Zračna luka Pula u prosincu imala 1576 putnika — je li vrijeme da se ozbiljnije pokrene zračni razvoj Istre?

Unatoč rastu ukupnog prometa u hrvatskim zračnim lukama krajem 2025. godine, pulska zračna luka i dalje bilježi vrlo skromne brojke izvan glavne sezone — što ponovno otvara pitanje nedovoljne zračne povezanosti Istre i potrebe za dugoročnijim razvojnim pristupom.

Igor Franković
Igor Franković

9 Veljača 2026 I 13:54

Zračna luka Pula u prosincu imala 1576 putnika — je li vrijeme da se ozbiljnije pokrene zračni razvoj Istre?
Foto: IstraIN

Hrvatske zračne luke zaključile su 2025. godinu s rastom prometa, no prosinačke brojke ponovno pokazuju koliko je zračni promet u Istri i dalje ograničen i snažno sezonski — te ispod potencijala turističke regije kakva je Istarska županija.

Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama u prosincu 2025. iznosio je 419 tisuća, što je 6,6 posto više nego u istom mjesecu 2024. godine, kada je evidentirano 393 tisuće putnika. Istodobno je zabilježeno 5.396 slijetanja i polijetanja, odnosno 1,3 posto više nego godinu ranije.

Najveći promet ostvario je Zagreb s 333 tisuće putnika i rastom od 5,1 posto. Slijede Split s 50 tisuća putnika (+14 posto) te Dubrovnik s 31 tisućom (+13,2 posto). Za razliku od tih zračnih luka, Pula je u prosincu imala tek 1.576 putnika.

Na godišnjoj razini brojke su osjetno veće — tijekom cijele 2025. godine kroz pulsku zračnu luku prošlo je 542.315 putnika — no raspored prometa jasno pokazuje da je riječ o kratkoj i koncentriranoj sezoni, uz vrlo slab promet izvan glavnih ljetnih mjeseci.

Struktura međunarodnog prometa u prosincu potvrđuje i glavna emitivna tržišta: najviše putnika ostvareno je s Njemačkom — 100 tisuća (+4,2 posto), zatim s Francuskom — 24 tisuće (-6,8 posto) te Turskom — 22 tisuće (+13 posto).

Iako se Pula oslanja na niskotarifne prijevoznike, mreža linija i dalje je skromna u odnosu na turistički značaj regije. Primjerice, Ryanair ove godine iz Pule nudi osam linija, a većina ih započinje tek u lipnju, što dodatno skraćuje razdoblje stvarne zračne dostupnosti.

Upravo zato pitanje zračnog povezivanja sve više postaje razvojna tema, a ne samo prometna statistika. Ako se želi povećati broj gostiju koji u Istru dolaze avionom, bit će nužno dugoročnije planiranje, ranije otvaranje sezonskih linija i aktivnije privlačenje cjelogodišnjih ruta.

Bez takvog pristupa, pulska će zračna luka i dalje imati solidne godišnje brojke — ali s vrlo tankim prometnim razdobljem.