Rudolf Marić: Cilj je osigurati sigurnu luku, zaštitu od valova te povećati broj komunalnih vezova
"Osigurali smo stopostotno financiranje našeg projekta unatoč velikoj konkurenciji. Sada nas čekaju dvije ključne faze: postupak javne nabave za odabir izvođača radova i sama izgradnja lukobrana. Procjenjujemo da će javna nabava trajati nekoliko mjeseci, a izgradnja približno godinu dana."
Foto: IstraINRavnatelj Lučke uprave Rovinj, Rudolf Marić
Rovinj je dobio značajan poticaj za unapređenje svoje pomorske infrastrukture – projekt izgradnje Sjevernog lukobrana na otoku Sveta Katarina osigurao je stopostotno financiranje u iznosu od 7,9 milijuna eura.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisali su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije te Županijska lučka uprava Rovinj.
Izgradnjom lukobrana na sjevernoj strani otočića Sveta Katarina, povećat će se sigurnost pomorskog prometa u luci Rovinj i poboljšati prometna povezanost i pristupačnost otočiću Sveta Katarina
Na potpisivanju su danas bili prisutni Rudolf Marić, ravnatelj Lučke uprave Rovinj, Marčelo Mohorović, predsjednik Upravnog vijeća ŽLU Rovinj, Nikša Musulin ispred izvođača Pomgrad inženjeringa d.o.o i Natali Zrilić, voditeljica Growth Strategies d.o.o.
13:21Prije 47 d01.10.2025
ŽLU je prijavila projekt gradnje lukobrana na Poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture i komunalne vezove kroz PKK tj. program konkurentnost i kohezija za razdoblje 2021. – 2027. godina. Izvor sredstava je Europski fond za regionalni razvoj (EFRR).
Projekt, čiji su ukupni prihvatljivi troškovi procijenjeni na 7.909.817,14 eura, provodit će se najkasnije do 31. prosinca 2027. godine, dok su troškovi prihvatljivi do 30. lipnja 2028. godine.
Ukupna vrijednost projekta, izvedenih radova i opreme iznosi 43.000,00 EUR, a u cijelosti je financirana namjenskim sredstvima Istarske županije koja služe za izgradnju i održavanje lučke infrastrukture.
11:27Prije 109 d31.07.2025
Natječaj je bio otvoren u travnju ove godine, a prihvatljivost za financiranje je trebalo dokazati prezentacijama projekta, nadopunom studija, odgovarajući na brojne zahtjeve koje su vremenom postavljeni pred projekte ove vrste. Osim kvalitete samog projekta kao u svakom natječaju tu je bio i visok stupanj kompeticije.
"Osigurali smo stopostotno financiranje našeg projekta unatoč velikoj konkurenciji. Sada nas čekaju dvije ključne faze: postupak javne nabave za odabir izvođača radova i sama izgradnja lukobrana. Procjenjujemo da će javna nabava trajati nekoliko mjeseci, dok će izgradnja trajati približno godinu dana," izjavio je Rudolf Marić, ravnatelj Lučke uprave Rovinj.
Foto: IstraINRavnatelj Lučke uprave Rovinj, Rudolf Marić
Projekt izgradnje Sjevernog lukobrana dio je dugoročnog plana razvoja rovinjske luke, koji traje već nekoliko desetljeća. Cilj je osigurati sigurnu luku,,i zaštitu od valova te povećati broj komunalnih vezova za domicilno stanovništvo i gospodarske svrhe.
Lukobran, čiji je projekt izradila tvrtka Marecon d.o.o. iz Rijeke, a projektirao mr. sc. Dinko Hrešić, dip.ing.građ., imat će duljinu od 154 metra, širinu hodne ploče od 5 metara i visinu od 2,26 metara, što odgovara susjednom Velikom molu.
Njegova konstrukcija uključuje betonske blokove težine 30–50 tona, kameni nasip i valobransku armirano-betonsku konstrukciju.
Poseban naglasak stavljen je na očuvanje krajobraza i cirkulaciju vodenih masa, uz istodobno postizanje maksimalne zaštite luke od valova iz zapadnog i sjeverozapadnog smjera.
Foto: IstraINVizura Rovinja s lukobranom
Lukobran će imati lučko svjetlo na svojoj glavi, a prosječna dubina mora ispod njega iznosi oko 14 metara.
Jednom kada bude izgrađen, Sjeverni lukobran će omogućiti daljnji razvoj luke, uključujući planiranu izgradnju Južnog lukobrana, čime će se osigurati potpuna zaštita akvatorija.
To će otvoriti put za uređenje lokaliteta, povećanje broja vezova i podizanje standarda za nautičare i stanovnike Rovinja.
“Ovaj projekt donosi važan objekt lučke infrastrukture s višestrukim značenjem za luku Rovinj. Riješit ćemo sigurnost prometa i sigurnost vezova. Ovo je prva faza u definiranju rovinjske luke kao sigurne luke, a pritom mislim i na budući projekt južnog lukobrana.
