i uvođenje instituta obiteljskog obrta.

Jedna od najkonkretnijih promjena odnosi se na komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori. Prema prijedlogu, doprinos bi se smanjio s dosadašnjih dva posto na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka. Time bi se, kako obrazlaže Vlada, smanjili troškovi poslovanja obrtnika, ali i potaknuo učinkovitiji rad HOK-a.

Važan dio izmjena odnosi se i na obrazovanje. Predviđa se dodatno uređenje Majstorske škole kao javne ustanove koju bi osnovao HOK, uz mogućnost uključivanja i drugih osnivača. Cilj je brže uključivanje mladih na tržište rada te modernizacija cjeloživotnog obrazovanja, osobito u zanimanjima u kojima nedostaje kvalificirane radne snage.

Novost je i uvođenje obiteljskog obrta. Riječ je o modelu u kojem obrtniku u radu mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Time se želi zakonski urediti praksa koja već postoji u brojnim malim obrtima, posebno u uslužnim, proizvodnim i tradicijskim djelatnostima.

Takvo rješenje trebalo bi olakšati uključivanje obitelji u svakodnevno poslovanje i pridonijeti očuvanju obrta koji se prenose s generacije na generaciju.

Izmjene donose i olakšice za nasljednike obrtnika. Ako nakon smrti obrtnika iskažu volju za nastavkom poslovanja, nasljednici bi mogli nastaviti obavljati obrt bez obveze da odmah ispunjavaju posebne uvjete stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita.

Cilj je prilagoditi obrtništvo tržišnim uvjetima

Time se želi izbjeći prekid poslovanja u osjetljivom razdoblju do završetka ostavinskog postupka, kada je često teško pronaći osobu koja bi privremeno preuzela vođenje obrta.

Posebno se uređuje i pitanje rada obrtnika nakon ostvarivanja prava na mirovinu. Predloženim izmjenama jasno se potvrđuje pravo obrtnika da nastavi obavljati registriranu djelatnost i nakon umirovljenja, bez obustave isplate mirovine, u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju.

Time se želi omogućiti dulji ostanak iskusnih obrtnika na tržištu rada te očuvati dostupnost i kvaliteta obrtničkih usluga.

Iz Vlade poručuju da je cilj izmjena prilagoditi obrtništvo suvremenim tržišnim uvjetima. Obrtnici se posljednjih godina suočavaju s rastom troškova, nedostatkom radne snage i administrativnim opterećenjima, pa bi predložene promjene trebale stvoriti jednostavniji i fleksibilniji okvir za poslovanje.

Ako izmjene budu prihvaćene, obrtništvo bi trebalo dobiti stabilniju zakonodavnu podršku, osobito u područjima u kojima se posao oslanja na obiteljski rad, tradiciju i prijenos znanja. Najveći praktični učinak za obrtnike očekuje se kroz niži komorski doprinos, lakši nastavak poslovanja nakon smrti vlasnika te jasnija pravila za rad u mirovini.