USKORO U NOVOM RUHU: Nakon punih 111 godina započinje rekonstrukcija pulskog lukobrana!
Lučka uprava Pula je prva županijska lučka uprava u Hrvatskoj koja je uspješno aplicirala na CEF program (Connecting Europe Facility), namijenjen velikim državnim infrastrukturnim sustavima poput luka, željeznica i autocesta.
Prije dva tjedna u Puli je svečano potpisan ugovor s izvođačem radova za projekt „Rekonstrukcija i dogradnja pulskog lukobrana“, čime je označen početak realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u povijesti grada.
Ravnatelj Lučke uprave Pula, Dalibor Brnos, tom je prilikom otkrio sve detalje o projektu i naglasio njegovu važnost za grad, regiju i cijelu županiju.
“Ovo je povijesni projekt za Pulu, za regiju, i za našu županiju. To je projekt koji se već dugo vremena priprema i s velikim zadovoljstvom možemo reći da smo uspješno proveli sve postupke javne nabave te da više nema nikakvih prepreka za sam početak radova”, rekao je Brnos.
Procijenjena vrijednost projekta iznosi 26,9 milijuna eura. Financijska konstrukcija osigurana je putem bespovratnih EU sredstava u iznosu od 18,3 milijuna eura, dok će Istarska županija sufinancirati projekt s 3,2 milijuna eura, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s 5 milijuna eura.
Brnos je podsjetio kako je prošlo 111 godina od posljednjih radova na lukobranu, koji su se izvodili od 1910. do 1914. godine.
“Dvije godine smo se intenzivno pripremali – novelirali smo svu staru dokumentaciju i troškovnike kako bismo bili spremni kada se pojavi prilika za apliciranje na EU sredstva.
Iskoristio bih ovu priliku da se zahvalim svim bivšim ravnateljima Lučke uprave i djelatnicima koji su također aktivno sudjelovali u projektu”, dodao je.
Foto: arhiva IstraIN-a
Zaštita akvatorija i sigurniji promet
Rekonstrukcija lukobrana ima za cilj zaštitu pulskog akvatorija te stvaranje preduvjeta za prihvat brodova u javnom pomorskom prijevozu.
Postojeći lukobran širok je 7 metara i dug 1.200 metara, dok je dubina mora uz njega između 25 i 35 metara, a širina nasipa oko 70 metara. Novi projekt obuhvaća i dogradnju 145 metara dijela koji nikada nije bio izgrađen.
“Mnogi misle da je riječ o nedovršenom projektu, no zapravo nije tako. Taj je dio namjerno ostavljen neizgrađen jer je u doba Austro-Ugarske Monarhije lukobran imao dvostruku funkciju – zaštitnu i vojnu. Budući da danas lukobran više nema vojnu funkciju, cilj nam je spojiti ta dva kraka u jedinstvenu cjelinu”, objasnio je Brnos.
Rekonstrukcijom će lukobran postati širi i viši – širina će se povećati s 7 na 8,5 metara, a visina će iznositi 10 metara, od čega će 2 metra biti iznad razine mora.
“Time ćemo osigurati snažnu zaštitu Pulskog zaljeva od jakog mora, nepovoljnih vremenskih uvjeta i mogućih poplava. Poboljšat će se sigurnost pomorskog prometa te pristup putničkim, teretnim i rekreativnim plovilima. Projekt će omogućiti učinkovitije operacije u luci i dodatno ojačati gospodarsku ulogu Luke Pula”, istaknuo je ravnatelj.
Foto: arhiva IstraIN-a
Operativna faza i izvođači
Projekt sada ulazi u operativnu fazu. Izvođač radova, tvrtka Pomgrad inženjering iz Splita, do 25. listopada treba dostaviti vremenski i financijski plan.
Stručni nadzor vodi tvrtka IG iz Labina, voditelj projekta su Primum Inc. iz Pule i BIM projekt iz Zagreba, dok projektantski nadzor ima Marko Martinčić, autor prvotnog projekta iz 2004. godine.
Brnos je pritom istaknuo i dvije zanimljive činjenice.
Lučka uprava Pula je prva županijska lučka uprava u Hrvatskoj koja je uspješno aplicirala na CEF program (Connecting Europe Facility), namijenjen velikim državnim infrastrukturnim sustavima poput luka, željeznica i autocesta.
“Na natječaj je pristiglo više od 400 prijava, a odobreno ih je svega 130. Zato sam doista ponosan što smo se, kao manja županijska lučka uprava, uspjeli svrstati uz bok velikim igračima i izboriti se za svoj projekt”, rekao je Brnos.
Uspjeh je, ističe, rezultat sinergije svih dionika – Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Istarske županije i Grada Pule.
“Uvjeren sam da će ova investicija potaknuti i dodatna ulaganja u luci Pula te doprinijeti da se grad Pula, kao istinski mediteranski grad, još snažnije okrene prema moru”, zaključio je Dalibor Brnos.
Djeca su danas svakodnevno izložena reklamama hrane na društvenim mrežama i drugim platformama. Upravo zato u Istri kreće pilot-program „Food marketing“ koji bi mogao postati model za cijelu Hrvatsku.
Život u Hrvatskoj na godišnjoj je razini skuplji za 5,2%, pokazuju podaci DZS-a za svibanj. Dok su zbog skoka energenata režije i prijevoz i dalje najveći udar na novčanike, predsezona je već podignula cijene smještaja i restorana. Ipak, dobra je vijest da su cijene hrane napokon stagnirale.
Dva legendarna vatrogasna UAZ-a, koja su desetljećima gasila požare i prolazila najteže terene Učke i Ćićarije, traže novog vlasnika. Javna vatrogasna postrojba Pazin prodaje vozila koja su obilježila jednu eru istarskog vatrogastva.
Europska unija uvodi nova pravila o ambalaži koja će u idućim godinama značajno promijeniti poslovanje ugostitelja. Jednokratna plastika postupno odlazi u prošlost, a restorani, kafići i dostava morat će se prilagoditi višekratnoj ambalaži i novim obvezama već od 2027. godine.
Noćas oko 00.20 sati u Karigador izbio je požar u kojem je gorio kauč ispred obiteljske kuće, a vatra je djelomično zahvatila i objekt u vlasništvu slovenske državljanke. Uzrok požara utvrdit će se očevidom tijekom dana.
Tvornica s dugom industrijskom tradicijom u Kanfanaru ulazi u novo poglavlje. Nekadašnja Istragrafika, danas GPI Istra, početkom mjeseca službeno je prešla u vlasništvo INCOM grupe, uz nastavak proizvodnje i zadržavanje postojećeg tima.
Više od polovice građana Hrvatske prošle je godine bilo na barem jednom višednevnom putovanju. Najpopularnija inozemna destinacija bila je Bosna i Hercegovina, a porastao je i broj putovanja u Italiju, Austriju i Sloveniju.
U travnju je u Hrvatskoj izdano 1.084 građevinskih dozvola, 7,4 posto više nego godinu ranije. Prema izdanim dozvolama planirana je gradnja 2.263 nova stana, dok ukupna vrijednost radova prelazi 705 milijuna eura.
Nova europska pravila trebala bi potrošačima omogućiti veću sigurnost i transparentnost, a proizvođače dodatno potaknuti na kvalitetniju proizvodnju i preciznije označavanje proizvoda koje svakodnevno nalazimo na policama trgovina.