'Strani radnik nije jeftiniji od domaćeg': Ove godine prvi put više stranaca zaposlenih u turizmu nego u graditeljstvu
Strani radnici najčešće dolaze iz Nepala (16.000), BiH (13.900), Srbije (10.060), Filipina (7.700) i Indije (7.600).
HRT
22 Svibanj 2025 I 17:18
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Hrvatska je ove godine izdala 11% manje dozvola za boravak i rad stranih radnika u odnosu na isto razdoblje lani, dok je istodobno značajno porastao broj produljenih dozvola, piše HRT.
Prema podacima MUP-a, do 20. svibnja izdano je 77.000 dozvola, odnosno 8.500 manje nego prošle godine. Najviše dozvola izdano je za rad u turizmu i ugostiteljstvu (25.200), što je prvi put preteklo graditeljstvo (23.600).
Zbog rastućeg javnozdravstvenog rizika, Ministarstvo zdravstva osnovalo je stručnu radnu skupinu s ciljem pripreme zakonskih izmjena koje bi omogućile obavezne zdravstvene preglede stranih radnika pri ulasku u zemlju.
08:35Prije 331 d26.05.2025
Strani radnici najčešće dolaze iz Nepala (16.000), BiH (13.900), Srbije (10.060), Filipina (7.700) i Indije (7.600).
Crna lista poslodavaca i strože kazne
Izmjene Zakona o strancima donijele su strožu regulaciju zapošljavanja stranaca i uvele tzv. “crnu listu” poslodavaca. Na listi se trenutno nalazi 90 poslodavaca koji su zapošljavali radnike bez odgovarajućih dozvola ili “na crno”. Takvim poslodavcima zabranjeno je zapošljavanje stranih radnika u razdoblju od šest godina, a uz novčane kazne (2600 eura po radniku), moraju i retroaktivno isplatiti šest plaća.
Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš naglasio je da su pojačane kontrole povećale sigurnost te smanjile broj novoosnovanih agencija za zapošljavanje – s 53 u dva mjeseca prošle godine, na samo 13 ove godine.
Od ukupnog broja radnih dozvola, čak 22.000 su produljenja. Vidiš ističe kako to pokazuje bolje planiranje i jaču integraciju stranih radnika u hrvatsko tržište rada, što je, kaže, i bio cilj zakonskih izmjena.
Novi ugovori i veća fleksibilnost
Ugovori sa stranim radnicima sada se mogu potpisivati i na tri godine, što obrtnicima olakšava planiranje, posebno u sektorima s izraženim sezonskim potrebama. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil pozdravlja promjene i ističe kako strani radnik nije jeftiniji, jer njegovo zapošljavanje nosi niz administrativnih i logističkih troškova. “Domaći radnik je iz susjedstva i traži manje ulaganja”, rekao je.
Unatoč tome, nedostatak domaće radne snage ostaje problem. “Obrtnici nemaju viška radnika. Sve se odvija ‘na knap’”, kaže Kratohvil, dodajući da je ključ dugoročne stabilnosti ulaganje u strukovno obrazovanje, koje ponovno bilježi pozitivne trendove upisa.
Ante Perica iz Hrvatske gospodarske komore upozorio je na nelojalnu konkurenciju u sektoru zapošljavanja stranaca, gdje se tim poslom, osim ovlaštenih agencija, bave i druge neovlaštene osobe i subjekti. Ministarstvo rada i dalje radi na jačanju suradnje s poslodavcima, uključujući zajedničke selekcije radnika za naredne sezone.
Radovi sanacije kolnika na Tomasinijevoj ulici privode se kraju, a po završetku obilježavanja prometne signalizacije promet će biti u potpunosti normaliziran.
Čakavska riječ, glazba i poezija obilježile su večer u Mošćeničkoj Dragi, gdje su nastupili i predstavnici Rovinja na „Liburnijsko-istarskom pjesničkom điru“.
Istarska destilerija AurA i ove je godine potvrdila svjetsku klasu osvojivši prestižnu “Master-class distillery” titulu na natjecanju World Spirits Award.
Društveni vrt Gregovica u Puli povodom Dana planeta Zemlje pretvoren je u učionicu na otvorenom gdje su učenici učili zašto ponekad ne treba kositi travu.
Teška prometna nesreća dogodila se danas poslijepodne na cesti Bale – Rovinj, gdje je ozlijeđen vozač motocikla, a promet je u potpunosti bio obustavljen za promet.
U Hrvatskoj je u ožujku zabilježen blagi rast zaposlenosti na mjesečnoj razini, dok je broj nezaposlenih značajno pao, no u odnosu na prošlu godinu ukupna zaposlenost i dalje bilježi pad.
Hrvatska sve više uvozi hranu, iako ima potencijal da sama sebe prehrani, a najnovije izvješće Državnog ureda za reviziju otkriva zašto – sustav potpora ne funkcionira, proizvodnja stagnira, a poljoprivrednici zarađuju daleko ispod europskog prosjeka.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura, uz blagi rast na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini zabilježen značajniji porast primanja.