Novi zakon o iznajmljivanju otvara pitanje troškova: Tko će kontrolirati apartmane koji rade na crno?

Novi sustav registracije turističkog smještaja, koji se u Hrvatskoj priprema za 2027. godinu, trebao bi donijeti više reda na tržište kratkoročnog najma. No, dok Ministarstvo turizma i sporta najavljuje učinkovitiju borbu protiv nezakonitog iznajmljivanja, sve su glasnija pitanja o tome kakve će obveze nova pravila donijeti obiteljskim iznajmljivačima i koliko će nadzor biti učinkovit.

Na te je probleme upozorila saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović, koja smatra da predloženi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti ne nudi dovoljno jasne odgovore o njegovoj provedbi.

„U Hrvatskoj imamo više od 110 tisuća registriranih obiteljskih iznajmljivača koji uredno posluju te ispunjavaju zakonske obveze. Istodobno imamo više od 700 tisuća kreveta u kategoriji nekomercijalnog smještaja, čiji se stvarni način korištenja nedovoljno nadzire”, poručila je Radolović u priopćenju od 12. studenoga.

Pritom upozorava da se nove administrativne obveze odnose i na građane koji su već evidentirani u sustavu, dok se, prema njezinu mišljenju, nedovoljno pažnje posvećuje objektima koji se eventualno iznajmljuju bez potrebnih odobrenja.

Registracijski broj neće riješiti svaki oblik ilegalnog iznajmljivanja?

Jedna od glavnih novosti zakonskog prijedloga jest uvođenje jedinstvenog registracijskog broja za smještajne jedinice koje se oglašavaju putem internetskih platformi za rezervaciju.

Prema najavi Ministarstva turizma i sporta, primjena sustava planirana je od 1. svibnja 2027. godine, a postupak dobivanja broja trebao bi biti besplatan i digitaliziran.

Ministarstvo ističe kako će se time omogućiti kvalitetnija razmjena podataka s platformama, lakše prepoznavanje neregistriranih objekata te učinkovitiji nadzor nad tržištem. 

Radolović podržava digitalizaciju i jedinstvenu registraciju, ali upozorava na moguću slabost takvog pristupa.

„Možete uvesti koliko god želite registracijskih brojeva, ali ako nemate učinkovit inspekcijski nadzor i sustavnu kontrolu tržišta, oni koji žele izbjeći zakon jednostavno će pronaći druge kanale oglašavanja”, istaknula je.

Podsjeća da se smještaj može nuditi i putem društvenih mreža, internetskih oglasnika ili izravnih dogovora s gostima, izvan velikih rezervacijskih platformi. Zato od Vlade traži odgovor na pitanje kako će se nadzirati takvi oblici poslovanja.

Više od 700 tisuća nekomercijalnih kreveta – što se o njima zna?

Posebno je otvorila pitanje nekomercijalnog smještaja, odnosno kapaciteta koji nisu registrirani kao komercijalni turistički smještaj.

Prema podacima koje navodi, broj postelja u toj kategoriji porastao je s 587.528 u 2021. godini na 677.929 u 2024., dok novije procjene upućuju na više od 700 tisuća kreveta.

Radolović pritom naglašava kako nije svaki nekomercijalni smještaj ujedno i ilegalni turistički smještaj.

Međutim, smatra da bi država trebala imati jasniju sliku o tome koliko se takvih nekretnina koristi za osobne potrebe vlasnika, a koliko se eventualno komercijalno iznajmljuje bez registracije.

Obvezna rekategorizacija svakih deset godina

Drugo važno pitanje odnosi se na periodičnu rekategorizaciju smještajnih objekata.

Prema predstavljenom zakonskom prijedlogu, za apartmane, sobe i kuće za odmor predviđa se rekategorizacija svakih deset godina, uz propisane prijelazne rokove, dok bi se za hotele i kampove provodila svakih pet godina. 

Radolović upozorava da bi takav postupak mogao donijeti dodatne troškove i administrativno opterećenje malim iznajmljivačima.

„SDP apsolutno podržava podizanje kvalitete turističke ponude. Ali kvaliteta se ne povećava tako da građanima propišete još jedan upravni postupak i ostavite ih da sami snose sve troškove”, poručila je.

Od Ministarstva traži da objasni koliko bi rekategorizacija mogla koštati prosječnog iznajmljivača, imaju li nadležni uredi dovoljno zaposlenih i koliko bi postupci trajali.

Otvoreno i pitanje stambene krize

Saborska zastupnica smatra i da se odgovornost za probleme dostupnosti stanovanja ne smije pripisivati isključivo obiteljskim iznajmljivačima.

Naglašava da je mnogim obiteljima prihod od iznajmljivanja važan za otplatu kredita, nadopunu mirovine i podmirivanje životnih troškova.

Istodobno upozorava na nedovoljnu ponudu dugoročnog najma, nedostatak javne stanogradnje i pritisak na tržište nekretnina u turističkim područjima.

Radolović otvara i pitanje nekretnina u stranom vlasništvu, pri čemu ističe da nije sporno njihovo zakonito stjecanje, nego potreba da se utvrdi koriste li se za stanovanje, odmor ili komercijalni najam.

Prema podacima Porezne uprave koje navodi, strani državljani kupili su više od 37 tisuća nekretnina u Hrvatskoj od 2022. do 2024. godine.

Što kaže Ministarstvo turizma?

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina ranije je poručio kako je cilj novog zakona zaštititi zakonite iznajmljivače, suzbiti neregistrirano poslovanje i pojednostaviti administrativne postupke.

Ministarstvo kao jednu od važnih mjera ističe i produljenje važenja privremenih rješenja do 31. prosinca 2030. godine, što bi trebalo omogućiti dodatno vrijeme za rješavanje dokumentacije dijelu iznajmljivača. 

mint.hr

Novi zakon još prolazi zakonodavnu proceduru, pa predložene odredbe ne treba poistovjećivati s obvezama koje su već stupile na snagu.

Za istarske iznajmljivače posebno će važno biti kako će u praksi funkcionirati registracijski brojevi, koliki će biti stvarni troškovi rekategorizacije te hoće li novi nadzor uspjeti smanjiti nelojalnu konkurenciju onih koji posluju bez potrebnih odobrenja.

Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor