EU kreće u obračun s ilegalnim migracijama! Božinović: 'Hrvatska je spremna za provedbu'

U svim državama članicama Europske unije danas počinje primjena Pakta o migracijama i azilu, sveobuhvatne reforme europske migracijske politike koja bi trebala donijeti strožu kontrolu vanjskih granica, brže postupke azila i učinkovitiju borbu protiv ilegalnih migracija.

Pakt predstavlja najveću reformu europskog sustava azila i migracija u posljednjih deset godina, a njegov je cilj uspostaviti pravedniji i ujednačeniji sustav upravljanja migracijama na razini cijele Europske unije.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je kako je Hrvatska spremna za provedbu novih pravila.

„Mi smo spremni što se tiče hrvatske policije, Ministarstva unutarnjih poslova, ali i drugih institucija koje će u tome participirati. Mislimo da ćemo, ono što nam pakt omogućava, vraćati sve one koji nisu ispunili uvjete za međunarodnu zaštitu na području Hrvatske i na području Europske unije i da će nam pakt u tom smislu biti važan alat kako bi se izbjegle te sekundarne migracije i zaobilaženje europskih pravila“, rekao je Božinović.

Novi Pakt o migracijama i azilu usvojen je u svibnju 2024. godine, nakon višegodišnjih pregovora među državama članicama, a zemljama Europske unije ostavljen je dvogodišnji prijelazni rok za pripremu njegove provedbe.

Među najvažnijim novostima su obvezni sigurnosni, zdravstveni i identifikacijski pregledi migranata na vanjskim granicama Europske unije, uključujući uzimanje biometrijskih podataka prije ulaska u državu. Cilj je brže utvrđivanje identiteta osoba koje ulaze na teritorij Unije te učinkovitije otkrivanje mogućih sigurnosnih prijetnji.

Pakt također predviđa ubrzane postupke odlučivanja o zahtjevima za azil, osobito na vanjskim granicama, kako bi se osobe koje ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu mogle brže vratiti u zemlje podrijetla.

Jedna od ključnih promjena odnosi se na uvođenje mehanizma obvezne solidarnosti među državama članicama. Zemlje koje su pod manjim migracijskim pritiskom morat će sudjelovati u zbrinjavanju migranata, financijski doprinositi zajedničkom fondu ili pružati tehničku i operativnu pomoć državama koje se nalaze na prvoj liniji migrantskih ruta.

Posebnu ulogu imat će i proširena baza podataka Eurodac, koja će omogućiti učinkovitije praćenje kretanja tražitelja azila i ilegalnih migranata unutar Europske unije.

Prema dogovoru država članica, za razdoblje od 12. lipnja do kraja 2026. godine predviđena je mogućnost premještanja do 21 tisuće tražitelja azila iz država koje su pod najvećim migracijskim pritiskom, među kojima su Grčka, Italija, Španjolska i Cipar. Za pomoć tim državama osiguran je i fond vrijedan do 420 milijuna eura, a visina potpore i broj relokacija određivat će se svake godine ovisno o migracijskim kretanjima i potrebama država članica.

Europska komisija očekuje da će nova pravila pridonijeti boljoj kontroli migracijskih tokova, smanjenju ilegalnih prelazaka granice te ravnomjernijoj raspodjeli odgovornosti među članicama Europske unije.