Na Velikom Brijunu u srijedu, 21. listopada održana je berba „stare masline“ na tradicionalan način, kojoj su prisustvovali ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Brijuni dr. sc. Marno Milotić te djelatnici Službe stručnih poslova NP Brijuni.
“Stara maslina” (Olea europaea) na Velikom Brijunu spada vjerojatno među najstarija stabla masline na Sredozemlju. Njezina je starost procijenjena na više od 1.600 godina. Pojedini primjerci stabala masline, zahvaljujući izvanrednoj sposobnosti obnavljanja grana i korijenja, mogu doživjeti starost i preko 2.000 godina.
Različita su mišljenja o pravom porijeklu masline. Arheološki nalazi upućuju na dva područja, Kretu i Siriju, gdje se maslina uzgajala još prije 5.000 godina. Poslije su je Feničani, Grci i napose Rimljani proširili čitavim Sredozemljem.
Maslina je vazdazeleno stablo, s duguljastim, kožastim listovima s gornje strane tamnozelenim, s donje srebrnobijelim, razgranate krošnje, te nepravilnim, kvrgavim deblom sivkaste kore. Svakako je među najvažnijim sastavnicama sredozemnoga kultiviranog krajolika.
U antičko doba istarsko maslinovo ulje bilo je vrlo cijenjeno te se izvozilo diljem Rimskoga Carstva. O uzgoju maslina u antici na Brijunima svjedoče gospodarska postrojenja čiji se ostaci i danas mogu vidjeti u rimskim vilama u uvali Verige i Dobrika te na brdu Kolci. Smatra se da je na Brijunima u rimsko vrijeme bilo oko 70 tisuća stabala maslina, s obzirom na količinu dolia (posuda za skladištenje maslinovog ulja), pronađenih na otočju.
Danas na Brijunima ima ukupno oko 800 stabala maslina te su to djelomično ostaci maslinika uzgajanih na otoku od antičkih vremena, a dijelom novoposađena stabla. Izuzetno su vrijedan element šumskih ekosustava na području Nacionalnog parka Brijuni.
Nedaleko brijunske „stare masline“ prije desetak godina zasađen je maslinik u kojem je stvorena genetska baza svih stabala, odnosno sorti maslina na otoku, s desetak „klonova“ - kultivara maslina koje se pojavljuju na brijunskom arhipelagu. Berba brijunskih maslina svake godine tradicionalno se provodi s ciljem edukacije posjetitelja i očuvanja tradicijske baštine.
