Zračna luka Pula u prosincu imala 1576 putnika — je li vrijeme da se ozbiljnije pokrene zračni razvoj Istre?
Unatoč rastu ukupnog prometa u hrvatskim zračnim lukama krajem 2025. godine, pulska zračna luka i dalje bilježi vrlo skromne brojke izvan glavne sezone — što ponovno otvara pitanje nedovoljne zračne povezanosti Istre i potrebe za dugoročnijim razvojnim pristupom.
Hrvatske zračne luke zaključile su 2025. godinu s rastom prometa, no prosinačke brojke ponovno pokazuju koliko je zračni promet u Istri i dalje ograničen i snažno sezonski — te ispod potencijala turističke regije kakva je Istarska županija.
Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama u prosincu 2025. iznosio je 419 tisuća, što je 6,6 posto više nego u istom mjesecu 2024. godine, kada je evidentirano 393 tisuće putnika. Istodobno je zabilježeno 5.396 slijetanja i polijetanja, odnosno 1,3 posto više nego godinu ranije.
Pulska zračna luka imala je odličan srpanj. Kroz aerodrom je prošlo više od 145 tisuća putnika, čak 8,6 posto više nego lani, dok je od početka godine zabilježeno gotovo 296 tisuća putnika.
Iako je Zračna luka Pula u ožujku zabilježila rast broja putnika od 24,3 posto, ukupne brojke i dalje su među najmanjima u Hrvatskoj. Kroz pulski aerodrom prošlo je nešto više od dvije tisuće putnika.
18:31Prije 148 d09.05.2026
Najveći promet ostvario je Zagreb s 333 tisuće putnika i rastom od 5,1 posto. Slijede Split s 50 tisuća putnika (+14 posto) te Dubrovnik s 31 tisućom (+13,2 posto). Za razliku od tih zračnih luka, Pula je u prosincu imala tek 1.576 putnika.
Na godišnjoj razini brojke su osjetno veće — tijekom cijele 2025. godine kroz pulsku zračnu luku prošlo je 542.315 putnika — no raspored prometa jasno pokazuje da je riječ o kratkoj i koncentriranoj sezoni, uz vrlo slab promet izvan glavnih ljetnih mjeseci.
Struktura međunarodnog prometa u prosincu potvrđuje i glavna emitivna tržišta: najviše putnika ostvareno je s Njemačkom — 100 tisuća (+4,2 posto), zatim s Francuskom — 24 tisuće (-6,8 posto) te Turskom — 22 tisuće (+13 posto).
Iako se Pula oslanja na niskotarifneprijevoznike, mreža linija i dalje je skromna u odnosu na turistički značaj regije. Primjerice, Ryanair ove godine iz Pule nudi osam linija, a većina ih započinje tek u lipnju, što dodatno skraćuje razdoblje stvarne zračne dostupnosti.
U hrvatskim zračnim lukama u siječnju je zabilježen rast broja putnika, a među njima je i Zračna luka Pula koja je ostvarila blagi porast prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Zračni promet u Hrvatskoj u studenom 2025. godine porastao je u odnosu na isto razdoblje lani, a među zračnim lukama koje bilježe pozitivan pomak nalazi se i Zračna luka Pula, koja je zabilježila veći broj putnika nego u studenom 2024. godine.
Upravo zato pitanje zračnogpovezivanja sve više postaje razvojna tema, a ne samo prometna statistika. Ako se želi povećati broj gostiju koji u Istru dolazeavionom, bit će nužno dugoročnije planiranje, ranije otvaranje sezonskih linija i aktivnije privlačenje cjelogodišnjih ruta.
Bez takvog pristupa, pulska će zračna luka i dalje imati solidne godišnje brojke — ali s vrlo tankim prometnim razdobljem.
Program počinje u petak, 16. listopada u 20 sati, kada će Martina Nevistić Vukobrat predstaviti tri rada nastala od 2019. do 2024. godine – „Pulsar“, „Deep Neon: In Between“ i „The Girl from Tomorrow“.
Radionicu vodi cvjećarka Gordana Dandolo, a namijenjena je svima koji žele eksperimentirati s cvijećem te naučiti kako od jednostavnih elemenata napraviti suvremen i osoban aranžman.
Što zapravo znači darivati nekome svoje vrijeme, pažnju i znanje? Upravo će o tome najmlađoj publici progovoriti pulski srednjoškolci u novoj autorskoj predstavi „Dar koji se dijeli“, nastaloj kroz višemjesečni kreativni proces.
Farmaceutska proizvodnja čini značajan dio hrvatske industrije, a sektor zapošljava više od šest tisuća ljudi. Podaci Ekonomskog instituta otkrivaju i da proizvodnja ne raste uvijek jednako snažno kao prihodi vodećih kompanija.
Od sutra, 5. listopada, Pula će na tjedan dana biti posebno posvećena svojim najmlađim stanovnicima. Počinje Dječji tjedan koji će do 11. listopada okupiti pulske osnovne škole i dječje vrtiće kroz brojne edukativne, kreativne, sportske i humanitarne aktivnosti.
Daleko najveći godišnji rast zabilježen je kod energije, čije su cijene porasle čak 20,5 posto. Usluge su skuplje 7,6 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana porasle 0,2 posto. Istodobno su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili 1,4 posto.
Ministarstvo je stoga pozvalo gradove i općine da u suradnji s poljoprivrednim i komunalnim redarima intenziviraju pronalaženje zapuštenih vinograda te u okviru svojih ovlasti što prije poduzmu potrebne mjere.
U Europskoj uniji je tijekom 2024. godine osnovano 3,5 milijuna novih poduzeća, dok ih je 3,1 milijun ugašeno. Novi Eurostatovi podaci pokazuju da se poslovna scena brzo mijenja, ali i da samo dio tvrtki uspijeva snažnije rasti.
Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u drugom tromjesečju bile su 12,7 posto više nego godinu ranije. Na Jadranu, u koji ulazi i Istra, rast je iznosio 9 posto, dok je broj prodanih nekretnina pao za trećinu.