Hrvatska ulaže milijarde u željeznicu, a što dobiva Istra? Obnavlja se 50 kilometara pruge!
Hrvatska trenutačno provodi željezničke projekte vrijedne oko 1,7 milijardi eura, a do 2035. planira ulaganja od približno šest milijardi. U Istri se obnavlja 50 kilometara pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, dok se na izravnu željezničku vezu s ostatkom Hrvatske još čeka.
Hrvatska je pokrenula jedan od najvećih investicijskih ciklusa u modernizaciji željezničke infrastrukture. Vrijednost projekata koji su trenutačno u provedbi iznosi oko 1,7 milijardi eura, dok se do 2035. godine planiraju ulaganja od približno šest milijardi eura.
Cilj je obnoviti dotrajale pruge, povećati brzinu vlakova, unaprijediti sigurnost i osigurati kvalitetniji putnički i teretni prijevoz.
Od dvojezičnih natpisa na željezničkim postajama do položaja talijanskog jezika u obrazovanju, zamjenica istarskog župana Jessica Acquavita upozorava kako je za ostvarivanje zajamčenih prava nužna snažnija suradnja dviju država.
Hrvatska je odobrila 1,2 milijuna eura za 66 projekata kojima želi ojačati veze s iseljeništvom, potaknuti povratak građana iz inozemstva i olakšati njihovo uključivanje u hrvatsko društvo.
14:08Prije 13 d18.10.2026
No dok se na glavnim hrvatskim željezničkim pravcima pripremaju i provode veliki projekti, za stanovnike Istre posebno je važno pitanje koliko će najavljena ulaganja promijeniti svakodnevni promet na poluotoku.
U Istri se već obnavlja pruga vrijedna 55 milijuna eura
Najkonkretniji projekt trenutačno je obnova 50,13 kilometara željezničke pruge od državne granice sa Slovenijom, preko Buzeta, do Svetog Petra u Šumi.
Vrijednost radova iznosi 55 milijuna eura, a ugovor je potpisan u ožujku 2025. godine.
Samo jedan posto poduzeća u Europskoj uniji nalazi se pod inozemnom kontrolom, ali ona zapošljavaju čak 16 posto radnika. Hrvatska se s udjelom od pet posto nalazi među državama s najvećom zastupljenošću takvih tvrtki.
Turisti sve češće čekaju posljednji trenutak za rezervaciju smještaja, pažljivije prate cijene i racionalnije troše, a takva promjena navika posebno je važna za Istru, vodeću hrvatsku turističku regiju.
13:12Prije 24 d07.10.2026
Projekt obuhvaća obnovu kolosijeka i skretnica, sanaciju pružnih građevina, uređenje željezničko-cestovnih prijelaza te modernizaciju dijela sigurnosne i prometne infrastrukture.
Prema informacijama HŽ Infrastrukture, završetak radova planiran je u prvoj polovini 2028. godine.
Na obnovljenoj dionici brzina vlakova trebala bi se povećati s dosadašnjih 50 do 60 kilometara na sat na projektiranih 80 kilometara na sat.
Time bi putovanja trebala postati brža i pouzdanija, uz mogućnost razvoja kvalitetnije ponude putničkog prijevoza.
A što je s povezivanjem Istre i ostatka Hrvatske?
Iako se postojeća željeznička infrastruktura postupno obnavlja, Istra i dalje nema izravnu željezničku vezu s ostatkom hrvatske mreže koja bi omogućila putovanje bez prolaska kroz Sloveniju.
Jedan od dugoročnih projekata koji bi to mogao promijeniti jest izgradnja željezničkog tunela kroz Ćićariju i povezivanje Lupoglava s područjem Jurdana.
Takva bi veza omogućila izravno željezničko povezivanje Istre s Rijekom i ostatkom Hrvatske.
HŽ Infrastruktura navodi da se pripremaju projekti daljnje modernizacije istarske željeznice, uključujući obnovu pruge prema Puli i revitalizaciju pravca Lupoglav – Raša.
Međutim, za izgradnju nove izravne veze još nije potvrđen datum početka radova ni završetka projekta.
Milijarde za hrvatske pruge
Na nacionalnoj razini među najvećim ulaganjima ističe se rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na pruzi Dugo Selo – Novska.
Riječ je o projektu vrijednom gotovo 900 milijuna eura, koji obuhvaća 83 kilometra pruge.
Predviđeni su rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka, uređenje kolodvora te modernizacija prometno-upravljačkih i sigurnosnih sustava.
Vlada je u listopadu usvojila i nove akcijske planove razvoja i upravljanja željezničkim sustavom do kraja 2027. godine, ukupne procijenjene vrijednosti veće od milijardu eura.
Planovi uključuju obnovu infrastrukture, unapređenje voznog parka, poboljšanje usluga putnicima i jačanje teretnog prijevoza.
Pritom treba razlikovati vrijednost projekata koji su već u provedbi od ukupnih ulaganja planiranih za naredne godine.
Istarski putnici čekaju i obnovu postaja
Uz velike infrastrukturne projekte, otvoreno ostaje i pitanje stanja pojedinih željezničkih postaja i stajališta u Istri.
Na problem dotrajalih objekata u Smoljancima, Krančićima, Cukrićima i Čabrunićima nedavno je upozorio saborski zastupnik Dalibor Paus, istaknuvši da mještani godinama čekaju njihovu obnovu.
To pokazuje da se izazovi istarske željeznice ne odnose samo na velike projekte i buduće prometne koridore nego i na osnovne uvjete koje putnici imaju danas.
Obnova pruge između slovenske granice i Svetog Petra u Šumi predstavlja konkretan pomak, ali cjelovita modernizacija istarske mreže i njezino izravno povezivanje s ostatkom Hrvatske ostaju dugoročni zadaci.
Za putnike će najvažnije mjerilo uspjeha biti stvarne promjene: kraće trajanje putovanja, pouzdaniji vozni red i bolja povezanost istarskih gradova.
Hrvatska trenutačno provodi željezničke projekte vrijedne oko 1,7 milijardi eura, a do 2035. planira ulaganja od približno šest milijardi. U Istri se obnavlja 50 kilometara pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, dok se na izravnu željezničku vezu s ostatkom Hrvatske još čeka.
Prema legendi, Jure Grando noću je obilazio Kringu i kucao na vrata. U kući koju bi posjetio ubrzo bi preminuo jedan ukućanin. Priča o istarskom štrigunu stoljećima izaziva znatiželju.
Nakon Pule i Poreča, ograničenja cijena pojedinih proizvoda na Adventu uvode i Split te Osijek. Dok će u Puli fritule i kuhano vino stajati najviše tri eura, neki hrvatski gradovi cijene prepuštaju ugostiteljima.
Može li umjetna inteligencija sačuvati glas i uspomene na preminulu osobu? To je jedno od pitanja koje otvara Festival znanstvenog filma, a u Rovinju će ga predstaviti predavanje i dokumentarni film.
Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj od 1. siječnja 2027. porast će na 1.130 eura, odnosno za 80 eura mjesečno. Vladina odluka obuhvatit će oko 50 tisuća radnika, no povećanjem nisu zadovoljni ni sindikati ni poslodavci.