HNB projicira sporiji rast BDP-a i inflaciju od 3,1 posto u 2026.

Hrvatsko gospodarstvo moglo bi ove godine realno porasti za tri posto, dok se u 2026. očekuje usporavanje rasta na 2,8 posto, pokazuju najnovije makroekonomske projekcije Hrvatske narodne banke (HNB) predstavljene u ponedjeljak na godišnjem brifingu za novinare.

Istodobno, inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC) nakon ovogodišnjih 3,7 posto u idućoj bi godini mogla usporiti na 3,1 posto.

U odnosu na prethodne prognoze, HNB je blago naniže revidirao očekivanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok su procjene inflacije u ovoj i idućoj godini podignute. Podsjetimo, sredinom rujna središnja banka je za 2025. prognozirala rast gospodarstva od 3,2 posto, a za 2026. od 2,9 posto.

Tada je inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) za ovu godinu bila procijenjena na 4,2 posto, a za 2026. na 2,8 posto. Prema nacionalnom indeksu IPC-a, očekivala se prosječna godišnja stopa inflacije od 3,6 posto u 2025. i 2,6 posto u 2026. godini.

Nova projekcija, međutim, pokazuje da će inflacija mjerena HICP-om u 2025. iznositi 4,4 posto, dok bi se u 2026. mogla zadržati relativno visoka, na razini od 3,4 posto.

U sažetku makroekonomskih projekcija HNB ističe da bi rast realnog BDP-a mogao ostati razmjerno snažan, ali uz postupno usporavanje dinamike. Glavni pokretač rasta i dalje bi trebala biti domaća potražnja, no očekuje se slabljenje njezina doprinosa zbog sporijeg rasta realnih dohodaka i manje poticajne fiskalne politike. Time bi se, u odnosu na prethodne dvije godine, mogao smanjiti doprinos osobne i državne potrošnje te investicija.

Ubrzavanje inflacije mjerene nacionalnim indeksom u 2025. na 3,7 posto, nakon tri posto u 2024., HNB objašnjava ponajprije bržim rastom cijena energije i hrane.

U 2026. inflacija cijena energije ostat će pod utjecajem administrativno reguliranih cijena plina, električne i toplinske energije, dok bi se rast cijena hrane i temeljna inflacija mogli usporiti, čime bi djelovali na smanjenje ukupne inflacije.

Rizici vezani uz ostvarenje inflacijskih projekcija, prema ocjeni HNB-a, zasad su uravnoteženi. Inflacija bi mogla biti niža od očekivane ako gospodarski rast podbaci, primjerice zbog jačanja trgovinskih napetosti i slabljenja inozemne potražnje.

S druge strane, postoji i rizik da inflacija premaši projekcije u slučaju snažnijeg rasta plaća od trenutačno predviđenog, osobito na robusnom i zategnutom tržištu rada.

„Takav razvoj događaja mogao bi rezultirati jačim i dugotrajnijim pritiscima na rast cijena, posebice u sektoru usluga, gdje troškovi rada čine znatan dio ukupnih troškova“, upozoravaju iz Hrvatske narodne banke.