Idućeg tjedna u Istru stiže novi baterijski motorni vlak, potvrdio je to gostujući na Rovinj FM-u predsjednik županijske organizacije HDZ-a i kandidat za istarskog župana Anton Kliman. Ova najava predstavlja uvertiru u početak obnove istarske pruge od Svetog Petra u Šumi do hrvatsko-slovenske granice.
Riječ je o prvoj fazi velikog infrastrukturnog projekta vrijednog 55 milijuna eura, koji se financira putem državnog kredita, budući da je klasificiran kao projekt od nacionalnog interesa. Radovi na dionici pruge trebali bi započeti u svibnju, a rok izvedbe je 36 mjeseci.
Veliki val ulaganja u istarsku željezničku mrežu ponovno je otvorio pitanje povratka vlaka u Rovinj, gdje je posljednji put prometovao 1966. godine – a budući da je koridor pruge Kanfanar–Rovinj još uvijek očuvan, njezina bi obnova po prvi put nakon šest desetljeća mogla postati realna opcija.
Gradnja pruge Kanfanar - Rovinj započela je 23. prosinca 1873., a prvi vlak stigao je u Rovinj 19. kolovoza 1876., na rođendan cara Franje Josipa I.
06:15Prije 263 d09.05.2025
Projekt uključuje rekonstrukciju 50 kilometara pruge, zamjenu tračnica, pragova, skretnica, obnovu mostova i propusta te modernizaciju signalno-sigurnosnih sustava.
„Bilo je naslikavanja i obećanja, no mi smo donijeli taj projekt u prvu fazu investicije odnosno izgradnje. Neću biti neskroman ni samokritičan – bio sam ismijavan po tom pitanju, rekli su mi: ‘Tone, to nikada neće biti, nema interesa’, no bio sam izuzetno uporan. Znao sam što radim, a za to treba voditi puno razgovora i lobiranja“ kazao je Kliman.
Istaknuo je i kako dolazak novog baterijskog vlaka označava iskorak prema modernizaciji i zelenoj tranziciji.
„To nije samo pitanje revitalizacije pruge, to je pitanje revitalizacije cijele središnje Istre i stvaranja uvjeta da se možemo brendirati kao zelena destinacija. Vozit će baterijski vlakovi, dok stari vlakovi odlaze u povijest. Mogu vam ekskluzivno najaviti da smo uspjeli riješiti s HŽ Putničkim prometom – sljedeći tjedan dolazi novi vlak u Istru.“
Foto: IstraIN
Novi baterijski motorni vlak, proizveden u KONČARU, ima 110 sjedećih mjesta, vozi brzinom do 120 km/h, opremljen je Wi-Fi-jem, prostorom za bicikle, te ima pristup za osobe s invaliditetom. Vlak će se puniti na postajama s ugrađenim punionicama, uključujući i onu u Puli.
Obnova istarske pruge podijeljena je u tri faze. Prva faza uključuje rekonstrukciju dionice od hrvatsko-slovenske granice do Svetog Petra u Šumi.
Druga faza predviđa modernizaciju pruge od Svetog Petra u Šumi do Pule. Treća faza odnosi se na tzv. „pijanu prugu“ koja vodi od Bršice, a planira se financirati europskim sredstvima.
Vraća se linija Pula–Ljubljana–Zagreb
Kliman je najavio i kako se radi na otvaranju i uspostavi međunarodne željezničke linije Pula–Ljubljana–Zagreb, inspirirane nekadašnjim Zelenim vlakom koji je prometovao do 1991. godine.
„Putovat će se puno manje, pristojnije će se putovati do Pule i to je jedan veliki korak. Nadamo se i pozdravljamo inicijativu koja je bila kroz definiranje TEN-T koridora.
Foto: IstraINAnton Kliman
To znači da nam se otvara mogućnost spajanja na europsku prometnu mrežu i tunel kroz Učku, koji bi se mogao doživjeti kao realnost. Tada su svi naši europarlamentarci dali zeleno svjetlo – i Valter Flego je odradio značajnu ulogu i zahvaljujem mu se na tome. Prepoznali smo svi zajedno problem koji muči Istru i uspjeli smo u tome.“
Za kraj, Kliman je istaknuo. „Nije bilo lako, ali uspjeli smo dogovoriti i realizirati.“
Ovaj projekt predstavlja važan korak prema boljoj prometnoj povezanosti i održivom razvoju Istre, te otvara nova vrata gospodarskoj revitalizaciji unutrašnjosti županije.
Dosadašnja arheološka istraživanja provedena na području starogradske jezgre Bala imaju neprocjenjiv značaj te su donijela brojne nove spoznaje o dosad slabo poznatim procesima funkcioniranja naselja u prapovijesnom i ranosrednjovjekovnom razdoblju.
Kako bi ostvarili pravo na besplatnu vožnju, vozači moraju stati na jednu od 140 namjenskih staza na postojećim naplatnim postajama. Sustav automatski prepoznaje registarsku oznaku vozila, dok vozač prisloni Nacionalnu (Europsku) iskaznicu za osobe s invaliditetom na čitač.
Radionice vode djelatnice Centra Rastimo zajedno, Sanja Mihetec, profesorica psihologije i Vedrana Domaćinović Pičuljan, profesorica pedagogije. Broj sudionika je ograničen, a prijavom se roditelji obvezuju na sudjelovanje u cijelom ciklusu radionica.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.
Ana Dundara Pajić ima bogato iskustvo u prosvjeti kao profesorica talijanskog jezika i književnosti. Njezin profesionalni put obilježen je stalnim usavršavanjem, od aktivnog sudjelovanja u županijskim stručnim vijećima do specijalizacije za pisanje i provedbu europskih projekata.
Program je usmjeren na aktivaciju postojećih resursa tijekom cijele godine, produljenje glavnog dijela turističke godine te povećanje prihoda uz privlačenje novih tržišnih segmenata.