Kako bi se novi europski proračun mogao odraziti na Hrvatsku?

Europska komisija izašla je s prvim prijedlogom višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

S hrvatskim europarlamentarcima kolege iz Media servisa razgovarali su o tome kako bi se ovakav europski proračun mogao odraziti na Hrvatsku te što je u njemu pozitivno, a što sporno.

Predloženi višegodišnji financijski okvir težak je gotovo dva bilijuna eura. Premijer Andrej Plenković ističe da je okvir iznimno ambiciozan, da reflektira političku situaciju te da ima elemenata koje pozdravlja, kao što je fleksibilnost, jednostavnost i učinkovitost proračuna:

"Mi ćemo naravno kao Vlada, što rade i drugi, nastojati analizirati sve te dokumente i vidjeti kakve su sve šanse pred Hrvatskom i pregovori u sljedećih godinu i pol, dvije dana", kaže Plenković.

Iako je proračun predstavljen kao najtransparentniji i najfleksibilniji dosad, izazvao je prosvjed poljoprivrednika zbog potencijalnog smanjenja financiranja zajedničke poljoprivredne politike i plana Komisije da spoji poljoprivrednu i kohezijsku politiku.

To posebno spornim smatra i hrvatski europarlamentarac iz SDP-a Marko Vešligaj koji je i sudjelovao na prosvjedu poljoprivrednika. Na pitanje kako bi se ovakav proračun mogao odraziti na Hrvatsku, Vešligaj za Media servis kaže da bi se s ukidanjem zajedničke poljoprivredne politike sve prepustilo državama članicama.

"Ali bi se dobar dio tih plaćanja koja dolaze u Hrvatsku i hrvatski poljoprivrednici primaju, ruralne zajednice, znači Europska unija tu planira u sklopu cijelog toga paketa simplifikacije, ubrzavanja sredstava, ali međutim ima jedna stvar, da planira to uvjetovati s reformama, a znamo kako mi u Hrvatskoj provodimo reforme recimo u području javne uprave, pravosuđa i tako dalje, dakle jako smo se malo pomaknuli na tom dijelu i ako će to biti uvjetovano s tim reformama onda se bojim da ću za hrvatsku poljoprivredu ostati samo mrvice", rekao je Marko Vešligaj.

Smatra i da je naša Vlada već trebala reagirati i da treba biti jasna oko naših interesa.

Manjak za poljoprivredu, više za znanost i istraživanje

S planom objedinjena kohezijskog fonda i zajedničke poljoprivredne politike, nije zadovoljna ni HDZ-ova europarlamentarka Sunčana Glavak koja je poručila da oni ne bi trebali biti predmet ikakve trgovine. Od pozitivnih aspekata proračuna za Hrvatsku, istaknula je proširenje i povećanje Global Europe instrumenta.

"Pozitivno cijenim i ambiciju i povećanje broja prioriteta što se tiče obrane i konkurentnosti, što naravno izravno utječe i na Hrvatsku, te inkluzija demokratskih mehanizama", rekla je Sunčana Glavak.

Da se čini da će poljoprivredna politika bit zakinuta, slaže se i europarlamentarac Gordan Bosanac iz Možemo. Od dobrih strana proračuna za Media servis ističe znatno povećanje za znanost i istraživanje.

"To je velika prilika za hrvatsku znanost da se pripremi, ojača svoje kapacitete i aplicira na velike zahtjevne projekte, a ono što je možda negativno je da je obrana i sredstva za obranu dosta, dosta povišena, narasla su i tu će vjerojatno doći do nekakvih intervencija jer kao što sam rekao, pritisci malih zemalja i poljoprivrednika će sigurno biti veliki u narednom periodu", ističe Bosanac.

​Recimo još da će o odluci o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a države članice raspravljati u Vijeću te da je za donošenje Uredbe o višegodišnjem financijskom okviru potrebna jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta.