Kvadrat sve skuplji, vlastiti dom sve dalji: Gradnja u Hrvatskoj poskupjela čak 64 posto!

Hrvatska narodna banka ograničila je iznos kredita na najviše 90 posto vrijednosti nekretnine, dok mjesečna otplata u pravilu ne smije prelaziti 45 posto primanja.

IstraIN/ DOMinvest

7 Studeni 2026 I 20:28

Kvadrat sve skuplji, vlastiti dom sve dalji: Gradnja u Hrvatskoj poskupjela čak 64 posto!
Pexels Ilustracija

Koliko danas doista košta izgradnja stana i koliko je Hrvatska povoljnija od ostatka Europe, otkrio je građevinski stručnjak i direktor tvrtke DOMinvest Saša Perko.

Prema njegovoj analizi, trošak gradnje stambene zgrade srednjeg standarda u Hrvatskoj iznosi oko 2.400 eura po četvornom metru neto površine s PDV-om, dok u njemačkim gradovima doseže približno 3.600 eura. U navedene iznose nisu uključeni zemljište, projektiranje i ostali troškovi.

Posebno zabrinjava brzina poskupljenja. Od 2020. godine cijene gradnje stanova u Hrvatskoj porasle su za 64 posto, u Njemačkoj za 44 posto, a na razini Europske unije za 31 posto.

Jedan od glavnih razloga je rast cijene rada, ali i sve veće oslanjanje na strane radnike.

„Uvozni radnik nije jeftin radnik: lani je u graditeljstvu izdano 52.776 dozvola za strance, a takav radnik prvu godinu radi dvostruko do trostruko sporije od domaćeg majstora, pa satnica od 15 eura u učinku postane 30 do 45 eura po satu”, upozorava Perko.

Dodatni problem predstavljaju dugotrajni administrativni postupci. Prema Perkovim podacima, prošle se godine na izdavanje građevinske dozvole u Hrvatskoj čekalo prosječno 169 dana od predaje urednog zahtjeva, bez vremena potrebnog za pripremu dokumentacije.

Istodobno, cijene građevinskog materijala gotovo su izjednačene s onima u zapadnoj Europi, zbog čega Hrvatska u tom segmentu više nema značajnu prednost.

Kada je riječ o kupnji nekretnina, novi stan u Zagrebu prosječno stoji 3.554 eura po četvornom metru, dok je u Beču cijena oko 5.200 eura, a u Münchenu prelazi 10.000 eura.

Iako su stambeni krediti u Hrvatskoj, prema navedenoj analizi, povoljniji nego u Njemačkoj i Austriji, kupcima dodatni izazov predstavljaju ograničenja kreditiranja.

Hrvatska narodna banka ograničila je iznos kredita na najviše 90 posto vrijednosti nekretnine, dok mjesečna otplata u pravilu ne smije prelaziti 45 posto primanja.

Perko zaključuje kako Hrvatska, unatoč još uvijek nižim troškovima gradnje, ubrzano gubi svoju cjenovnu prednost, dok rast cijena nekretnina sve više otežava rješavanje stambenog pitanja.