Slučaj Gospić otvorio pitanje i u Istri: Paus pita tko može garantirati što se spaljuje u Koromačnu
Izvanredna sjednica Sabora zbog ilegalno odloženog otpada u Gospiću donijela je burnu raspravu vlasti i oporbe, a aktivni su bili i istarski zastupnici. IDS-ov Dalibor Paus slučaj je povezao s otpadom koji se uvozi i spaljuje u Koromačnu.
Izvanredna sjednica Hrvatskog sabora sazvana zbog ilegalno odloženih desetaka tisuća tona otpada na području Gospića od jutra protječe u burnoj raspravi vlasti i oporbe.
U raspravu su se aktivno uključili i istarski političari, a slučaj iz Like otvorio je i pitanje kontrole otpada u drugim dijelovima Hrvatske.
Sjednica je sazvana na zahtjev predsjednika Republike Zorana Milanovića, dok je saborski Odbor za zaštitu okoliša i prirode uoči rasprave odbio njegova tri prijedloga zaključaka.
Predsjednica Odbora Dušica Radojčić iz Možemo! upozorila je da javnost još uvijek nema ključne odgovore o sanaciji.
„Ono što i dalje ne znamo i što nismo čuli od ministrice Vučković, a to su plan sanacije i rokovi. To je bila glavna informacija koju ovdje moramo imati. Dok se otpad ne sanira, ilegalno odlagalište otpada u Gospiću širit će onečišćenje – i zrakom i tlom i podzemnim vodama“, poručila je Radojčić.
Paus povukao paralelu s Istrom
U raspravu se uključio i saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus, koji je odgovornost sustava vezao uz promjene propisa iz 2019. godine te prozvao ministre koji su u različitim razdobljima bili zaduženi za područje zaštite okoliša.
„Možemo lijepo pratiti da sada odgovorne osobe koje su bile zadužene za zaštitu okoliša još uvijek sjede, sve tri, u Vladi“, kazao je Paus, spomenuvši pritom Tomislava Ćorića, Damira Habijana i aktualnu ministricu Mariju Vučković.
No Paus je slučaj Gospića povezao i s pitanjem koje je posebno zanimljivo građanima Istre – kontrolom otpada koji se uvozi i spaljuje u Holcimu u Koromačnu.
„Nakon Gospića, tko može garantirati što se zapravo spaljuje u Koromačnu?“, upitao je.
Kako je naveo, ministricu Vučković pitao je može li nakon propusta otkrivenih u Gospiću građanima Istre garantirati da je otpad koji se uvozi i spaljuje u Koromačnu doista ono što piše u pratećoj dokumentaciji.
„Takvo jamstvo nismo dobili“, poručio je Paus.
Dodao je kako, nakon što je kroz sustav kontrole u Gospiću prošla velika količina otpada, građani imaju pravo postavljati pitanja o učinkovitosti nadzora.
„Hrvatska još uvijek ne zna kvalitetno gospodariti ni vlastitim otpadom, a istodobno uvozimo tuđi. Prije nego što širom otvorimo vrata tuđem otpadu, moramo znati što ulazi u Hrvatsku, gdje završava i tko to stvarno kontrolira.
Pa ne upozorava Europol godinama bez veze“, rekao je IDS-ov zastupnik.
Kekin pitala za posljedice po zdravlje
Jedna od središnjih tema saborske rasprave bilo je zdravlje stanovnika Like.
Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin upitala je ministricu zdravstva Irenu Hrstić može li građanima garantirati da oni i njihova djeca neće osjećati zdravstvene posljedice zbog onečišćenja.
Hrstić je odgovorila kako se stanje redovito prati te naglasila da trenutačno ne postoji nalaz koji bi pokazivao da je voda za piće onečišćena.
Dodala je da će se reagirati ako se utvrdi onečišćenje, a tijekom odgovora navela je i druge rizične čimbenike koji mogu utjecati na razvoj bolesti, poput alkohola, pretilosti, nedostatka tjelesne aktivnosti i prehrane.
Plenković: Voda je sigurna
Dok je u Saboru trajala rasprava, slučaj je na sjednici Vlade komentirao i premijer Andrej Plenković.
„Krajnje ozbiljno i odgovorno suosjećamo s građanima Like koji nisu sami u ovoj borbi s posljedicama odloženog otpada koji ima elemente i opasnog otpada. Naši ciljevi kao Vlade su vrlo jasni: prioritet je zdravlje građana, uklanjanje izvora onečišćenja, utvrđivanje odgovornosti, odnosno kaznene odgovornosti onih koji su krivi“, rekao je Plenković.
Posebno se osvrnuo na ispitivanja vode Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema njegovim riječima, poruka nadležnih institucija jest da je voda iz javnog vodoopskrbnog sustava u Gospiću i Lici ispravna i sigurna za korištenje.
Premijer odbacuje i tvrdnje da sustav nije djelovao.
„Svi, dakle, i policija i Državni inspektorat i USKOK i DORH rade na ovom slučaju nekoliko godina i tu nema nikakve dileme da je država, to jest sustav, djelovao protiv onih koji su nezakonito odlagali otpad koji na tom odlagalištu nije trebao biti odlagan“, rekao je.
Foto: Vlada RH
Poručio je i da će problem ilegalno odloženog otpada biti riješen, dok je ministar pravosuđa Damir Habijan tijekom dana izjavio kako za ovakav oblik ekocida može biti zaprijećena i kazna doživotnog zatvora.
Izvanredna sjednica tako je pitanje ilegalnog otpada u Gospiću pretvorila u znatno širu raspravu o tome koliko država doista kontrolira tokove otpada, tko je odgovoran kada sustav zakaže i mogu li građani biti sigurni da dokumentacija koja prati otpad odgovara onome što se u stvarnosti prevozi, odlaže ili spaljuje.
Zbog počinjenog prekršaja izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 660 eura, a dobio je i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od mjesec dana.
Balkansko zlato ujedno je nastavak iznimno uspješne sezone mladog hrvača Istarskog borca. Rajković je tijekom 2026. godine osvojio naslove prvaka Hrvatske u čak tri uzrasne kategorije, U20, U23 i seniorskoj konkurenciji, a sezonu je sada okrunio i međunarodnim naslovom prvaka Balkana.
Pulska policija istražuje okolnosti ozljeđivanja 31-godišnjeg norveškog državljanina koji je u noći na 4. listopada završio u pulskoj bolnici nakon dojave o napadu u Šandaljskoj ulici.
Šetnja je zamišljena kao prilika za aktivan boravak u prirodi i upoznavanje dijela Camino staze kroz Južnu Istru. Sudjelovanje je besplatno i odvija se na vlastitu odgovornost, dok su odrasli sudionici odgovorni za djecu.
Akcija „Manje oružja, manje tragedija“ i dalje traje, a građani koji posjeduju zabranjeno oružje ili oružje za koje nemaju odgovarajuću dozvolu mogu ga dragovoljno predati. U tom slučaju protiv njih se neće pokretati kazneni ni prekršajni postupak.
Pokretači inicijative kao razloge za opoziv navode način upravljanja gradom, zanemarivanje javnog interesa, nedovoljnu transparentnost, neispunjena obećanja i odluke koje smatraju financijski štetnima.