U studenom zabilježen pad prometa, no ukupna turistička godina i dalje u porastu!
Glavnina ili 90 posto svih noćenja u studenom registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 983,4 tisuće, što je i 6,3 posto manje nego u lanjskom studenom, a d toga je većina ili 600,5 tisuća ostvarena u hotelima, za koje je to 4,2 posto manje.
Hrvatsku je u studenom posjetilo 424 tisuće turista ili 7 posto manje nego u studenom 2024., a ostvarenih gotovo 1,1 milijun noćenja manje je za 4 posto, dok je na razini prvih 11 mjeseci turista bilo 2 posto više, a noćenja 1 posto više, podaci su iz sustava eVisitor koje prenosi Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Stranih turista došlo je 10 posto manje ili 225 tisuća, a s 683 tisuće noćenja u minusu su od 6 posto u odnosu na lanjski studeni.
Među regijama u Hrvatskoj, 96 posto svih noćenja u rujnu ostvareno je na Jadranu, pri čemu najviše ili 28,5 posto u Istri koja ima i najveći plus u odnosu na lanjski rujan, od 8,2 posto.
Govoreći o porastu potrošnje, Staničić je naglasio da je on u velikoj mjeri posljedica viših cijena.
12:35Prije 139 d07.09.2025
Domaćih 199 tisuća turista ili 4 posto manje ostvarilo je 407 tisuća noćenja ili 2 posto manje, pokazuju podaci HTZ-a.
Glavnina ili 90 posto svih noćenja u studenom registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 983,4 tisuće, što je i 6,3 posto manje nego u lanjskom studenom, a d toga je većina ili 600,5 tisuća ostvarena u hotelima, za koje je to 4,2 posto manje.
Većina noćenja ili 86 posto u srpnju je registrirana u komercijalnim smještajnim objektima, a 12 posto u nekomercijalnim, dok je u nautičkom smještaju bilo 2 posto noćenja.
Britanski turisti najviše su noćenja ostvarili u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te Istri, a gledano prema destinacijama u Dubrovniku, Splitu, Župi dubrovačkoj, Rovinju, Zadru, Puli i dr.
12:55Prije 183 d25.07.2025
S 227,5 tisuća noćenja slijede komercijalni objekti u domaćinstvima, koji su također zabilježili pad od 3,8 posto u odnosu na lanjski studeni, a broj noćenja pao je i u drugim vrstama komercijalnog smještaja.
Za razliku od toga, u nekomercijalnom smještaju je sa registriranih 98,2 tisuće noćenja u studenom ove godine ostvaren porast od 21,6 posto, dok je sličan postotak, ali s negativnim predznakom ostvaren u nautici s nešto više od 8.700 noćenja.
Domaći gosti najbrojniji, Kvarner, Zagreb i Istra s najviše noćenja!
Prema tržištima, u studenom 2025. najveći udjel u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj od 38 posto, ostvarili su domaći turisti, a slijede ih slovenski s udjelom od 9 posto te njemački sa 7 posto.
Austrijanci i turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH) imali su po 6 posto udjela u ukupnim noćenjima, iz Srbije 4 posto, Italije i SAD-a po 3 posto, dok su turisti iz kategorije "ostale azijske zemlje" te iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK) u studenom imali po 2 posto udjela.
Podaci HTZ-a iz eVisitora za studeni 2025. pokazuju i da je po županijama/klasterima najviše noćenja (u apsolutnim brojkama) ostvareno na Kvarneru, u Gradu Zagrebu te Istarskoj županiji, s time da da je više ukupnih noćenja u odnosu na studeni 2024. registrirano samo na Kvarneru, u Zadarskoj županiji te Kontinentalnoj Hrvatskoj (koja obuhvaća ukupno 13 županija, bez Grada Zagreba).
Pet odredišta u kojima je u studenom ostvareno najviše noćenja (i komercijalnih i nekomercijalnih) su Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar.
Strani gosti nose većinu prometa, domaći turisti bilježe najveći rast
U prvih 11 mjeseci 2025. u hrvatskom turizmu je unatoč minusima iz studenoga zadržan pozitivni trend u odnosu na isto razdoblje 2024., i to od 2 posto sa ukupnih 21,4 milijuna dolazaka turista i od 1 posto sa 109 milijuna noćenja.
Od toga su većinu ostvarili strani turisti kojih je došlo 18,3 milijuna, ostvarivši 95,6 milijuna noćenja, što je po 1 posto više nego u 11 mjeseci 2024.
Domaćih 3,1 milijuna turista ili 7 posto više u prvih 11 mjeseci 2025. u odnosu na iste 2024. pridonijelo je nešto boljem ukupnom rezultatu dolazaka, a ostvarili su i 3 posto više noćenja odnosno 13,4 milijuna.
Kriza s čipovima i smanjena proizvodnja novih automobila posljednjih godina utjecale su na sekundarno tržište, pa je manjak vozila starih tri do šest godina usporio pad njihovih cijena.
Pismo su, na inicijativu Glavak, supotpisali zastupnici iz EPP-a, Renew-a, S&D-a i Zelenih, čime se dodatno naglašava široka politička podrška zaštiti radija kao pouzdanog medija i sigurnosnog kanala u novoj eri digitalne mobilnosti!
Projekt obuhvaća sanaciju zatvorenog odlagališta neopasnog otpada Cere, koje je prestalo s aktivnim korištenjem nakon popunjavanja kapaciteta te je 31. srpnja 2025. godine službeno dobilo status zatvorenog odlagališta od strane nadležnog upravnog odjela Istarske županije.
Nadležne službe Grada zaprimile su veći broj dojava građana uslijed čestih pojava prisutnosti divljih svinja na području oko Velog vrha, Valmada, Busolera, Štinjana, Dolinke i Marine Veruda.
Razgovori su se fokusirali na probleme u prijelaznoj fazi Fiskalizacije 2.0, koji u najvećoj mjeri pogađaju poduzetnike i računovođe. UGP je naglasio da digitalizacija mora olakšavati poslovanje, a ne stvarati dodatno administrativno i tehničko opterećenje.
Natječaj omogućuje sufinanciranje projekata usmjerenih na razvoj javno dostupnih sadržaja i usluga u ruralnim sredinama te ulaganja u male infrastrukturne projekte i sustave održive mobilnosti.
Najviše obrtnika djeluje u Cehu uslužnog zanatstva (57,9%), slijede Ceh ugostiteljstva i turizma (8,8%), Ceh prijevoza osoba i stvari (8,5%), Ceh frizera, kozmetičara i fitnessa (8%), Ceh proizvodnog zanatstva (7,3%), Ceh trgovine (6,6%) te Ceh ribarstva, marikulture i poljodjelstva (2,9%).
Stanari inkubatora koriste niz pogodnosti, među kojima su povoljni i potpuno opremljeni poslovni prostori, zajednički radni i konferencijski prostori, kao i redovite besplatne edukacije i mentorstva iz područja projektnog menadžmenta, marketinga, upravljanja tvrtkom i informacijskih tehnologija.