U 2026. očekuje se umjeren rast BDP-a od 2,8 % uz i dalje povišenu inflaciju od 3,1 %
Inflacija bi, unatoč očekivanom usporavanju, i dalje ostala povišena, što ekonomisti povezuju s nastavkom snažnog rasta plaća.
IstraIN
20 Prosinac 2025 I 13:34
Pexsels
Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi zadržati solidan tempo rasta i u 2025. te 2026. godini, no uz i dalje povišene inflatorne pritiske, proizlazi iz najnovijih HUB Izgleda koje su u petak objavili glavni ekonomisti četiri najveće hrvatske banke.
Prema njihovim procjenama, bruto domaći proizvod (BDP) u 2025. godini porast će oko tri posto, dok se u 2026. očekuje blago usporavanje rasta na 2,8 posto. Inflacija bi, nakon procijenjenih 3,7 posto u ovoj godini, trebala usporiti, ali i dalje ostati relativno visoka – na 3,1 posto u 2026.
HNB je blago naniže revidirao očekivanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok su procjene inflacije u ovoj i idućoj godini podignute. Podsjetimo, sredinom rujna središnja banka je za 2025. prognozirala rast gospodarstva od 3,2 posto, a za 2026. od 2,9 posto.
15:12Prije 192 d22.12.2025
Ekonomisti ističu da su rast u 2025. godini prvenstveno potaknuli javna potrošnja i investicije. Procjene rasta BDP-a za tu godinu kreću se u uskom rasponu od tri do 3,2 posto.
S druge strane, osobna potrošnja pokazuje znakove usporavanja – s oko šest posto rasta u 2024. na 2,8 posto u 2025. Izvoz je, s realnim rastom od svega dva posto, djelovao kao svojevrsni “usporavatelj” ukupne ekonomske aktivnosti, ponajviše zbog pada izvoza usluga u trećem tromjesečju.
Prognoze bankarskih ekonomista za 2026. godinu uglavnom se poklapaju s Vladinim očekivanjima.
Dok Vlada projicira rast BDP-a od 2,7 posto, prosječna bankarska procjena iznosi 2,8 posto, čime se, kako navode iz HUB-a, potvrđuje vjerodostojnost makroekonomskih i fiskalnih planova. Ipak, prisutan je širi raspon očekivanja – od 2,6 posto kod najpesimističnijih do 3,2 posto kod najoptimističnijih prognoza.
Investicije bi, uz očekivani rast od 4,8 posto, trebale ostati glavni zamašnjak gospodarstva i u idućoj godini. Osobna potrošnja trebala bi porasti za 2,7 posto, dok će se rast državne potrošnje osjetnije usporiti – na 2,9 posto, u odnosu na oko četiri posto u 2025. Izvoz bi, prema procjenama, trebao blago ubrzati te ostvariti rast od 2,5 posto.
Inflacija bi, unatoč očekivanom usporavanju, i dalje ostala povišena, što ekonomisti povezuju s nastavkom snažnog rasta plaća.
Prema njihovim procjenama, plaće bi u 2026. godini mogle rasti po stopi od gotovo šest posto, što će nastaviti vršiti pritisak na razinu cijena.
Sudjelovati mogu učenici šestih, sedmih i osmih razreda osnovne škole te srednjoškolci, a zbog praktičnog rada broj mjesta ograničen je na 12 sudionika.
Stručnjaci upozoravaju da ova vrsta može imati značajan utjecaj na morski ekosustav jer se hrani planktonom, ribljom ikrom i ličinkama riba, zbog čega u velikom broju može narušiti prirodnu ravnotežu i utjecati na riblje populacije.
Jovanotti ovog petka stiže u pulsku Arenu, a organizatori pozivaju posjetitelje da dođu ranije jer koncert počinje već u 20:45 sati. Donosimo najvažnije informacije o ulazima, prometu i pravilima ulaska.
Jubilarna 10. Ližnjanka održat će se ove subote, 4. srpnja, a sudionike očekuje jedrenje od Fratarskog otoka do uvale Kuje, nakon čega slijedi Ribarska noć uz gastronomsku ponudu i glazbeni program.
Festival Rovinj Art&more ovog petka donosi predstavu „Početak“, intimnu dramu redateljice Aide Bukvić koja kroz susret dvoje usamljenih ljudi propituje može li ljubav doći onda kada joj se najmanje nadamo. Predstava je na rasporedu u 21 sat u dvorani Adris.
'Istarska županija kontinuirano provodi javne politike usmjerene održivom, cjelogodišnjem i selektivnim oblicima turizma kako bismo rasteretili vrhunac turističke sezone', rekao je istarski župan Boris Miletić.
Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da tržište nekretnina i dalje bilježi snažan uzlazni trend, pri čemu rast cijena ostaje prisutan u svim dijelovima Hrvatske, bez obzira na vrstu stambenih objekata ili regiju.
Hrvatsko tržište rada u svibnju bilježi sezonski rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, no godišnja usporedba otkriva drugačiju sliku – zaposlenih je ipak manje nego lani.
Iako su cijene u Hrvatskoj na mjesečnoj razini blago pale, inflacija i dalje ostaje visoka. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u lipnju su cijene u prosjeku bile 4,5 posto više nego prije godinu dana, a najveći rast ponovno bilježi energija.