Nedavno se u Hrvatskoj pojavila inicijativa Znanstvenici za klimu, grupa hrvatskih znanstvenika koja je iz dana u dan rasla, ponajviše se šireći društvenim mrežama, a ishodište je joj je bilo u Institutu Ruđer Bošković. O ovoj iznimno važnoj temi razgovarali smo s dr. Marijom Blažina u Eko Zoni Rovinj FM-a.

Klimatske promjene su globalni fenomen, on se ne odnosi samo na jednu zemlju, jednu geografsku širinu, niti se mora osjetiti baš kod nas u ovom trenutku, ali se osjeti dugoročno. Dr. Blažina ističe kako one donose brojne negativne posljedice: Dolazi do zagrijavanja površinskih vodenih masa, izmjena globalne cirkulacije mora i oceana. To utječe na migracije riba i drugih organizama, na sastav planktona i do raznih drugih poremećaja u ekosustavu. Tu naravno ne smijemo zaboraviti ni otapanje vječnog snijega i leda, dizanje razine i zakiseljavanja mora i drugo.

Međuvladin panel za klimatske promjene, IPCC već učestalo svojim izvješćima upozorava na isto, da je stanje alarmantno. Tu činjenicu prihvatio je i dobar kreatora međunarodnih politika, pa tako postoji niz strateških dokumenata na svjetskoj, europskoj i nacionalnoj razini, koji daju smjernice za suzbijanje klimatskih promjena i prilagodbu samim promjenama.

"Europski parlament je u prosincu službenom rezolucijom proglasio »globalnu klimatsku krizu«, a mi znanstvenici upozoravamo da se posljedice globalnog zagrijavanja očituju neočekivanom brzinom, dok čovječanstvo, istodobno, ne poštuje dogovore koje su na globalnoj razini usvojili njegovi političari", naglasila je dr. Blažina.

Među znanstvenicima postoji konsenzus oko toga da je stanje alarmantno. Većina studija (97%) dokazuje da su se klimatske promjene kakve osjetimo danas počele razvijati početkom industrijalizacije, dok se manji dio znanstvene zajednice (3%), protivi opće prihvaćenom stavu da se atmosfera zagrijava i da je to posljedica ljudske aktivnosti. Znanstvenici Sveučilišta u Zadru izračunali su da se područje Hrvatske zagrijava skoro tri puta brže od promjene prosječne temperature na planeti. To je zabrinjavajući podatak, ali čak i u boljim scenarijima dešavat će nam se sve učestalije i intenzivnije pojave valova vrućine tijekom ljeta, te intenzivniji hladni oborinski ekstremi tijekom zima. Neki dijelovi zemlje doživljavat će sve češća i dugotrajnija sušna razdoblja, s posljedičnim padom prinosa usjeva, porastom učestalosti šumskih požara po nekim procjenama i do 62%. Drugdje pak, bit će sve češće poplave velikih razmjera, a zbog porasta globalne razine mora biti ćemo primorani zaštititi obalu od poplavljivanja. Neke općine u Dalmaciji svoje urbanističke planove već prilagođavaju tome.

To će se sve odraziti i na kopneni i na morski ekosustav, a i na gospodarstvo, probleme u proizvodnji hrane, cijene, dostupnost i sigurnost hrane. Izravne posljedice, one možda našem oku najvidljivije, su sve učestalije pojave egzotičnih vrsta u Jadranu. Zbog viših prosječnih temperatura mora, sve rjeđih i kraćih zahlađenja i promjene u strujanju vodenih masa, tropske i toplovodne vrste lakše opstaju na našim umjerenim geografskim širinama. Podsjetimo se da se tropska alga Caulerpa taxifolia povukla iz sjevernog Jadrana nakon jednog jakog zimskog zahladnjenja. Takvih, malo žešćih zima, je sve manje.

 Morski organizmi su izuzetno osjetljivi na promjenu pH i na promjenu temperature. U zadnje vrijeme smo svjedoci širenja epidemija, odumiranja cijelih biocenoza poput trenutno aktualnog odumiranja morskih spužava i periski u Jadranu. Premda su ti problemi daleko kompleksniji nego se čini i trenutno ne možemo sa sigurnošću reći koji su im točni uzroci, sasvim je sigurno da promjene klimatskih uvjeta ne doprinose stabilnosti ekosustava.

"U Centru za istraživanje mora svi smo na neki način uključeni u aktivnosti vezane uz klimatske promjene, bilo da su to specifična ekološka istraživanja, programi praćenja stanja i promjena u morskom ekosustavu ili primijenjena laboratorijska istraživanja. Bavimo se skupljanjem dugoročnih nizova podataka, što je za praćenje globalnih trendova klime izuzetno važno, jer sve ove spoznaje o kojima smo govorili ne bi bile moguće bez baza podataka iz cijelog svijeta s podatcima u velikom vremenskom rasponu i rezoluciji. Primjerice naša baza sadrži preko 40 godina podataka, mjesečnih, a nekad i češćih mjerenja. Nadalje, bavimo se terenskim i laboratorijskim studijama fiziologije planktona, a i drugih morskih organizama, toksičnim učincima i prilagodbom na prirodne pritiske i one uzrokovane ljudskom gospodarskom, urbanom i turističkom aktivnošću."

Prema nekim istraživanjima 2/3 građana smatra klimatska pitanja izuzetno važnim, dobar dio njih tvrdi da čine sve što je u njihovoj moći kako bi živjeli ekološki osviješteno, te da su spremni na promjene životnog stila, kako bi učinili još više. Mi 50% potrošene energije uvozimo, i to uglavnom ugljen i naftu, a znatno manje plin i električnu energiju. Dakle uglavnom fosilna goriva. To je loše! Potrebno je forsirati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Svako domaćinstvo to može, međutim zbog visine početne investicije većina se teško odlučuje na taj korak. Nekom vrstom udruživanja fiksni troškovi se mogu smanjiti i tako obnovljivi izvori energije učiniti isplativijim i pristupačnijim. Isto je i s prometom, najskuplji je osobni prijevoz, a ujedno i najviše doprinosi emisijama. Car-sharring, električni autobusi u javnom prijevozu, vlakovi za međugradske linije – to su sve rješenja koja su nažalost u Hrvatskoj slabo dostupna, ali kad bismo ih imali na raspolaganju svakako bi bila daleko bolja alternativa od osobnog prijevoza, zaključila je dr. Maria Blažina iz Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju.