Škaberna: Turizam mora služiti građanima, a ne stalnom rastu kapaciteta
Možemo! u javnom savjetovanju upozorava da Plan upravljanja destinacijom šalje proturječnu poruku – istodobno govori o dosegnutim granicama turizma i planira njegovo daljnje širenje.
IstraIN
8 Srpanj 2026 I 09:24
Foto: Siniša Škaberna
Turizam u Rovinju mora se razvijati na način koji će prije svega osigurati kvalitetniji život građanima, a ne isključivo povećavati broj turističkih kapaciteta, poručuju iz Možemo! Rovinj nakon sudjelovanja u javnom savjetovanju o Prijedlogu Plana upravljanja destinacijom Rovinj.
Smatraju kako je riječ o važnom strateškom dokumentu koji prepoznaje brojne izazove, ali upozoravaju da ga je potrebno dodatno doraditi kako bi održivost postala stvarni temelj budućeg razvoja grada.
Iz Možemo! Rovinj su, između ostalog, u priopćenju istaknuli kako se uspjeh grada više ne bi smio mjeriti brojem novih kreveta i turističkih investicija, već očuvanom prirodom, dostupnim javnim prostorom, priuštivim stanovanjem i zadovoljstvom građana koji u Rovinju žive tijekom cijele godine.
"Plan donosi kvalitetnu analizu stanja i prepoznaje mnoge izazove s kojima se Rovinj suočava – od pritiska na prostor i infrastrukturu do potrebe za održivijom mobilnošću i prilagodbom klimatskim promjenama. Upravo zato smatramo da je riječ o važnom dokumentu koji treba dodatno unaprijediti kako bi postao stvarni alat za upravljanje razvojem grada.
Najveću nedosljednost vidimo u tome što Plan istodobno zaključuje da je Rovinj dosegnuo svoje kvantitativne granice razvoja turizma, dok kao jedan od razvojnih ciljeva i dalje predviđa povećanje turističkih kapaciteta. Ako želimo ozbiljno govoriti o održivosti, tada razvoj više ne možemo temeljiti na stalnom rastu, nego na očuvanju prostora i podizanju kvalitete života.
Turizam mora biti sredstvo razvoja grada, a ne cilj sam po sebi.
Zato smatramo da se uspjeh Rovinja više ne smije mjeriti brojem novih kreveta ili turističkih investicija, nego očuvanom prirodom, dostupnim javnim prostorom, kvalitetnim radnim mjestima, priuštivim stanovanjem i zadovoljstvom ljudi koji ovdje žive.
Plan, nažalost, ne pravi dovoljno jasnu razliku između različitih oblika turističkog smještaja. S jedne strane predviđa daljnje povećanje kapaciteta velikih turističkih sustava, dok se istodobno pod opravdanim ciljem ograničavanja apartmanizacije u isti položaj stavljaju i mali obiteljski iznajmljivači koji iznajmljuju dio vlastitog doma.
Podržavamo ograničavanje nekontrolirane apartmanizacije, ali održivost ne znači da svi moraju jednako snositi ograničenja, nego da najveću odgovornost preuzmu oni koji stvaraju najveći pritisak na prostor.
Foto: Pexels
Najveći pritisak posljednjih godina nisu stvarali mali domaćini koji iznajmljuju dio vlastite kuće, nego veliki turistički sustavi koji su kontinuirano širili svoje kapacitete. Kampovi su se širili prema šumskim i prirodnim područjima, povećavali broj smještajnih jedinica, a posljedice takvog razvoja danas su vidljive i na obali, gdje se zbog sve većeg broja gostiju šire i nasipavaju plaže te trajno mijenjaju prirodni obalni prostori.
Zato smatramo da ograničenja moraju biti usmjerena tamo gdje nastaje najveći pritisak na prostor, infrastrukturu i okoliš, a ne prema građanima koji u vlastitom domu ostvaruju dodatni prihod.
Jednako važno, preostale razvojne površine ne smiju biti rezervirane za nove turističke kapacitete ili tržišne nekretninske projekte. Njihova prvenstvena namjena mora biti izgradnja priuštivih stanova za mlade obitelji i domaće stanovništvo.
