U studenom zabilježen pad prometa, no ukupna turistička godina i dalje u porastu!
Glavnina ili 90 posto svih noćenja u studenom registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 983,4 tisuće, što je i 6,3 posto manje nego u lanjskom studenom, a d toga je većina ili 600,5 tisuća ostvarena u hotelima, za koje je to 4,2 posto manje.
Hrvatsku je u studenom posjetilo 424 tisuće turista ili 7 posto manje nego u studenom 2024., a ostvarenih gotovo 1,1 milijun noćenja manje je za 4 posto, dok je na razini prvih 11 mjeseci turista bilo 2 posto više, a noćenja 1 posto više, podaci su iz sustava eVisitor koje prenosi Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Stranih turista došlo je 10 posto manje ili 225 tisuća, a s 683 tisuće noćenja u minusu su od 6 posto u odnosu na lanjski studeni.
Cilj kampanje je predstaviti Hrvatsku kao destinaciju koja nudi kvalitetan odmor i odličan omjer cijene i kvalitete, uz bogatu ponudu prirodnih ljepota, kulturne baštine, enogastronomije i autentičnih lokalnih doživljaja.
Najviše noćenja tijekom produženog vikenda ostvareno je u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji te na Kvarneru, a gledano prema destinacijama u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Medulinu.
10:36Prije 135 d09.06.2026
Domaćih 199 tisuća turista ili 4 posto manje ostvarilo je 407 tisuća noćenja ili 2 posto manje, pokazuju podaci HTZ-a.
Glavnina ili 90 posto svih noćenja u studenom registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 983,4 tisuće, što je i 6,3 posto manje nego u lanjskom studenom, a d toga je većina ili 600,5 tisuća ostvarena u hotelima, za koje je to 4,2 posto manje.
S 227,5 tisuća noćenja slijede komercijalni objekti u domaćinstvima, koji su također zabilježili pad od 3,8 posto u odnosu na lanjski studeni, a broj noćenja pao je i u drugim vrstama komercijalnog smještaja.
Za razliku od toga, u nekomercijalnom smještaju je sa registriranih 98,2 tisuće noćenja u studenom ove godine ostvaren porast od 21,6 posto, dok je sličan postotak, ali s negativnim predznakom ostvaren u nautici s nešto više od 8.700 noćenja.
Gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a, Staničić je istaknuo kako se Hrvatska sve više profilira kao cjelogodišnja turistička destinacija, što predstavlja jedan od ključnih strateških ciljeva hrvatskog turizma.
Prema podacima sustava eVisitor, koji obuhvaća turistički promet u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju te nautičkom charteru (eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja ožujka ostvareno više od 1,1 milijun dolazaka i 3 milijuna noćenja.
07:20Prije 193 d13.04.2026
Domaći gosti najbrojniji, Kvarner, Zagreb i Istra s najviše noćenja!
Prema tržištima, u studenom 2025. najveći udjel u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj od 38 posto, ostvarili su domaći turisti, a slijede ih slovenski s udjelom od 9 posto te njemački sa 7 posto.
Austrijanci i turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH) imali su po 6 posto udjela u ukupnim noćenjima, iz Srbije 4 posto, Italije i SAD-a po 3 posto, dok su turisti iz kategorije "ostale azijske zemlje" te iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK) u studenom imali po 2 posto udjela.
Podaci HTZ-a iz eVisitora za studeni 2025. pokazuju i da je po županijama/klasterima najviše noćenja (u apsolutnim brojkama) ostvareno na Kvarneru, u Gradu Zagrebu te Istarskoj županiji, s time da da je više ukupnih noćenja u odnosu na studeni 2024. registrirano samo na Kvarneru, u Zadarskoj županiji te Kontinentalnoj Hrvatskoj (koja obuhvaća ukupno 13 županija, bez Grada Zagreba).
Pet odredišta u kojima je u studenom ostvareno najviše noćenja (i komercijalnih i nekomercijalnih) su Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar.
Strani gosti nose većinu prometa, domaći turisti bilježe najveći rast
U prvih 11 mjeseci 2025. u hrvatskom turizmu je unatoč minusima iz studenoga zadržan pozitivni trend u odnosu na isto razdoblje 2024., i to od 2 posto sa ukupnih 21,4 milijuna dolazaka turista i od 1 posto sa 109 milijuna noćenja.
Od toga su većinu ostvarili strani turisti kojih je došlo 18,3 milijuna, ostvarivši 95,6 milijuna noćenja, što je po 1 posto više nego u 11 mjeseci 2024.
Domaćih 3,1 milijuna turista ili 7 posto više u prvih 11 mjeseci 2025. u odnosu na iste 2024. pridonijelo je nešto boljem ukupnom rezultatu dolazaka, a ostvarili su i 3 posto više noćenja odnosno 13,4 milijuna.
Izmjene Generalnog urbanističkog plana važan su korak u prostornom planiranju Rovinja, a javna rasprava omogućuje građanima da se upoznaju s predloženim rješenjima i iznesu svoja stajališta prije nastavka postupka donošenja plana.
Herculanea, naime, nema dovoljno manipulativnog prostora koji bi omogućio jednostavnije upravljanje otpadom u situacijama kada dolazi do zastoja u njegovu odvozu.
Hrvatska je istaknula kandidaturu za domaćinstvo Europskog prvenstva u futsalu 2030. godine. Utakmice bi se igrale u Zagrebu i Splitu, a odluku o domaćinu UEFA će donijeti u rujnu 2027. godine.
Svaki dodatni porast temperature povećava rizik od ekstremnih vremenskih pojava, dugotrajnih suša, nestašice vode, smanjenja poljoprivredne proizvodnje i porasta razine mora.
Cilj edukacije je jednostavan – osnažiti građane da na vrijeme prepoznaju digitalne prijetnje i sigurnije koriste internet jer upravo su informiranost i oprez među najvažnijim oblicima zaštite od internetskih prevara.
Radionica predstavlja priliku za upoznavanje s konkretnim mogućnostima energetske suradnje među poduzećima, ali i za raspravu o preprekama koje još uvijek usporavaju razvoj zajedničkih zelenih energetskih projekata.
Iako Hrvatski zavod za zapošljavanje do 2030. godine očekuje nastavak rasta zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti, demografski trendovi predstavljaju sve veći izazov. Prema procjenama OECD-a, Hrvatskoj bi u idućem desetljeću moglo nedostajati čak 327 tisuća radnika.
Iako su poskupljenja u Hrvatskoj blaža nego u većem dijelu Europe, podaci Eurostata potvrđuju nastavak rasta cijena goriva, što predstavlja dodatno opterećenje za vozače i kućne budžete.