MARIA BLAŽINA: Imamo tisuće ilegalnih odlagališta, hitna sanacija je minimum minimuma

U subotu se u Zagrebu organizira veliki prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“, potaknut slučajem ilegalno odloženog otpada u Gospiću, koji je posljednjih tjedana ponovno u središte javnosti stavio pitanje gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

O problemu Gospića, ali i situaciji u Istri, od tisuća tona otpada u bivšoj Istraplastici u Pazinu do Kaštijuna i gospodarenja otpadom u Rovinju, razgovarali smo sa SDP-ovom saborskom zastupnicom i članicom saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Marijom Blažina.

Blažina smatra kako slučaj Gospića nije nastao preko noći, već je posljedica problema koji se godinama gomilaju.

„To je problem koji se akumulira već unazad desetak godina, odnosno od početka vladavine ove Vlade. Tako da ja bih rekla da u hijerarhijskom lancu jako puno ljudi snosi političku odgovornost, a brojni i pravnu, vrlo vjerojatno, to će vrijeme pokazati“, kazala je Blažina.

Govoreći o razmjerima problema, navela je 37 tisuća tona otpada na ilegalnom odlagalištu u Gospiću, istaknuvši kako smatra da je taj slučaj tek dio puno šireg problema.

„Imamo evidentiranih deset tisuća ilegalnih odlagališta“

Blažina očekuje velik odaziv građana na subotnji prosvjed, kojem podršku daje i SDP.

„Mi očekujemo velik odaziv i zapravo je izuzetno važno da građani prepoznaju koliko je to univerzalan i naš nacionalni problem. Odlagalište u Gospiću samo je jedno u nizu“, poručila je.

Posebno je kritizirala rad nadležnih institucija.

„Građani se dosta bune, dosta prijavljuju. Međutim, inspektorat, da budem brutalno realna, ne radi ništa. Ne poduzima ništa po tom pitanju. Inspektorat je jedna od većih kočnica u cijelom procesu, ali mi realno gledamo i imamo evidentiranih deset tisuća ilegalnih odlagališta, a prema nekim podacima nevladinih udruga i do dvadeset tisuća. To je užasno puno.“

Foto: Rovinj FM

No, odgovornost, dodaje, nije isključivo na institucijama.

„Istina je da puno toga možemo i moramo sami učiniti. Znači osvješćivanje ovog problema je prvi i po meni ključni korak. Prvo da dignemo glas protiv onog što sustavno na nacionalnoj razini država i Vlada ne čine.“

Pazin: „Šest godina je jako puno“

Problem otpada nije ograničen samo na Gospić. U Istri se godinama govori o otpadu uskladištenom u prostoru nekadašnje Istraplastike u Pazinu.

„Koliko ja znam, gradonačelnica je učinila sve što je u njenoj moći da se to riješi i Fond za zaštitu okoliša je preuzeo odgovornost za rješavanje. Javna nabava je u postupku i to će biti riješeno. Međutim, rješava se jako sporo. Evo šest godina se već razvlači ta tema i šest godina je jako puno“, kazala je Blažina.

• Sedam godina tisuće tona otpada stoje u središtu Pazina: Građani strahuju od ekološke katastrofe!

Posebno upozorava da prostor u kojem se otpad nalazi nije namijenjen takvom skladištenju.

„Infrastruktura gdje je to smješteno nema tu snagu. Nije prilagođena zato da to ostane hermetički zatvoreno i da ne utječe na okoliš. Utječe i na zrak, utječe i na tlo, a postoji i opasnost požara. Multiple su opasnosti i zapravo to vam je u urbanoj zoni, u središtu grada.“

Kaštijun ljeti pod velikim pritiskom

Jedna od najosjetljivijih istarskih tema već je godinama Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun. Prema riječima Blažine, problem posebno dolazi do izražaja tijekom turističke sezone.

„10.000 tona mjesečno dođu u Kaštijun u ljetnim mjesecima, dok sve skupa je kapacitet i godišnji pritisak 70.000 tona. I onda imate u ljetnim mjesecima problem da se to ne može procesirati pravovremeno, onda to čeka negdje sa strane i to ima veliki dio biološke komponente, znači biološkog materijala, biootpada.“

Foto: Srecko Niketic/PIXSELL

Upravo je to, objašnjava, jedan od razloga problema s neugodnim mirisima.

