Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2024. u odnosu na prosinac 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,4%, dok su u odnosu na studeni 2024. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,1%, a u godišnjem prosjeku više su za 3,0%.
Više u priopćenju Državnog zavoda za statistiku koje prenosimo u cijelosti.
Najveći utjecaj na rast cijena imala je energija, koja je na godišnjoj razini poskupjela za čak 11,3 posto. Usluge su porasle za 7,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana više za 3,9 posto.
Prema prvoj procjeni, godišnja stopa inflacije u veljači iznosila je 3,8 posto, uz blagi mjesečni rast cijena od 0,3 posto, pri čemu su najviše poskupjele usluge i energija.
15:12Prije 70 d03.03.2026
''Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 9,6% (doprinos porastu od +0,49 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 6,7% (+0,42 postotna boda), Zdravlje, za 5,5% (+0,17 postotnih bodova).
Tu su i Obrazovanje, za 5,4% (+0,04 postotna boda), Hrana i bezalkoholna pića, za 5,1% (+1,35 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 4,9% (+0,25 postotnih bodova), Alkoholna pića i duhan, za 3,3% (+0,17 postotnih bodova), te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 2,8% (+0,47 postotnih bodova).
Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupini Komunikacija, za 4,0% (doprinos padu od -0,21 postotnog boda).
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2024. u odnosu na prosinac 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,5%.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju su u travnju 2025., u odnosu na travanj 2024. (na godišnjoj razini) u prosjeku više za 4,0%, dok su u odnosu na ožujak 2025. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,7%.
07:20Prije 358 d20.05.2025
U odnosu na studeni 2024. (na mjesečnoj razini), u prosjeku su više za 0,2%, dok su u godišnjem prosjeku više za 4,0%.'', stoji u priopćenju.
Ovim činom željela se ispraviti nepravda kada je grob Pietra Ciscuttija, uslijed velikog egzodusa talijanskog stanovništva iz Pule proglašen napuštenim te 1972. godine dodijeljen drugoj obitelji, dok su njegovi posmrtni ostaci premješteni u kosturnicu.
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić poručio je kako Hrvatska bilježi blage pozitivne trendove u natalitetnoj politici, ali i sve veći broj povrataka, naglasivši da će službene brojke biti poznate u lipnju.
Rovinj ovoga vikenda ponovno postaje središte fotografske umjetnosti. Počinje 19. izdanje međunarodnog festivala Rovinj Photodays koji u grad donosi izložbe, radionice, predavanja i autore iz brojnih zemalja.
Dok inflacija i rast cijena stvaraju sve veću financijsku nesigurnost, sve više građana okreće se zlatu kao sigurnom obliku štednje i brzom izvoru gotovine. U Puli je građanima dostupna kompletna usluga otkupa i ulaganja u plemenite metale kroz poslovnicu Auro Domusa u Laginjinoj ulici.
Neuobičajeno hladno jutro za sredinu svibnja osvanuo je diljem Istre. U Podbermu je izmjeren tek 1 °C, u Buzetu 4 °C, dok je najtoplije u Puli s 9 stupnjeva.
Pulska luka u prva je tri mjeseca ove godine zabilježila snažan rast prometa putnika. Kroz luku je prošlo više od 61 tisuće putnika, gotovo 15 posto više nego lani, a rast bilježe i Rovinj te promet vozila na području Istarske županije.
Pulski Motortech Consulting uspješno je isporučio agregate za luksuzni kruzer Emerald Raia, jedan od četiri ekskluzivna broda koji se grade za malteškog naručitelja. Vrijednost projekta za pulsku tvrtku doseže gotovo četiri milijuna eura.
Gotovo 200 tisuća građana u Hrvatskoj krajem travnja bilo je blokirano zbog nepodmirenih dugovanja, a ukupan dug građana premašio je 4,2 milijarde eura, pokazuju najnoviji podaci Fine.
U Puli je danas otvorena jubilarna konferencija Let’sGROW! koja je okupila brojne stručnjake, poduzetnike, studente i srednjoškolce s ciljem povezivanja obrazovanja, gospodarstva i novih tehnologija.
Iz Udruge Glas poduzetnika naglašavaju kako kvalitetna i održiva gospodarska politika zahtijeva kontinuirani dijalog između institucija i poduzetnika, ali i procjenu stvarnih učinaka javnih poruka i ekonomskih mjera na gospodarstvo.