Foto: IstraINPotpisivanje ugovora: Rudolf Marić i Oleg Butković
Procjenjujemo da ćemo postupak javne nabave započeti početkom iduće godine. Procjena je da će postupak trajati tri mjeseca, pod uvjetom da ne bude žalbi, nakon čega bismo mogli krenuti s početkom izvođenja radova.
Realno je očekivati da ćemo projekt u cijelosti dovršiti unutar godinu i pol dana" kazao je ravnatelj Marić.
“Ovime ćemo riješiti sigurnost prometa i vezova. Prema projektu je s unutrašnje strane mjereno 152 metara, plus 30-ak metara školjere koja ima zaštitnu i upijajuću funkciju prema valovima zbog kojih se i štiti akvatorij gradske luke.”
Foto: IstraINRavnatelj Lučke uprave Rovinj, Rudolf Marić
Kako je rekao ravnatelj Marić, lukobran ima tri komponente. “Most koji će biti sidren na četiri pilota, ima dio koji će biti slagan od elemenata. To su u naravi kocke koje su teške od 30 do 50 tona koje će biti osnova betonskog dijela te sama školjera koja je dimenzionirana prema studiji valovanja.”
Ovaj projekt predstavlja značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Rovinja, uz istovremeno očuvanje prirodne i urbane arhitekture koja grad čini jedinstvenim na Jadranu.
Potpisivanjem ugovora i konačnim početkom radova zadovoljan je i gradonačelnik Rovinja, Marko Paliaga. "Ovo je vrlo važan, strateški projekt koji će donijeti velike koristi za ukupno prometovanje i sigurnost unutar lučke uprave i cijelog akvatorija. Da smo 2016. godine bili zaštićeni ovim lukobranom, siguran sam da bi štete i posljedice od nevremena bile znatno manje.
Riječ je o projektu koji traje dugo i na kojem se radilo godinama. S projektom je kasnih 90-ih započeo tadašnji gradonačelnik Lido Sošić, a nastavio ga je njegov nasljednik Giovanni Sponza. Izrađene su brojne studije i idejno rješenje, što je kasnije poslužilo kao ulazni model za izradu i donošenje detaljnog urbanističkog plana.”
Foto: IstraINGradonačelnik Rovinja, Marko Paliaga
Paliaga je kazao kako su nakon toga uslijedile izmjene prostornog i generalnog plana, na čemu se radilo gotovo tri desetljeća.
“Želim iskoristiti priliku da zahvalim svima koji su doprinijeli ovom projektu: bivšem ravnatelju, sadašnjem ravnatelju, županu Borisu Miletiću, resornom ministarstvu i ministru Olegu Butkoviću.
Moram priznati da sam jako zadovoljan jer idemo prema ispunjenju svih strateških projekata važnih za naš grad. Mislim da ću osobno uspjeti zaokružiti ova dva mandata, s početkom ovog projekta koji će netko drugi završiti.
Jednog dana, kada se projekt u cijelosti dovrši i izgradi južni lukobran luke Sveta Katarina, to će biti konačni cilj – Rovinj kao potpuno zaštićena i sigurna luka” istaknuo je prvi čovjek Rovinja, gradonačelnik Marko Paliaga.
Povodom programa „Četvrtkom u muzeju“, LAG „Središnja Istra“ u četvrtak, 20. studenog, u pazinskom Kaštelu predstavlja novu atrakciju – interaktivni ekran posvećen Pazinskom cukerančiću, slastici uvrštenoj na nacionalnu listu nematerijalnih kulturnih dobara.
Dirljivim komemorativnim okupljanjem u Vukovarskoj ulici, Rovinj se večeras još jednom poklonio žrtvi Vukovara i Škabrnje, odajući počast hrvatskim braniteljima i civilima čija je hrabrost trajno obilježila suvremenu povijest.
Degustacije kamenica održavaju se u sklopu projekta Marinet – Mariculture Network: Primjena novih tehnologija za diversificiranu održivu akvakulturu usmjerenu na zdravo društvo i konkurentne regije.
Tijekom 2025. pobijedila je na tri velika internacionalna pjesnička festivala u Italiji, a na nizu pjesničkih susreta izbornici su joj izdvojili čak dvije pjesme na čakavskom jeziku, što dodatno potvrđuje njezin jedinstveni pjesnički izraz.
Kako je moguće da 13-godišnjaci dogovaraju obračun kao da organiziraju nogometnu utakmicu? I najvažnije – kakve to vrijednosti i uzore ova djeca usvajaju, ako im se nasilje čini kao predstava, a društvene mreže kao pozornica?
Ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata, evidentiran u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, iznosio je 669,1 milijun eura (glavnica), što je za 10,3 milijuna eura (1,5%) manje nego u rujnu 2025. i 6,4 milijuna eura (0,9%) manje nego u listopadu 2024. godine.