Meduze su životinje koje postoje na planeti Zemlji već 500 milijuna godina i svojom jednostavnom građom su do savršenstva prilagođene morskom ekosustavu. Kao i većini morskih organizama, njihova brojnost se mijenja tijekom višegodišnjih ciklusa i to je sasvim prirodna pojava. Povremene masovne pojave meduza poznate su od davnih vremena, ali posljednjih se desetljeća javljaju sve češće, a sve je veća i medijska pažnja usmjerena prema takvim događajima i eventualno prouzročenoj šteti.
U Sredozemnom i Crnom moru, pa tako i u Jadranu, sve je više meduza, što je posljedica globalnog zatopljenja, ali i, prvenstveno, prevelikog izlova ribe – stoji u najnovijem upozorenju FAO-a, UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu.
Zbog globalno prevelikog izlova ribe, prorijeđene su brojne riblje vrste koje se hrane planktonima, zbog čega su meduze zauzele njihovo mjesto u hranidbenom lancu, i u tom se izobilju hrane, sve više razmnožavaju.
Kako se, međutim, osim planktonima, hrane i ribljom ikrom, riba je sve ugroženija, a meduze postaju vladarice svih oceana na svijetu.
Gostujući u Eko Zoni na RovinjFM-u, predstojnik rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, dr.sc. Martin Pfannkuchen, najavio je kako u sjevernom Jadranu tijekom ljeta pred nama možemo očekivati velik broj planktonskih želatinoznih organizama, meduza i rebraša, koje smo u akvatoriju sjevernog Jadrana mogli u velikom broju zamijetiti početkom proljeća.
"Radi se o vrsti Aurelia aurita ili Uhati klobuk, bijelim meduzama velikog klobuka, vrlo čestim u Sredozemlju, a one su znak nekoliko ekoloških pojava koje pratimo u našem rovinjskom Centru koje postoji već 150 godina. Ono u što smo svakako sigurni je da se je brojnost ovih meduza pojačala u zadnjih deset - petnaest godina.
"Uhati klobuk ne peče, no među njima je mali broj kompas meduza, koja ipak može i malo opeći, kazao je predstojnik rovinjskog Centra. U našem moru ima ih jako puno, zato što je more sjevernog Jadrana vrlo bogato hranom. Sada kad su već tu, one će i ostati", kazao je dr. sc. Pfannkuchen.
Meduze i mali polipi hrane se mikroskopskim planktonom. Kao takve natječu se i hrane ličinkama riba. S druge strane, hrana su nizu morskih organizama od dekapoda (npr. mladi hlap), riba, preko kornjača do ptica i dupina.
Ova se vrsta na sjevernom Jadranu prati preko 100 godina i takve pojave nisu rijetkost. Iz dosadašnjih podataka jasno je vidljiv značajan porast učestalosti i intenziteta masovnih pojava vrste Aurelia aurita koje od 2002. se pojavljuju gotovo na godišnjoj razini.
Kako ove godine je zima bila relativno topla s relativno visokim temperaturama mora, a u sjevernom Jadranu trenutno imamo veliku dostupnost hranjivih tvari, pojava masovne agregacije meduze Aurelia aurita uz obalu Istre nije iznenađujuća.
Dodatno, umjetne građevine i gubitak staništa (npr. velikih algi) rezultiraju povećanom dostupnošću golemih površinama golih stijena, pružaju značajno područje za razvoj polipa vrste Aurelia aurita, uz to bez funkcionalnih predatora.
Sve navedeno, a i trenutačni trendovi u morskom ekosustavu upućuju na zaključak da ćemo u budućnosti viđati sve češće i intenzivnije masovne pojave vrste Aurelia aurita uslijed povećane gustoće polipa duž obale kao potencijalni rezultat klimatskih (npr. toplije zime) i antorpogenih promjena (devastacija prirodnih staništa, ribolovni pritisak i eutrofikacija).
Ekološki modeli predviđaju i potvrđuju da ćemo sve češće i duže u budućnosti promatrati masovne agregacije ove vrste (i ostalih želatinoznih planktonskih organizama). Vremenske prilike i morske struje odlučivat će hoće li se, kada, u kojoj mjeri i koliko dugo meduze skupljati duž naše obale ili će biti raspršene po cijelom Jadranu.
S obzirom na trenutnu situaciju u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, vezanu za pandemiju COVID-19 i odgovarajućih sigurnosnih mjera opreza, Centar za istraživanje mora u Rovinju u ovom trenutku nema cjelovitu sliku sjevernog Jadrana, jer je njegov istraživački i promatrački program trenutno značajno smanjen.
Više o meduzama i hoće li ih u našem moru biti i ovog ljeta, poslušajte u Eko Zoni RovinjFM-a u ponedjeljak u 10 i 18 sati kada će na pitanja odgovarati predstojnik rovinjskog Centra za istraživanje mora, dr.sc. Martin Pfannkuchen.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
