Teatar Naranča donosi predstavu „Lisica i Roda“
U istoimenoj basni pisca Ezopa, upoznat ćete lukavu lisicu kojoj niti jedan dan ne prođe da se ne našali na račun drugih te rodu koja se nađe nasamarena od strane lije.
21:35Prije 1 min22.05.2025
Strani radnici najčešće dolaze iz Nepala (16.000), BiH (13.900), Srbije (10.060), Filipina (7.700) i Indije (7.600).
Hrvatska je ove godine izdala 11% manje dozvola za boravak i rad stranih radnika u odnosu na isto razdoblje lani, dok je istodobno značajno porastao broj produljenih dozvola, piše HRT.
Prema podacima MUP-a, do 20. svibnja izdano je 77.000 dozvola, odnosno 8.500 manje nego prošle godine. Najviše dozvola izdano je za rad u turizmu i ugostiteljstvu (25.200), što je prvi put preteklo graditeljstvo (23.600).
Strani radnici najčešće dolaze iz Nepala (16.000), BiH (13.900), Srbije (10.060), Filipina (7.700) i Indije (7.600).
Crna lista poslodavaca i strože kazne
Izmjene Zakona o strancima donijele su strožu regulaciju zapošljavanja stranaca i uvele tzv. “crnu listu” poslodavaca. Na listi se trenutno nalazi 90 poslodavaca koji su zapošljavali radnike bez odgovarajućih dozvola ili “na crno”. Takvim poslodavcima zabranjeno je zapošljavanje stranih radnika u razdoblju od šest godina, a uz novčane kazne (2600 eura po radniku), moraju i retroaktivno isplatiti šest plaća.
Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš naglasio je da su pojačane kontrole povećale sigurnost te smanjile broj novoosnovanih agencija za zapošljavanje – s 53 u dva mjeseca prošle godine, na samo 13 ove godine.
Od ukupnog broja radnih dozvola, čak 22.000 su produljenja. Vidiš ističe kako to pokazuje bolje planiranje i jaču integraciju stranih radnika u hrvatsko tržište rada, što je, kaže, i bio cilj zakonskih izmjena.
Novi ugovori i veća fleksibilnost
Ugovori sa stranim radnicima sada se mogu potpisivati i na tri godine, što obrtnicima olakšava planiranje, posebno u sektorima s izraženim sezonskim potrebama. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil pozdravlja promjene i ističe kako strani radnik nije jeftiniji, jer njegovo zapošljavanje nosi niz administrativnih i logističkih troškova. “Domaći radnik je iz susjedstva i traži manje ulaganja”, rekao je.
Unatoč tome, nedostatak domaće radne snage ostaje problem. “Obrtnici nemaju viška radnika. Sve se odvija ‘na knap’”, kaže Kratohvil, dodajući da je ključ dugoročne stabilnosti ulaganje u strukovno obrazovanje, koje ponovno bilježi pozitivne trendove upisa.
Ante Perica iz Hrvatske gospodarske komore upozorio je na nelojalnu konkurenciju u sektoru zapošljavanja stranaca, gdje se tim poslom, osim ovlaštenih agencija, bave i druge neovlaštene osobe i subjekti. Ministarstvo rada i dalje radi na jačanju suradnje s poslodavcima, uključujući zajedničke selekcije radnika za naredne sezone.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za ožujak 2025. iznosila je 2 014 eura, što je nominalno više za 2,5%, a realno za 2,1% u odnosu na veljaču 2025.
14:26Prije 7 h22.05.2025
Datum izdanja trezorskih zapisa je 5. lipnja, datum dospijeća 4. lipnja 2026. godine, a minimalni iznos upisa po ulagatelju 1000 eura.
08:20Prije 13 h22.05.2025
Prognoza Europske komisije u praksi znači da bi nam trebala rasti kupovna moć, kao i plaće, a da bi cijene trebale usporavati.
15:00Prije 1 d21.05.2025
Hrvatski izložbeni prostor, u sklopu kojeg svoju ponudu predstavlja čak 26 suizlagača među kojima su turističke zajednice i poslovni subjekti, destinacijski kongresni uredi te specijalizirane agencije, obišao je i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
13:18Prije 1 d21.05.2025
Jedine zemlje gore od Hrvatske po stopi inflacije su Rumunjska, Mađarska, Slovačka, Estonija i Bugarska.
06:45Prije 1 d21.05.2025