Kreditna linija „Poduzetnik Istarska županija 2025.“ – odobreno 58 zahtjeva u vrijednosti 10,7 milijuna eura
Analizom djelatnosti podnositelja zahtjeva odnosno poduzetnika, ustanovljeno je da većina zahtjeva dolazi iz prerađivačke industrije - 32 %, njih 21 % dolazi iz djelatnosti prijevoza i skladištenja te iz uslužnih djelatnosti pristiglo.
Istarska razvojna agencija - IDA je do sada realizirala 17 kreditnih linija, u sklopu kojih je podržano 1.900 projekata ukupne vrijednosti 150 milijuna EUR. U suradnji Istarske županije, istarskih gradova, Istarske razvojne agencije, poslovnih banaka te HBOR-a u travnju ove godine krenula je realizacija nove 18. kreditne linije za poticanje razvoja poduzetništva.
Do sada su održane 2. sjednice Povjerenstva za dodjelu poduzetničkih kredita u sklopu kojih je odobreno 58 zahtjeva za ulaganja u nove projekte istarskih poduzetnika, odnosno zatraženo je ukupno 10,7 milijuna EUR za ulaganje u nove investicije na području Istarske županije.
Cilj Programa je dodjela potpora male vrijednosti kroz subvenciju dijela kamata prema ugovoru o poslovnoj suradnji. Radi se o 18. po redu kreditnoj liniji za poduzetnike Istarske županije kreditnog potencijala 35 milijuna eura.
07:15Prije 259 d06.04.2025
Istarski župan Boris Miletić izrazio je zadovoljstvo zbog velikog interesa poduzetnika, ponajprije namjere ulaganja u nove investicije te ulaganja u sektoru prerađivačke industrije, koja u ovim izazovnim vremenima imaju poseban značaj u jačanju istarskog gospodarstva.
„Konačne kamatne stope kreću se od 1,5 posto stoga smo i očekivali veliki interes poduzetnika za ovu kreditnu liniju. Prilikom otvaranja kreditne linije u travnju ove godine, Istarska županija te svi istarski gradovi osigurali su u svojim proračunima sredstva za sufinanciranje kamatne stope u visini 1 do 2 postotna poena, ovisno o djelatnosti na koju se odnosi ulaganje i ovisno o lokaciji ulaganja“, kazao je župan Miletić.
Direktor IDA-e te ujedno predsjednik Povjerenstva za dodjelu poduzetničkih kredita, dr.sc. Boris Sabatti istaknuo je da su uvjeti ove kreditne linije u odnosu na prijašnje godine izmijenjene te da se ovog puta s ukupno 2 postotna poena subvencioniraju određene djelatnosti, konkretno prerađivačka industrija, IT sektor te obnovljivi izvori energije, odnosno investicije koje doprinose zelenoj tranziciji gospodarstva.
Novost je, također, da se ulaganja na području poduzetničkih zona u Istarskoj županiji subvencioniraju s 2 postotna poena. Analizirajući kreditne zahtjeve vidljivo je da se čak njih 40 % odnosi na nova ulaganja u poduzetničke zone te više od 41 % na investicije koje će doprinijeti zelenoj tranziciji gospodarstva što smo i nastojali postići prilikom planiranja programa kreditne linije, odnosno prilikom dodavanja dodatnog postotnog poena za određena ulaganja, pojasnio je Sabatti.
Kroz prve dvije sjednice Povjerenstva zaprimljeno i obrađeno ukupno 58 zahtjeva, a s obzirom na sjedište poduzetnika, zahtjevi su pristigli iz Grada Pule (8), Vodnjana, Buzeta i Rovinja (6), Pazina (5), Buja i Poreča (2) te 1 zahtjev s područja Grada Labina. Ukupno 22 kreditna zahtjeva (3,6 milijuna eura) odnose se na nove investicije koje će se provoditi na općinskim područjima, a subvenciju kamate za te zahtjeve u proračunu osigurava Istarska županija.
