Zračna luka Pula u prosincu imala 1576 putnika — je li vrijeme da se ozbiljnije pokrene zračni razvoj Istre?
Unatoč rastu ukupnog prometa u hrvatskim zračnim lukama krajem 2025. godine, pulska zračna luka i dalje bilježi vrlo skromne brojke izvan glavne sezone — što ponovno otvara pitanje nedovoljne zračne povezanosti Istre i potrebe za dugoročnijim razvojnim pristupom.
Hrvatske zračne luke zaključile su 2025. godinu s rastom prometa, no prosinačke brojke ponovno pokazuju koliko je zračni promet u Istri i dalje ograničen i snažno sezonski — te ispod potencijala turističke regije kakva je Istarska županija.
Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama u prosincu 2025. iznosio je 419 tisuća, što je 6,6 posto više nego u istom mjesecu 2024. godine, kada je evidentirano 393 tisuće putnika. Istodobno je zabilježeno 5.396 slijetanja i polijetanja, odnosno 1,3 posto više nego godinu ranije.
Iako je Zračna luka Pula u ožujku zabilježila rast broja putnika od 24,3 posto, ukupne brojke i dalje su među najmanjima u Hrvatskoj. Kroz pulski aerodrom prošlo je nešto više od dvije tisuće putnika.
U hrvatskim zračnim lukama u siječnju je zabilježen rast broja putnika, a među njima je i Zračna luka Pula koja je ostvarila blagi porast prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
06:15Prije 70 d11.03.2026
Najveći promet ostvario je Zagreb s 333 tisuće putnika i rastom od 5,1 posto. Slijede Split s 50 tisuća putnika (+14 posto) te Dubrovnik s 31 tisućom (+13,2 posto). Za razliku od tih zračnih luka, Pula je u prosincu imala tek 1.576 putnika.
Na godišnjoj razini brojke su osjetno veće — tijekom cijele 2025. godine kroz pulsku zračnu luku prošlo je 542.315 putnika — no raspored prometa jasno pokazuje da je riječ o kratkoj i koncentriranoj sezoni, uz vrlo slab promet izvan glavnih ljetnih mjeseci.
Struktura međunarodnog prometa u prosincu potvrđuje i glavna emitivna tržišta: najviše putnika ostvareno je s Njemačkom — 100 tisuća (+4,2 posto), zatim s Francuskom — 24 tisuće (-6,8 posto) te Turskom — 22 tisuće (+13 posto).
Iako se Pula oslanja na niskotarifneprijevoznike, mreža linija i dalje je skromna u odnosu na turistički značaj regije. Primjerice, Ryanair ove godine iz Pule nudi osam linija, a većina ih započinje tek u lipnju, što dodatno skraćuje razdoblje stvarne zračne dostupnosti.
Zračni promet u Hrvatskoj u studenom 2025. godine porastao je u odnosu na isto razdoblje lani, a među zračnim lukama koje bilježe pozitivan pomak nalazi se i Zračna luka Pula, koja je zabilježila veći broj putnika nego u studenom 2024. godine.
Upravo zato pitanje zračnogpovezivanja sve više postaje razvojna tema, a ne samo prometna statistika. Ako se želi povećati broj gostiju koji u Istru dolazeavionom, bit će nužno dugoročnije planiranje, ranije otvaranje sezonskih linija i aktivnije privlačenje cjelogodišnjih ruta.
Bez takvog pristupa, pulska će zračna luka i dalje imati solidne godišnje brojke — ali s vrlo tankim prometnim razdobljem.
U Pazinu će se u srijedu provoditi preventivna akcija „5 do 12” tijekom koje će policija i Crveni križ provjeravati imaju li vozači ispravan komplet prve pomoći.
Iz Hrvatskog šumarskog instituta pozivaju sve zainteresirane građane da sudjeluju u istraživanju i svojim odgovorima doprinesu planiranju i očuvanju jednog od važnijih zelenih prostora u Puli.
Bruno Šimleša u utorak je u Rovinju predstavio svoju novu knjigu U srcu divljine, nastalu nakon 135 dana hodanja Pacific Crest Trailom, a u razgovoru nam je otkrio kako su ga priroda, samoća i ekstremni uvjeti promijenili te zašto vjeruje da snovi ne smiju ostati na čekanju.
U Ministarstvu ističu kako je upravo Istarski iks prema Labinu jedan od strateških prioriteta budućeg razvoja prometne mreže u Istri, jer bi istočna Istra prvi put dobila izravnu autocestovnu vezu.
Riječ je o večeri tehničke preciznosti, izražajne snage i stilskog raspona, a na programu su odabrani ulomci iz poznatih baletnih i operno-baletnih naslova.
Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast ostvaren je kod energije, čak 17,7 posto, dok su usluge skuplje za 8,2 posto. Cijene hrane, pića i duhana porasle su za 3,5 posto.