Zračna luka Pula u prosincu imala 1576 putnika — je li vrijeme da se ozbiljnije pokrene zračni razvoj Istre?
Unatoč rastu ukupnog prometa u hrvatskim zračnim lukama krajem 2025. godine, pulska zračna luka i dalje bilježi vrlo skromne brojke izvan glavne sezone — što ponovno otvara pitanje nedovoljne zračne povezanosti Istre i potrebe za dugoročnijim razvojnim pristupom.
Hrvatske zračne luke zaključile su 2025. godinu s rastom prometa, no prosinačke brojke ponovno pokazuju koliko je zračni promet u Istri i dalje ograničen i snažno sezonski — te ispod potencijala turističke regije kakva je Istarska županija.
Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama u prosincu 2025. iznosio je 419 tisuća, što je 6,6 posto više nego u istom mjesecu 2024. godine, kada je evidentirano 393 tisuće putnika. Istodobno je zabilježeno 5.396 slijetanja i polijetanja, odnosno 1,3 posto više nego godinu ranije.
Iako je Zračna luka Pula u ožujku zabilježila rast broja putnika od 24,3 posto, ukupne brojke i dalje su među najmanjima u Hrvatskoj. Kroz pulski aerodrom prošlo je nešto više od dvije tisuće putnika.
U hrvatskim zračnim lukama u siječnju je zabilježen rast broja putnika, a među njima je i Zračna luka Pula koja je ostvarila blagi porast prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
06:15Prije 115 d11.03.2026
Najveći promet ostvario je Zagreb s 333 tisuće putnika i rastom od 5,1 posto. Slijede Split s 50 tisuća putnika (+14 posto) te Dubrovnik s 31 tisućom (+13,2 posto). Za razliku od tih zračnih luka, Pula je u prosincu imala tek 1.576 putnika.
Na godišnjoj razini brojke su osjetno veće — tijekom cijele 2025. godine kroz pulsku zračnu luku prošlo je 542.315 putnika — no raspored prometa jasno pokazuje da je riječ o kratkoj i koncentriranoj sezoni, uz vrlo slab promet izvan glavnih ljetnih mjeseci.
Struktura međunarodnog prometa u prosincu potvrđuje i glavna emitivna tržišta: najviše putnika ostvareno je s Njemačkom — 100 tisuća (+4,2 posto), zatim s Francuskom — 24 tisuće (-6,8 posto) te Turskom — 22 tisuće (+13 posto).
Iako se Pula oslanja na niskotarifneprijevoznike, mreža linija i dalje je skromna u odnosu na turistički značaj regije. Primjerice, Ryanair ove godine iz Pule nudi osam linija, a većina ih započinje tek u lipnju, što dodatno skraćuje razdoblje stvarne zračne dostupnosti.
Zračni promet u Hrvatskoj u studenom 2025. godine porastao je u odnosu na isto razdoblje lani, a među zračnim lukama koje bilježe pozitivan pomak nalazi se i Zračna luka Pula, koja je zabilježila veći broj putnika nego u studenom 2024. godine.
Upravo zato pitanje zračnogpovezivanja sve više postaje razvojna tema, a ne samo prometna statistika. Ako se želi povećati broj gostiju koji u Istru dolazeavionom, bit će nužno dugoročnije planiranje, ranije otvaranje sezonskih linija i aktivnije privlačenje cjelogodišnjih ruta.
Bez takvog pristupa, pulska će zračna luka i dalje imati solidne godišnje brojke — ali s vrlo tankim prometnim razdobljem.
U sklopu festivala bit će održane dvije besplatne projekcije prilagođene gluhim, nagluhim, slijepim i slabovidnim osobama te predstavljene prve nacionalne smjernice za inkluzivne titlove.
Istra se posljednjih mjeseci našla u fokusu niza uglednih međunarodnih medija koji je predstavljaju kao jednu od najatraktivnijih europskih destinacija za odmor, gastronomiju, aktivni turizam i autentične doživljaje.
Ljeti mnogi sjedaju za volan u japankama ili čak bosi, no rijetki znaju što zakon kaže o takvoj vožnji. U Hrvatskoj ona nije izričito zabranjena, ali u određenim situacijama vozač ipak može snositi posljedice.
Osim s pjenušcem, ovaj se koktel može pripremiti i s laganim bijelim vinima poput malvazije ili chardonnaya, što ga čini odličnim izborom za ljubitelje vina tijekom toplih ljetnih večeri.
Prosječna plaća u Hrvatskoj u travnju blago je pala u odnosu na ožujak, no na godišnjoj razini i dalje bilježi rast. Prema novim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća iznosila je 1.552 eura, dok su najbolje plaćeni i dalje radnici u IT sektoru.
Rovinj kroz novi Plan upravljanja destinacijom želi usporiti rast apartmanizacije i jasnije definirati granice turističkog razvoja. Jedna od ključnih mjera mogla bi biti moratorij na nove kategorizacije privatnog smještaja u starogradskoj jezgri.
Hrvatsko tržište rada u svibnju bilježi sezonski rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, no godišnja usporedba otkriva drugačiju sliku – zaposlenih je ipak manje nego lani.
Od 1. srpnja hrvatskim umirovljenicima stiže novo usklađivanje mirovina, a prema prvim izračunima povećanje bi moglo iznositi više od pet posto, odnosno tridesetak eura više na računu.