Analizom djelatnosti podnositelja zahtjeva odnosno poduzetnika, ustanovljeno je da većina zahtjeva dolazi iz prerađivačke industrije - 32 %, njih 21 % dolazi iz djelatnosti prijevoza i skladištenja te iz uslužnih djelatnosti pristiglo, 11 % iz građevinskih djelatnosti, 10 % iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti dok se 26% zahtjeva odnosi se na ostale djelatnosti.
„Sagledavajući pristigle kreditne zahtjeve, možemo reći da se njihova struktura nije značajno promijenila kroz godine pa je tako i ove godine, najviše zahtjeva pristiglo upravo iz prerađivačkih djelatnosti. Programima kreditiranja uvijek je u fokusu primarno bilo poticanje proizvodnje.
U sklopu svih kreditnih linija konstantno radimo i na ispitivanju potreba istarskih poduzetnika kako bismo, kao Istarska županija, na osnovu njihovih inputa nastojali što bolje osmisliti nove programe kojima ćemo poticati razvoj poduzetništva na našem poluotoku“, zaključio je župan Boris Miletić.
Cilj izložbe je ispričati priču o dva stoljeća postojanja Hrvatskoga Kraljevstva, krunidbi prvog i najslavnijeg kralja Tomislava 925. godine, vladarskoj kući Trpimirovića i njegovih 12 kraljeva kao dio povijesnog identiteta hrvatske države i naroda.
Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana Općina Vrsar-Orsera osigurala je božićnice za sve umirovljenike i osobe starije od 65 godina, kao i dodatne novčane potpore za socijalno najugroženije skupine, potvrđujući kako je briga za starije i osobe u potrebi jedan od prioriteta lokalne zajednice.
Napad na 22-godišnjeg radnika iz Indije kod trgovačkog centra na Stoji još je jedan u nizu slučajeva koji upozoravaju na zabrinjavajući porast nasilja nad stranim radnicima u Hrvatskoj, problem koji iz izoliranih incidenata sve jasnije prerasta u ozbiljno društveno pitanje.
Policija je pokrenula potragu za maloljetnom Agatom Jurić koja je u subotu nestala na području Pule te poziva građane na pomoć u pronalasku djevojčice.
Projektom se nastoji trajno očuvati sjećanje na doprinos lokalne zajednice u obrani Republike Hrvatske te dostojno predstaviti jedno od najvažnijih razdoblja novije hrvatske povijesti.
"Mi smo napravili niz mjera kako bi olakšali svakodnevni život, ali smo vodili računa i o predstojećim blagdanima i o košarici proizvoda koja nam je potrebna za naš tradicionalni božićni ručak‘‘.
Sve navedeno potvrđuje da Istra u 2025. godini ne bilježi samo rast brojki, već i zrelost destinacije koja uspješno balansira između kvalitete, održivosti i autentičnog doživljaja.
"Vidim da je taj cijeli narativ, koji nije došao od strane Vlade, o 13. mirovini kao da su se iznevjerila očekivanja - Vlada nikada nije rekla da je to 13. mirovina nego da uvodimo jedno novo pravo, jednu novo nagradu za umirovljenike i na neki način da još oplemenimo njihov rad"
Planom je predviđeno da će Adris u turistički dio svoga poslovanja uložiti više od 330 milijuna eura, u osiguranje 91, u zdravu hranu 17 i zelenu energiju 31 milijun eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za listopad 2025. iznosila je 1 470 eura, što je u odnosu na rujan 2025. nominalno više za 1,0%, a realno za 0,4%.
Broj nezaposlenih u studenome 2025. u odnosu na listopad 2025. porastao je za 4,2%, jednako kao i broj nezaposlenih žena. Stopa registrirane nezaposlenosti u studenome 2025. iznosila je 4,5%, a za žene 5,1%.