'Strani radnik nije jeftiniji od domaćeg': Ove godine prvi put više stranaca zaposlenih u turizmu nego u graditeljstvu

Strani radnici najčešće dolaze iz Nepala (16.000), BiH (13.900), Srbije (10.060), Filipina (7.700) i Indije (7.600).

HRT

22 Svibanj 2025 I 17:18

'Strani radnik nije jeftiniji od domaćeg': Ove godine prvi put više stranaca zaposlenih u turizmu nego u graditeljstvu
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Hrvatska je ove godine izdala 11% manje dozvola za boravak i rad stranih radnika u odnosu na isto razdoblje lani, dok je istodobno značajno porastao broj produljenih dozvola, piše HRT.

Prema podacima MUP-a, do 20. svibnja izdano je 77.000 dozvola, odnosno 8.500 manje nego prošle godine. Najviše dozvola izdano je za rad u turizmu i ugostiteljstvu (25.200), što je prvi put preteklo graditeljstvo (23.600).

Strani radnici najčešće dolaze iz Nepala (16.000), BiH (13.900), Srbije (10.060), Filipina (7.700) i Indije (7.600).

Crna lista poslodavaca i strože kazne

Izmjene Zakona o strancima donijele su strožu regulaciju zapošljavanja stranaca i uvele tzv. “crnu listu” poslodavaca. Na listi se trenutno nalazi 90 poslodavaca koji su zapošljavali radnike bez odgovarajućih dozvola ili “na crno”. Takvim poslodavcima zabranjeno je zapošljavanje stranih radnika u razdoblju od šest godina, a uz novčane kazne (2600 eura po radniku), moraju i retroaktivno isplatiti šest plaća.

Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš naglasio je da su pojačane kontrole povećale sigurnost te smanjile broj novoosnovanih agencija za zapošljavanje – s 53 u dva mjeseca prošle godine, na samo 13 ove godine.

Od ukupnog broja radnih dozvola, čak 22.000 su produljenja. Vidiš ističe kako to pokazuje bolje planiranje i jaču integraciju stranih radnika u hrvatsko tržište rada, što je, kaže, i bio cilj zakonskih izmjena.

Novi ugovori i veća fleksibilnost

Ugovori sa stranim radnicima sada se mogu potpisivati i na tri godine, što obrtnicima olakšava planiranje, posebno u sektorima s izraženim sezonskim potrebama. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil pozdravlja promjene i ističe kako strani radnik nije jeftiniji, jer njegovo zapošljavanje nosi niz administrativnih i logističkih troškova. “Domaći radnik je iz susjedstva i traži manje ulaganja”, rekao je.

Unatoč tome, nedostatak domaće radne snage ostaje problem. “Obrtnici nemaju viška radnika. Sve se odvija ‘na knap’”, kaže Kratohvil, dodajući da je ključ dugoročne stabilnosti ulaganje u strukovno obrazovanje, koje ponovno bilježi pozitivne trendove upisa.

Ante Perica iz Hrvatske gospodarske komore upozorio je na nelojalnu konkurenciju u sektoru zapošljavanja stranaca, gdje se tim poslom, osim ovlaštenih agencija, bave i druge neovlaštene osobe i subjekti. Ministarstvo rada i dalje radi na jačanju suradnje s poslodavcima, uključujući zajedničke selekcije radnika za naredne sezone.