'Strani radnik nije jeftiniji od domaćeg': Ove godine prvi put više stranaca zaposlenih u turizmu nego u graditeljstvu
Strani radnici najčešće dolaze iz Nepala (16.000), BiH (13.900), Srbije (10.060), Filipina (7.700) i Indije (7.600).
HRT
22 Svibanj 2025 I 17:18
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Hrvatska je ove godine izdala 11% manje dozvola za boravak i rad stranih radnika u odnosu na isto razdoblje lani, dok je istodobno značajno porastao broj produljenih dozvola, piše HRT.
Prema podacima MUP-a, do 20. svibnja izdano je 77.000 dozvola, odnosno 8.500 manje nego prošle godine. Najviše dozvola izdano je za rad u turizmu i ugostiteljstvu (25.200), što je prvi put preteklo graditeljstvo (23.600).
Zbog rastućeg javnozdravstvenog rizika, Ministarstvo zdravstva osnovalo je stručnu radnu skupinu s ciljem pripreme zakonskih izmjena koje bi omogućile obavezne zdravstvene preglede stranih radnika pri ulasku u zemlju.
08:35Prije 146 d26.05.2025
Strani radnici najčešće dolaze iz Nepala (16.000), BiH (13.900), Srbije (10.060), Filipina (7.700) i Indije (7.600).
Crna lista poslodavaca i strože kazne
Izmjene Zakona o strancima donijele su strožu regulaciju zapošljavanja stranaca i uvele tzv. “crnu listu” poslodavaca. Na listi se trenutno nalazi 90 poslodavaca koji su zapošljavali radnike bez odgovarajućih dozvola ili “na crno”. Takvim poslodavcima zabranjeno je zapošljavanje stranih radnika u razdoblju od šest godina, a uz novčane kazne (2600 eura po radniku), moraju i retroaktivno isplatiti šest plaća.
Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš naglasio je da su pojačane kontrole povećale sigurnost te smanjile broj novoosnovanih agencija za zapošljavanje – s 53 u dva mjeseca prošle godine, na samo 13 ove godine.
Od ukupnog broja radnih dozvola, čak 22.000 su produljenja. Vidiš ističe kako to pokazuje bolje planiranje i jaču integraciju stranih radnika u hrvatsko tržište rada, što je, kaže, i bio cilj zakonskih izmjena.
Novi ugovori i veća fleksibilnost
Ugovori sa stranim radnicima sada se mogu potpisivati i na tri godine, što obrtnicima olakšava planiranje, posebno u sektorima s izraženim sezonskim potrebama. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil pozdravlja promjene i ističe kako strani radnik nije jeftiniji, jer njegovo zapošljavanje nosi niz administrativnih i logističkih troškova. “Domaći radnik je iz susjedstva i traži manje ulaganja”, rekao je.
Unatoč tome, nedostatak domaće radne snage ostaje problem. “Obrtnici nemaju viška radnika. Sve se odvija ‘na knap’”, kaže Kratohvil, dodajući da je ključ dugoročne stabilnosti ulaganje u strukovno obrazovanje, koje ponovno bilježi pozitivne trendove upisa.
Ante Perica iz Hrvatske gospodarske komore upozorio je na nelojalnu konkurenciju u sektoru zapošljavanja stranaca, gdje se tim poslom, osim ovlaštenih agencija, bave i druge neovlaštene osobe i subjekti. Ministarstvo rada i dalje radi na jačanju suradnje s poslodavcima, uključujući zajedničke selekcije radnika za naredne sezone.
Uz osmijehe, dobro raspoloženje i pozitivnu energiju, prvi dani Zelenog vikenda potvrdili su koliko Puležani i i njihovi gosti cijene zdravlje, održivost, zajedništvo i povezanost s prirodom.
Po dovršetku kriminalističkog istraživanja protiv 44-godišnjaka se zbog neovlaštene proizvodnje i prometa drogama i omogućavanja trošenja droga podnosi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Karcinom debelog crijeva najčešći je uzrok ugradnje stome, odnosno umjetnog izlaza crijeva. U Općoj bolnici Pula godišnje se takav zahvat obavi kod oko 60 pacijenata. Rak debelog crijeva pritom je vodeće sijelo raka u Istarskoj županiji i Hrvatskoj.
Grad Pula – Pola započinje s radovima sanacije nogostupa u Vitezićevoj ulici od kućnog broja 36 do 52 koji su predviđeni Programom održavanja komunalne infrastrukture za 2025. godinu kroz Male komunalne akcije, a na prijedlog Mjesnog odbora Gregovica.
Ukupno raspoloživa sredstva u okviru natječaja iznose 294.472,13 € uz napomenu da FLAG zadržava pravo povećanja raspoloživih sredstava u slučaju potrebe. Najviši iznos javne potpore po projektu iznosi 80.000,00 €, a intenzitet potpore je od 50% do 100% ovisno o vrsti projekta.
Država je, kao većinski vlasnik odlučila da će se u Uljaniku moći obavljati poslovi za potrebe vojne industrije, posebno se to odnosi na projekt gradnje vojnih brodova, dok je isključena mogućnost da Uljanik postaje tvornica oružja, kako se to u javnosti spominjalo.
Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Obrazovanje, za 1,0% (doprinos padu od -0,01 postotnog boda) te Prijevoz, za 0,8% (-0,11 postotnih bodova).
Konferencija Izazov promjene, u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačke burze, okupila je gotovo 600 sudionika iz domaće i međunarodne financijske zajednice.