Grad koji prostor koristi za prodaju apartmana i kuća za odmor, umjesto za stanovanje svojih građana, dugoročno stvara prazne četvrti, povećava troškove komunalne infrastrukture i gubi zajednicu koja grad čini živim tijekom cijele godine.
Posebno nas zabrinjavaju prijedlozi koji mogu dovesti do daljnjeg pritiska na prirodne i javne prostore. Smatramo da razvoj ne smije uključivati širenje koncesija na plažama, zahvate koji mijenjaju prirodnu obalu niti projekte poput golf igrališta koji bi trajno zauzeli vrijedan prostor i narušili prirodne ekosustave.
Foto: IstraIN
Jednako tako, prometna rješenja moraju biti usmjerena prema smanjenju automobilskog prometa, a ne zauzimanju novih zelenih površina. Podržavamo razvoj Park & Ride sustava, ali ne i prenamjenu vrijednih područja poput Campo Longa u parkirališta. Takvi prostori imaju važnu ulogu u zaštiti grada od posljedica klimatskih promjena, očuvanju bioraznolikosti i kvaliteti života građana.
S druge strane, pozdravljamo prijedloge razvoja javnog prijevoza i biciklističke infrastrukture, ali smatramo da ih treba učiniti ambicioznijima. Rovinju su potrebni električni minibusevi, sigurne biciklističke veze između svih dijelova grada i sustavno smanjenje ovisnosti o automobilima.
Jednako važnim smatramo ulaganje u ljude. Dugoročno održiv turizam nije moguć bez kvalitetnih radnih mjesta, obrazovanja kadrova i priuštivog stanovanja koje će mladima i obiteljima omogućiti da ostanu živjeti u Rovinju.
Naši prijedlozi nisu usmjereni protiv turizma. Naprotiv, uvjereni smo da upravo očuvanje autentičnosti grada, prirodnih vrijednosti i javnog prostora predstavlja najveću konkurentsku prednost Rovinja. Grad koji ostaje ugodan za život svojim stanovnicima bit će dugoročno privlačan i posjetiteljima.
Vjerujemo da će Turistička zajednica i Grad ozbiljno razmotriti prijedloge pristigle tijekom javnog savjetovanja te da će konačni Plan upravljanja destinacijom biti dokument koji će uistinu staviti javni interes ispred kratkoročnog rasta turističkih kapaciteta" stoji u priopćenju kojeg potpisuje koordinator stranke, Siniša Škaberna.
Uz hrvatsku obalu tijekom sezone plovi oko 120 tisuća domaćih i 50 tisuća stranih plovila. Broj pomorskih nesreća približno je jednak prošlogodišnjem, dok dugoročni podaci pokazuju njihovo smanjenje.
Četverogodišnjeg dječaka iz Austrije tijekom igre u jednom istarskom kampu ugrizao je poskok. Hitno je prevezen u KBC Rijeka, gdje je primio protuotrov, a liječnici poručuju da je stabilno i izvan životne opasnosti.
Pula će krajem kolovoza na tri dana ponovno zakoračiti u vrijeme Austro-Ugarske. Željeznički kolodvor, gradski trgovi, Mornarička crkva, more i Monte Zaro postat će pozornice na kojima će povijest oživjeti kroz glazbu, ples, stare zanate i brojne priče.
Rovinjska Grisia okupila je čak 142 autora iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije, a veliko finale cjelodnevne galerije na otvorenom bila je svečana dodjela nagrada ispred kuće Mascarelli.
Nogometaši Istre 1961 poraženi su u derbiju della Učka na Rujevici, gdje je Rijeka slavila rezultatom 3:2. Zeleno-žuti su nakon tri primljena pogotka uspjeli smanjiti preko Hamze Jaganjca i Frederiksena.
Dalibor Paus upozorio je na, kako tvrdi, masovnu sječu šume iznad Račje Vasi na Ćićariji te od nadležnih institucija zatražio hitan nadzor i odgovore o tome tko je sječu odobrio, koliko je drva odvezeno i gdje je završio novac.