„Koji onda smrdi, raspada se i to prouzrokuje velike smradove. Naravno, da nije rješenje sad zatvoriti Kaštijun, mi trenutno alternativu nemamo. Međutim, trebalo bi razmišljati o tome da dugoročno Kaštijun nije adekvatno rješenje.“

Kao jedno od mogućih dugoročnih rješenja navodi postrojenja za energetsku oporabu otpada, odnosno spalionice kakve postoje u brojnim europskim gradovima.

Što može napraviti Rovinj?

Kada je riječ o lokalnoj razini, Blažina smatra da gradovi i komunalna poduzeća mogu napraviti znatno više kako bi građanima olakšali razdvajanje otpada.

„Puno više građana bi odvajalo otpad kad bi komunalni servisi u suradnji sa gradonačelnicima zapravo stimulirali razdvajanje otpada. Recimo, jedan od dobrih primjera koji poboljšava učinkovitost su ukopani i polukopani spremnici.“

Smatra kako građanima prije svega treba omogućiti infrastrukturu.

„Vi morate omogućiti građanima i kante za biootpad i spremnike za razdvojeno odlaganje otpada i onda će to na neki način postati samo po sebi razumljivo, spontano će se desiti.“

Kao još jedno rješenje ističe kompostane.

„Zašto mi nemamo kompostane? Zašto svaka jedinica lokalne samouprave ne bi imala svoju kompostanu?“, pita Blažina, navodeći Koprivnicu kao primjer dobre prakse.

Foto: Komunalni servis Rovinj

Govoreći konkretno o Rovinju, upozorila je na veliki nesrazmjer između sezone i ostatka godine te pritisak koji tijekom ljeta posebno osjeća starogradska jezgra.

„Imate jako puno tih kanti za smeće koje su postale neodržive jer i građani i gosti kad prekrcaju kantu za smeće onda krcaju gore, gore, gore iznad poklopca, onda poslije sa strane i to vrlo brzo ne liči ni na šta.“

Prema njezinim riječima, jedan podzemni spremnik može zamijeniti između 30 i 50 klasičnih plastičnih spremnika, a upravo bi starogradska jezgra i područja sa stambenim zgradama mogla biti pogodna za njihovo postavljanje.

„Turisti sve više traže ekodestinacije“

Za Istru je pitanje gospodarenja otpadom povezano i s budućnošću turizma.

„Mislim da nam sada svima je već jasno da to nije održivo. Gledajte, i turisti sve više traže ekodestinacije. Zapadni turisti su sve više osviješteni i na zapadu se stvarno pazi na smanjenje emisija.“

Blažina smatra da bi upravo pozicioniranje Istre kao ekološki osviještene destinacije moglo biti jedna od njezinih prednosti.

„Pozicioniranje kao ekodestinacija je zapravo nešto što nama može samo dobro doći da očuvamo one vjerne goste koje smo do sada imali i sa zapada.“

Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Ipak, kada govori o budućnosti Rovinja, posebno izdvaja jedan problem.

„Rovinj je bio i prije 20 godina kvalitetna destinacija, bit će i za idućih 30. Ja u to uopće ne sumnjam. Ono što je malo zabrinjavajuće je zapravo kvaliteta života domaćeg stanovništva kroz sve to, koja ima sve više primjera da pada i to je možda nešto na čemu mi trebamo najviše poraditi.“

Blažina je na kraju potvrdila i da će sudjelovati na subotnjem prosvjedu te pozvala građane da se pridruže.

„Mi SDP isto tako, osim što podržavamo, tu imamo i organizirani prijevoz za sve koji žele ići i radujemo se što većem odazivu. Zbog čega? Zbog toga što je to možda sad prvi i najvažniji korak za promjene, a promjena u sustavu gospodarenja otpadom i inače odnosa prema okolišu je hitna i ključna. Stanje već dugo kulminira, međutim to nečinjenje jednostavno predugo traje.“