Hrvatsko svinjogojstvo na rubu kolapsa, traži se hitna reakcija države!
Hrvatska poljoprivredna komora uputila je dosad najoštrije upozorenje da je domaće svinjogojstvo na rubu potpunog kolapsa. Zbog širenja afričke svinjske kuge i, kako tvrde, neučinkovitih mjera države, od Ministarstva poljoprivrede traže hitnu akciju i odlučnije suzbijanje populacije divljih svinja.
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) uputila je oštro upozorenje kako se domaće svinjogojstvo nalazi na rubu potpunog bankrota te pozvala Ministarstvo poljoprivrede da hitno poduzme odlučne mjere za suzbijanje afričke svinjske kuge (ASK).
U priopćenju navode kako se proizvođači već godinama bore za opstanak zbog pritiska uvoza i velikih financijskih gubitaka, dok širenje afričke svinjske kuge predstavlja dodatni udarac koji prijeti gašenjem proizvodnje.
Predsjednik HPK-a Željko Mihelić poručio je kako je Komora dosad pokazivala razumijevanje prema radu Ministarstva poljoprivrede, ali da je vrijeme čekanja završilo.
„Naši poljoprivrednici ne mogu više financirati tuđu neučinkovitost. Dok stočari provode rigorozne biosigurnosne mjere, nekontrolirana populacija divljih svinja i dalje predstavlja biološku bombu. Razlog su parcijalni interesi i opstrukcija dijela lovačkih društava, što Ministarstvo predugo tolerira“, istaknuo je Mihelić.
Iz HPK-a smatraju kako je dosadašnja politika dobrovoljnog odstrela divljih svinja doživjela potpuni neuspjeh te podsjećaju na primjere Danske, Njemačke i Poljske, gdje su države u kriznim područjima preuzele izravnu kontrolu nad mjerama suzbijanja bolesti.
Komora od Ministarstva traži da, ako lovačka društva ne ostvaruju rezultate propisane naredbama, aktivira profesionalne timove, specijalizirane službe, pa čak i logističku potporu Hrvatske vojske.
Foto: Pexels
Mihelić upozorava kako je domaće svinjogojstvo na izdisaju te smatra da će, bez odlučne reakcije države, afrička svinjska kuga dovesti do potpunog prestanka proizvodnje svinja u Hrvatskoj.
U priopćenju poručuju da je vrijeme političkih kompromisa prošlo te zahtijevaju da država divlju svinju u kriznim područjima tretira kao biološku opasnost kojom će upravljati nadležne institucije.
„Ovo nije apel za dijalog, već zahtjev za akciju. Sutra za mnoge naše obitelji možda više neće postojati“, zaključuju iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Europska komisija demokratsku otpornost opisuje kao sposobnost institucija, civilnog društva, građana i zajednica da se pripreme za prijetnje ili krize, izdrže ih i oporave se od njih, uz očuvanje slobodnih izbora, vladavine prava i temeljnih prava. U tu sliku ulazi i mogućnost građana da sudjeluju
Općina Medulin objavila je javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora poljoprivredi, stočarstvu, pčelarstvu i ruralnom razvoju za 2026. godinu. Prijave su otvorene do 9. studenoga, a sredstva će se dodjeljivati do njihova iskorištenja.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) objavio je novu obavijest za korisnike hrvatskih mirovina koji imaju prebivalište u Njemačkoj. Dio umirovljenika ove godine ne mora dostavljati potvrdu o životu, dok ostali potrebnu dokumentaciju moraju poslati najkasnije do 30. studenoga 2026. godine.
Hrvatska poljoprivredna komora upozorava da predložene izmjene Zakona o lovstvu ne rješavaju problem šteta od divljači, već teret zaštite usjeva i dalje ostavljaju na poljoprivrednicima. Od Sabora traže prihvaćanje četiri ključna amandmana.
Uoči Svih svetih hrvatski cvjećari upozoravaju na rast troškova i sve izraženiju prodaju na crno. Iz Hrvatske obrtničke komore ističu kako nelojalna konkurencija ugrožava poslovanje registriranih obrta te pozivaju na strože kontrole.
Na Jadranu je pritom zabilježen i rast udjela izdataka za dodatne destinacijske usluge, poput sportskih, kulturnih i zabavnih sadržaja te izleta i lokalnog prijevoza, što potvrđuje važnost raznovrsne ponude u stvaranju dodatne vrijednosti turističkog boravka.
Nove cijene izračunate su na temelju kretanja cijena naftnih derivata u prethodnih sedam dana, a vrijedit će od 27. listopada do 2. studenoga, nakon čega slijedi novi obračun.
Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti našao se pod povećalom Europske komisije, koja od Hrvatske traži dodatna pojašnjenja o pojedinim odredbama. Posebno su sporna pravila kojima se iznajmljivači razlikuju prema prebivalištu te obvezna rekategorizacija smještaja svakih deset godina.