Kreditna linija „Poduzetnik Istarska županija 2025.“ – odobreno 58 zahtjeva u vrijednosti 10,7 milijuna eura
Analizom djelatnosti podnositelja zahtjeva odnosno poduzetnika, ustanovljeno je da većina zahtjeva dolazi iz prerađivačke industrije - 32 %, njih 21 % dolazi iz djelatnosti prijevoza i skladištenja te iz uslužnih djelatnosti pristiglo.
Istarska razvojna agencija - IDA je do sada realizirala 17 kreditnih linija, u sklopu kojih je podržano 1.900 projekata ukupne vrijednosti 150 milijuna EUR. U suradnji Istarske županije, istarskih gradova, Istarske razvojne agencije, poslovnih banaka te HBOR-a u travnju ove godine krenula je realizacija nove 18. kreditne linije za poticanje razvoja poduzetništva.
Do sada su održane 2. sjednice Povjerenstva za dodjelu poduzetničkih kredita u sklopu kojih je odobreno 58 zahtjeva za ulaganja u nove projekte istarskih poduzetnika, odnosno zatraženo je ukupno 10,7 milijuna EUR za ulaganje u nove investicije na području Istarske županije.
Cilj Programa je dodjela potpora male vrijednosti kroz subvenciju dijela kamata prema ugovoru o poslovnoj suradnji. Radi se o 18. po redu kreditnoj liniji za poduzetnike Istarske županije kreditnog potencijala 35 milijuna eura.
07:15Prije 162 d06.04.2025
Istarski župan Boris Miletić izrazio je zadovoljstvo zbog velikog interesa poduzetnika, ponajprije namjere ulaganja u nove investicije te ulaganja u sektoru prerađivačke industrije, koja u ovim izazovnim vremenima imaju poseban značaj u jačanju istarskog gospodarstva.
„Konačne kamatne stope kreću se od 1,5 posto stoga smo i očekivali veliki interes poduzetnika za ovu kreditnu liniju. Prilikom otvaranja kreditne linije u travnju ove godine, Istarska županija te svi istarski gradovi osigurali su u svojim proračunima sredstva za sufinanciranje kamatne stope u visini 1 do 2 postotna poena, ovisno o djelatnosti na koju se odnosi ulaganje i ovisno o lokaciji ulaganja“, kazao je župan Miletić.
Direktor IDA-e te ujedno predsjednik Povjerenstva za dodjelu poduzetničkih kredita, dr.sc. Boris Sabatti istaknuo je da su uvjeti ove kreditne linije u odnosu na prijašnje godine izmijenjene te da se ovog puta s ukupno 2 postotna poena subvencioniraju određene djelatnosti, konkretno prerađivačka industrija, IT sektor te obnovljivi izvori energije, odnosno investicije koje doprinose zelenoj tranziciji gospodarstva.
Novost je, također, da se ulaganja na području poduzetničkih zona u Istarskoj županiji subvencioniraju s 2 postotna poena. Analizirajući kreditne zahtjeve vidljivo je da se čak njih 40 % odnosi na nova ulaganja u poduzetničke zone te više od 41 % na investicije koje će doprinijeti zelenoj tranziciji gospodarstva što smo i nastojali postići prilikom planiranja programa kreditne linije, odnosno prilikom dodavanja dodatnog postotnog poena za određena ulaganja, pojasnio je Sabatti.
Kroz prve dvije sjednice Povjerenstva zaprimljeno i obrađeno ukupno 58 zahtjeva, a s obzirom na sjedište poduzetnika, zahtjevi su pristigli iz Grada Pule (8), Vodnjana, Buzeta i Rovinja (6), Pazina (5), Buja i Poreča (2) te 1 zahtjev s područja Grada Labina. Ukupno 22 kreditna zahtjeva (3,6 milijuna eura) odnose se na nove investicije koje će se provoditi na općinskim područjima, a subvenciju kamate za te zahtjeve u proračunu osigurava Istarska županija.
Analizom djelatnosti podnositelja zahtjeva odnosno poduzetnika, ustanovljeno je da većina zahtjeva dolazi iz prerađivačke industrije - 32 %, njih 21 % dolazi iz djelatnosti prijevoza i skladištenja te iz uslužnih djelatnosti pristiglo, 11 % iz građevinskih djelatnosti, 10 % iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti dok se 26% zahtjeva odnosi se na ostale djelatnosti.
„Sagledavajući pristigle kreditne zahtjeve, možemo reći da se njihova struktura nije značajno promijenila kroz godine pa je tako i ove godine, najviše zahtjeva pristiglo upravo iz prerađivačkih djelatnosti. Programima kreditiranja uvijek je u fokusu primarno bilo poticanje proizvodnje.
U sklopu svih kreditnih linija konstantno radimo i na ispitivanju potreba istarskih poduzetnika kako bismo, kao Istarska županija, na osnovu njihovih inputa nastojali što bolje osmisliti nove programe kojima ćemo poticati razvoj poduzetništva na našem poluotoku“, zaključio je župan Boris Miletić.
Paus je podsjetio kako je u veljači u Ministarstvu gospodarstva održan sastanak radne skupine vezane uz izradu Zakona o nuklearnoj energiji, na kojem je najavljeno da će se razmatrati gradnja malih modularnih nuklearnih elektrana u Hrvatskoj.
Općina Svetvinčenat potpisala je ugovor vrijedan više od 300 tisuća eura za proširenje mjesnog groblja, a radovi bi trebali biti dovršeni u roku od 180 dana.
Prema vremenskoj prognozi DHMZ-a pred nama je promjenjivo oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima, mjestimice s kišom i pljuskovima s grmljavinom, lokalno i izraženim.
Bespravna gradnja, rak-rana Hrvatske, posljednjih je godina poprimila razmjere epidemije – od priobalja i Istre pa sve do zaštićenih područja prirode. Samo u Istri evidentirane su tisuće ilegalnih objekata, a unatoč stotinama postupaka i uklonjenim kućama, problem i dalje izmiče kontroli.
S početkom radova, uvodi se i privremena regulacija prometa na dionici od kućnog broja 9 do 72 ulice Paduljski put, sukladno građevinskim dozvolama izdanima od nadležnog tijela!
Zaključak sastanka je da će se protiv predmetnog rješenja uložiti žalba, obzirom da u istome nedostaju konkretni razlozi određivanja tako kratkog roka, tijekom kojeg je doslovno nemoguće ukloniti navedeno gorivo iz otpada.
Ministar Glavina: "Jako sam zadovoljan što definitivno ispunjavamo svoje strateške ciljeve, a to je da smanjimo visoku sezonalnost, da Hrvatsku pretvaramo u cjelogodišnju turističku destinaciju..."
Gospodarstvo bi moglo nastaviti razmjerno snažno rasti, ali očekuje se, slično kao i u projekciji iz lipnja, usporavanje ekspanzije na prosječno 3 posto, nakon što se rast realnog BDP-a Hrvatske u 2024. ubrzao na 3,9 posto, stoji u ažuriranim projekcijama HNB-a.
Dobitnici nagrada Bilanca uspjeha 2025. odabrani su pomoću naprednog sustava umjetne inteligencije na temelju službenih podataka FINA-e za 2024. godinu.
Cilj programa je smanjiti početne troškove pokretanja poslovanja, potaknuti poduzetnike na korištenje EU i nacionalnih fondova, povećati konkurentnost, razvijati obrtništvo i poduzetništvo te otvoriti nova radna mjesta.