Inflacija u prosincu 2025. na 3,3 posto: Najviše poskupjeli stanovanje i usluge
Podaci pokazuju da inflacija u Hrvatskoj ostaje prisutna, ponajprije zbog rasta cijena usluga i stanovanja, no istodobno je vidljivo postupno smirivanje pritisaka, osobito na mjesečnoj razini, što bi moglo donijeti predah potrošačima u nadolazećem razdoblju.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u prosincu 2025. bile su u prosjeku 3,3 posto više nego u prosincu 2024., dok su na mjesečnoj razini pale za 0,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
U godišnjem prosjeku cijene su više za 3,7 posto, što potvrđuje nastavak umjerenih inflatornih pritisaka, uz istodobno smirivanje na kraju godine.
Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast ostvaren je kod energije, čak 17,7 posto, dok su usluge skuplje za 8,2 posto. Cijene hrane, pića i duhana porasle su za 3,5 posto.
Najveći utjecaj na rast cijena imala je energija, koja je na godišnjoj razini poskupjela za čak 11,3 posto. Usluge su porasle za 7,8 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana više za 3,9 posto.
07:46Prije 175 d01.04.2026
Prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, najveći godišnji rast cijena zabilježen je u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, gdje su cijene porasle za 8,4 posto, s doprinosom inflaciji od +1,42 postotna boda.
Slijede Restorani i hoteli s rastom od 7,6 posto (+0,39 bodova) te Komunikacija s povećanjem cijena od 5,3 posto (+0,27 bodova).
Rast je zabilježen i u skupinama Alkoholna pića i duhan (+4,6%), Zdravlje (+4,3%), Rekreacija i kultura (+3,4%), Razna dobra i usluge (+3,0%) te Hrana i bezalkoholna pića (+2,8%), koje su same dale značajan doprinos ukupnoj inflaciji (+0,75 bodova).
Najmanji porast zabilježen je kod Pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, svega 0,4 posto.
Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,2 posto na godišnjoj razini, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku. Najviše su porasle cijene prijevoza, za 13,5 posto, dok su stanovanje i energenti skuplji 10,8 posto.
Inflacija u Hrvatskoj ponovno je ubrzala. Cijene su u kolovozu bile 4,1 posto više nego lani, a najveći udar bilježi energija koja je poskupjela čak 17,4 posto.
12:09Prije 21 d01.09.2026
Pad cijena ublažio inflaciju
S druge strane, pad cijena u prijevozu od 1,8 posto (-0,25 bodova) najviše je ublažio ukupni rast, dok su niže cijene zabilježene i u skupinama Odjeća i obuća (-1,0%), Obrazovanje (-1,2%) te Prijevoz, što upućuje na selektivno smanjenje pritisaka u pojedinim segmentima potrošnje.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na studeni 2025., najviše su porasle cijene u restoranima i hotelima (+0,6%), dok su stanovanje i pokućstvo zabilježili rast od po 0,2 posto.
No, ukupni mjesečni pad cijena rezultat je snažnijeg pojeftinjenja u skupinama Odjeća i obuća (-2,7%), Hrana i bezalkoholna pića (-0,7%) te Prijevoz (-1,0%).
Usluge i dalje pod pritiskom
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, usluge su na godišnjoj razini poskupjele 6,3 posto, energija 3,9 posto, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 3,1 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije bilježe tek 0,1 posto rasta, što upućuje na stabilizaciju u tom segmentu.
Na mjesečnoj razini rast cijena zabilježen je samo kod usluga (+0,3%), dok su energija, hrana, piće i duhan te industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili.
Harmonizirani indeks: inflacija 3,8 posto
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP), cijene su u prosincu 2025. bile 3,8 posto više nego godinu ranije, dok su na mjesečnoj razini pale 0,3 posto. U godišnjem prosjekuP prosjeku HICP bilježi rast od 4,4 posto.
Podaci pokazuju da inflacija u Hrvatskoj ostaje prisutna, ponajprije zbog rasta cijena usluga i stanovanja, no istodobno je vidljivo postupno smirivanje pritisaka, osobito na mjesečnoj razini, što bi moglo donijeti predah potrošačima u nadolazećem razdoblju.
Nakon Dana otvorenih vrata Društvo za robotiku Istra organizirat će upise u početne radionice robotike namijenjene učenicima od četvrtog do osmog razreda osnovne škole te srednjoškolcima.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić ocijenio je da dosadašnji rezultati nisu zadovoljavajući te upozorio na, prema podacima koje je iznio, velik nesrazmjer između procijenjene stvarne brojnosti divljih svinja i broja evidentiranog u lovnogospodarskim osnovama.
Dan policije u Istri obilježen je odavanjem počasti poginulim policajcima i svečanom akademijom u Valbandonu. Načelnik Alen Klabot poručio je da se povjerenje građana gradi svakim razgovorom, intervencijom i susretom.
Od 1. listopada obrtnici će uz aktualnu cijenu morati istaknuti i takozvanu sidrenu cijenu. Obveza vrijedi i ako cijenu nisu mijenjali, a odnosi se na cjenike u poslovnom prostoru te na cijene objavljene na webu.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za srpanj iznosila je 1.540 eura, no medijalna plaća bila je 194 eura niža. Prema podacima DZS-a, u odnosu na lipanj prosjek je pao za jedan posto.