Zračna luka Pula u prosincu imala 1576 putnika — je li vrijeme da se ozbiljnije pokrene zračni razvoj Istre?
Unatoč rastu ukupnog prometa u hrvatskim zračnim lukama krajem 2025. godine, pulska zračna luka i dalje bilježi vrlo skromne brojke izvan glavne sezone — što ponovno otvara pitanje nedovoljne zračne povezanosti Istre i potrebe za dugoročnijim razvojnim pristupom.
Hrvatske zračne luke zaključile su 2025. godinu s rastom prometa, no prosinačke brojke ponovno pokazuju koliko je zračni promet u Istri i dalje ograničen i snažno sezonski — te ispod potencijala turističke regije kakva je Istarska županija.
Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama u prosincu 2025. iznosio je 419 tisuća, što je 6,6 posto više nego u istom mjesecu 2024. godine, kada je evidentirano 393 tisuće putnika. Istodobno je zabilježeno 5.396 slijetanja i polijetanja, odnosno 1,3 posto više nego godinu ranije.
Iako je Zračna luka Pula u ožujku zabilježila rast broja putnika od 24,3 posto, ukupne brojke i dalje su među najmanjima u Hrvatskoj. Kroz pulski aerodrom prošlo je nešto više od dvije tisuće putnika.
U hrvatskim zračnim lukama u siječnju je zabilježen rast broja putnika, a među njima je i Zračna luka Pula koja je ostvarila blagi porast prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
06:15Prije 161 d11.03.2026
Najveći promet ostvario je Zagreb s 333 tisuće putnika i rastom od 5,1 posto. Slijede Split s 50 tisuća putnika (+14 posto) te Dubrovnik s 31 tisućom (+13,2 posto). Za razliku od tih zračnih luka, Pula je u prosincu imala tek 1.576 putnika.
Na godišnjoj razini brojke su osjetno veće — tijekom cijele 2025. godine kroz pulsku zračnu luku prošlo je 542.315 putnika — no raspored prometa jasno pokazuje da je riječ o kratkoj i koncentriranoj sezoni, uz vrlo slab promet izvan glavnih ljetnih mjeseci.
Struktura međunarodnog prometa u prosincu potvrđuje i glavna emitivna tržišta: najviše putnika ostvareno je s Njemačkom — 100 tisuća (+4,2 posto), zatim s Francuskom — 24 tisuće (-6,8 posto) te Turskom — 22 tisuće (+13 posto).
Iako se Pula oslanja na niskotarifneprijevoznike, mreža linija i dalje je skromna u odnosu na turistički značaj regije. Primjerice, Ryanair ove godine iz Pule nudi osam linija, a većina ih započinje tek u lipnju, što dodatno skraćuje razdoblje stvarne zračne dostupnosti.
Zračni promet u Hrvatskoj u studenom 2025. godine porastao je u odnosu na isto razdoblje lani, a među zračnim lukama koje bilježe pozitivan pomak nalazi se i Zračna luka Pula, koja je zabilježila veći broj putnika nego u studenom 2024. godine.
Upravo zato pitanje zračnogpovezivanja sve više postaje razvojna tema, a ne samo prometna statistika. Ako se želi povećati broj gostiju koji u Istru dolazeavionom, bit će nužno dugoročnije planiranje, ranije otvaranje sezonskih linija i aktivnije privlačenje cjelogodišnjih ruta.
Bez takvog pristupa, pulska će zračna luka i dalje imati solidne godišnje brojke — ali s vrlo tankim prometnim razdobljem.
Novi uređaji prepoznavat će i očitavati registarske pločice vozila radi povećanja sigurnosti vanjske granice Europske unije. Većinu troškova financirat će europski fond.
Rovinjska batana „Regina“ ostvarila je odličan rezultat na 29. Krčkim jedrima. Posada Ennio, Elia i Gabriel Cherin osvojila je prvo mjesto među batanama te visoko četvrto mjesto u ukupnom poretku tradicijskih barki.
Porečka i Pulska biskupija od 20. do 24. kolovoza obilježava 79. obljetnicu mučeništva blaženog Miroslava Bulešića. Središnja slavlja održat će se u Lanišću i Svetvinčentu, uz procesije sa svijećama i relikvijama.
Prvi vlak iz Kanfanara stigao je u Rovinj 19. kolovoza 1876. godine. Pruga duga nešto više od 20 kilometara povezala je tadašnje snažno industrijsko središte sa željezničkom mrežom Monarhije, a posljednji je vlak njome prošao 1966. godine.
Istra je i ove godine puna gostiju, no turističko tržište značajno se mijenja. Sredinom kolovoza ovdje boravi oko 250 tisuća turista, ali slobodnih kreveta još ima, a rezervacije sve češće stižu doslovno u posljednji trenutak.
Velika ponuda smještaja omogućuje gostima da čekaju i traže najbolji omjer cijene i kvalitete, zbog čega su iznajmljivači pod sve većim pritiskom da prilagođavaju cijene i ponudu.
Sredstva se dodjeljuju prema redoslijedu zaprimanja potpunih i prihvatljivih prijava, zbog čega se zainteresirane iznajmljivače poziva da dokumentaciju pripreme i prijavu predaju što prije.