Ministarstvo brani upravu pulskog aerodroma, Radojčić tvrdi: “Sustav se raspada”

Dok hrvatske zračne luke bilježe rekordne rezultate i rast broja putnika, pulski aerodrom i dalje tone.

Upravo to bila je tema zastupničkog pitanja saborske zastupnice Dušice Radojčić ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, koji odgovornost za pad poslovanja vidi u pandemiji i ratu u Ukrajini, dok oporba upozorava na ozbiljne upravljačke propuste i izostanak reakcije države.

U središtu prijepora su financijski rezultati, revizijski nalazi, kreditno zaduženje te odgovornost uprave i države za smjer u kojem zračna luka ide.

Radojčić tvrdi da je pulski aerodrom jedina hrvatska zračna luka koja bilježi kontinuirani pad, i to u razdoblju kada su ostale zračne luke ostvarile rekordne rezultate.

Prema podacima koje navodi, Zračna luka Zagreb u 2025. godini povećala je promet putnika za 9,2 posto, Split za 7,5 posto, Dubrovnik za 4,4 posto, a Zadar za 3 posto.

Posebno ističe usporedbu sa Zadrom. Dok su 2020. godine pulska i zadarska zračna luka imale gotovo jednak broj zaposlenih i slične prihode, danas je razlika značajna. Zadar je prošle godine ostvario 22,2 milijuna eura prihoda, dok je Pula završila na 8,5 milijuna eura.

U svom odgovoru Ministarstvo odbacuje tvrdnje da je riječ isključivo o lošem upravljanju te kao ključne razloge navodi posljedice pandemije COVID-19 i gubitak ruskog i ukrajinskog tržišta nakon početka rata.

Ministar Butković ističe da je Pula upravo na tim tržištima ostvarivala oko 20 posto ukupnog prometa te da taj segment potražnje nije nadoknađen.

Foto: IstraIN

Ministarstvo također naglašava da Pula nikada nije ostvarila promet veći od milijun putnika godišnje te da spada među manje regionalne zračne luke s visokim fiksnim troškovima i manjim kapacitetima za tržišne prilagodbe. U odgovoru se navodi kako slične luke diljem Europe posluju s gubitkom i ovise o državnim potporama.

Jedna od spornih točaka odnosi se na revizorski nalaz za 2024. godinu.

Ministarstvo tvrdi kako nije riječ o negativnom mišljenju, već o „mišljenju s rezervom“, što prema objašnjenju znači da financijski izvještaji u cjelini daju istinit prikaz poslovanja, uz određene nepravilnosti koje se odnose na zalihe, interne kontrole, procjenu vrijednosti imovine i porezne obveze.

Uprava je, tvrdi ministar, već poduzela korake za otklanjanje tih nedostataka.

Foto: IstraIN

Radojčić, međutim, smatra da ministar izbjegava ključna pitanja – odgovornost direktorice Nine Vojnić Žagar, zapošljavanje bez natječaja, sastav Nadzornog odbora te nastavak trenažnih letova iznad grada, na koje u odgovoru nije izravno odgovorio.

Dodatnu polemiku izazvalo je i kreditno zaduženje od devet milijuna eura, za koje je založena imovina zračne luke, uključujući terminal. Ministarstvo pojašnjava da se radi o okvirnom ugovoru, dok stvarni dug trenutačno iznosi 1,9 milijuna eura te tvrdi da takav model osiguranja nije neuobičajen u poslovanju ovakvih sustava.

Na kraju, Ministarstvo poručuje da aktivno sudjeluje u stabilizaciji poslovanja kroz sufinanciranje infrastrukturnih projekata i pripremu modela državne potpore, ali i naglašava da budućnost pulskog aerodroma ovisi o aktivnijem uključivanju lokalne i regionalne zajednice te turističkog sektora.

Rasprava o pulskom aerodromu tako ostaje otvorena – dok Ministarstvo problem vidi u globalnim okolnostima i tržišnim poremećajima, oporba odgovornost traži u upravljačkim strukturama i državnom nadzoru.