U studenom zabilježen pad prometa, no ukupna turistička godina i dalje u porastu!
Glavnina ili 90 posto svih noćenja u studenom registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 983,4 tisuće, što je i 6,3 posto manje nego u lanjskom studenom, a d toga je većina ili 600,5 tisuća ostvarena u hotelima, za koje je to 4,2 posto manje.
Hrvatsku je u studenom posjetilo 424 tisuće turista ili 7 posto manje nego u studenom 2024., a ostvarenih gotovo 1,1 milijun noćenja manje je za 4 posto, dok je na razini prvih 11 mjeseci turista bilo 2 posto više, a noćenja 1 posto više, podaci su iz sustava eVisitor koje prenosi Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Stranih turista došlo je 10 posto manje ili 225 tisuća, a s 683 tisuće noćenja u minusu su od 6 posto u odnosu na lanjski studeni.
Zanimljivo je da je broj domaćih i stranih gostiju gotovo izjednačen – i jednih i drugih bilo je oko 305 tisuća. Domaćih turista bilo je 6,5 posto više, dok je broj stranih gostiju porastao za oko 0,5 posto u usporedbi s lanjskim siječnjem i veljačom.
Među regijama u Hrvatskoj, 96 posto svih noćenja u rujnu ostvareno je na Jadranu, pri čemu najviše ili 28,5 posto u Istri koja ima i najveći plus u odnosu na lanjski rujan, od 8,2 posto.
16:15Prije 153 d08.10.2025
Domaćih 199 tisuća turista ili 4 posto manje ostvarilo je 407 tisuća noćenja ili 2 posto manje, pokazuju podaci HTZ-a.
Glavnina ili 90 posto svih noćenja u studenom registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 983,4 tisuće, što je i 6,3 posto manje nego u lanjskom studenom, a d toga je većina ili 600,5 tisuća ostvarena u hotelima, za koje je to 4,2 posto manje.
Većina noćenja ili 86 posto u srpnju je registrirana u komercijalnim smještajnim objektima, a 12 posto u nekomercijalnim, dok je u nautičkom smještaju bilo 2 posto noćenja.
20:28Prije 213 d09.08.2025
S 227,5 tisuća noćenja slijede komercijalni objekti u domaćinstvima, koji su također zabilježili pad od 3,8 posto u odnosu na lanjski studeni, a broj noćenja pao je i u drugim vrstama komercijalnog smještaja.
Za razliku od toga, u nekomercijalnom smještaju je sa registriranih 98,2 tisuće noćenja u studenom ove godine ostvaren porast od 21,6 posto, dok je sličan postotak, ali s negativnim predznakom ostvaren u nautici s nešto više od 8.700 noćenja.
Domaći gosti najbrojniji, Kvarner, Zagreb i Istra s najviše noćenja!
Prema tržištima, u studenom 2025. najveći udjel u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj od 38 posto, ostvarili su domaći turisti, a slijede ih slovenski s udjelom od 9 posto te njemački sa 7 posto.
Austrijanci i turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH) imali su po 6 posto udjela u ukupnim noćenjima, iz Srbije 4 posto, Italije i SAD-a po 3 posto, dok su turisti iz kategorije "ostale azijske zemlje" te iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK) u studenom imali po 2 posto udjela.
Podaci HTZ-a iz eVisitora za studeni 2025. pokazuju i da je po županijama/klasterima najviše noćenja (u apsolutnim brojkama) ostvareno na Kvarneru, u Gradu Zagrebu te Istarskoj županiji, s time da da je više ukupnih noćenja u odnosu na studeni 2024. registrirano samo na Kvarneru, u Zadarskoj županiji te Kontinentalnoj Hrvatskoj (koja obuhvaća ukupno 13 županija, bez Grada Zagreba).
Pet odredišta u kojima je u studenom ostvareno najviše noćenja (i komercijalnih i nekomercijalnih) su Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar.
Strani gosti nose većinu prometa, domaći turisti bilježe najveći rast
U prvih 11 mjeseci 2025. u hrvatskom turizmu je unatoč minusima iz studenoga zadržan pozitivni trend u odnosu na isto razdoblje 2024., i to od 2 posto sa ukupnih 21,4 milijuna dolazaka turista i od 1 posto sa 109 milijuna noćenja.
Od toga su većinu ostvarili strani turisti kojih je došlo 18,3 milijuna, ostvarivši 95,6 milijuna noćenja, što je po 1 posto više nego u 11 mjeseci 2024.
Domaćih 3,1 milijuna turista ili 7 posto više u prvih 11 mjeseci 2025. u odnosu na iste 2024. pridonijelo je nešto boljem ukupnom rezultatu dolazaka, a ostvarili su i 3 posto više noćenja odnosno 13,4 milijuna.
U reportaži se čitatelje vodi kroz različite dijelove naše zemlje – od otoka Hvara, Korčule i Lastova, do gradova Dubrovnika i Splita. Poseban naglasak stavljen je i na prirodne kontraste Dalmacije, kulturno bogatstvo Istre te na jedinstveni krajolik delte Neretve.
U potrazi za izlazom iz financijske krize, Cvilidreta pronalazi skromnu djevojku za koju se vjeruje da posjeduje čudesan dar – sposobnost da isprede slamu u zlato.
Poreč je ovih dana domaćin 7. Europskog prvenstva u futsalu za gluhe, velikog sportskog natjecanja koje je u dvoranu Žatika okupilo 22 reprezentacije iz cijele Europe. Hrvatska reprezentacija sutra igra protiv Portugala, a ulaz na utakmicu je slobodan.
Zbog sumnje da je iz garaže u središtu Pule ukrao motocikl, policija je uhitila 34-godišnjaka koji je nakon kriminalističkog istraživanja priveden u pritvorsku jedinicu Policijske uprave istarske.
Od ponoći su na snazi nove cijene goriva. Litra eurosupera sada stoji 1,50 eura, a eurodizela 1,55 eura, no poskupljenje je ublaženo Vladinom uredbom o ograničenju cijena donesenom zbog rasta cijena na svjetskom tržištu.
Građani tako trenutno drže više od 8,5 posto javnog duga, pri čemu su kroz dosadašnja izdanja sudjelovali s više od 417 tisuća ponuda ukupne vrijednosti 14.3 milijardi eura
Obrtnici u Hrvatskoj i dalje se prilagođavaju promjenama u poslovanju, dok istodobno očekuju stabilnije uvjete rada. O aktualnim izazovima, ali i očekivanjima obrtnika govorio je predsjednik Udruženja obrtnika Rovinj Gordon Trojanović.
Zanimljivo je da je broj domaćih i stranih gostiju gotovo izjednačen – i jednih i drugih bilo je oko 305 tisuća. Domaćih turista bilo je 6,5 posto više, dok je broj stranih gostiju porastao za oko 0,5 posto u usporedbi s lanjskim siječnjem i veljačom.
U izvješću Fitcha navodi se kako je hrvatsko gospodarstvo u 2025. godini zabilježilo realan rast BDP-a od 3,2 posto, čime je nastavilo rasti brže od prosjeka eurozone i Europske unije. Takva dinamika, navodi se, potvrđuje otpornost i stabilnost gospodarstva.