Tko pije najviše piva? Hrvatska prestigla pivske legende
Češka je i 2023. godine ostala neprikosnovena svjetska prijestolnica piva s rekordnih 152,1 litara po stanovniku, dok je Hrvatska, s prosječnom potrošnjom od 94,2 litre, zauzela visoko peto mjesto među pivskim velesilama.
Prema najnovijim podacima za 2023. godinu, Češka je još jednom potvrdila svoj status neprikosnovene svjetske prijestolnice piva.
Sa zapanjujućih 152,1 litar piva po stanovniku godišnje, uvjerljivo drži prvo mjesto na globalnoj ljestvici potrošnje, daleko ispred ostalih zemalja.
Austrijanci, poznati po svojoj tradiciji pivskih vrtova, zauzimaju drugo mjesto s 106,5 litara, dok se Litva, gdje pivska kultura posljednjih godina ubrzano raste, našla na trećem mjestu sa 103,3 litre. Irska, zemlja slavnih pubova i Guinnessa, slijedi s prosječnom potrošnjom od 100,6 litara po osobi.
Hrvatska se s 94,2 litre godišnje pozicionirala na petom mjestu, ispred brojnih zemalja s bogatom pivskom tradicijom. Slijede Španjolska (93 l), Estonija (92,6 l) i Njemačka, koja je osma s 88,8 litara godišnje po stanovniku.
U top 15 još su Rumunjska (84,4 l), Slovenija (84,1 l), Latvija (83,8 l) i Poljska (83 l), čime središnja i istočna Europa potvrđuju ulogu glavnog svjetskog središta potrošnje piva.
Foto: IstraIN
Popis zatvaraju Bugarska (80 l), Panama (81 l) i Meksiko (79,8 l) – jedine neeuropske zemlje na ovoj listi.
Zanimljivo je da čak dvanaest od petnaest vodećih zemalja dolazi iz Europe, što dodatno svjedoči o dugoj tradiciji i snažnoj pivskoj kulturi na kontinentu.
Hrvatska u tom kontekstu ne zaostaje – sve više craft pivovara, brojni pivski festivali i društveni običaji ispijanja piva pridonose stalnom rastu konzumacije i pozicioniraju je kao jednog od vodećih pivopijskih naroda.
Jesenski program tako nastavlja dugogodišnju misiju Edukacijskog gastronomskog centra Istre, koji kroz edukaciju profesionalaca i promociju kvalitetnih lokalnih proizvoda doprinosi razvoju istarske gastronomske scene.
Uoči prvenstvenog dvoboja Istre 1961 i Hajduka, koji se u ponedjeljak, 26. listopada, igra na stadionu Aldo Drosina u Puli, domaći klub objavio je važne upute za navijače. Posebna pravila odnose se na unošenje obilježja gostujućeg kluba, a najavljena je i privremena regulacija prometa.
Za zdravije navike nije nužno odlaziti u teretanu. Novo istraživanje pokazuje da se 24 posto građana Hrvatske gotovo svakodnevno bavi tjelesnom aktivnošću izvan sporta, dok se čak 43 posto nikada ne bavi sportom ili tjelovježbom.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2026. iznosila je 1.586 eura, što je 4,2 posto manje nego u prethodna tri mjeseca. Novo istraživanje otkriva i velike razlike među zanimanjima, županijama te primanjima žena i muškaraca.
Rezervacije smještaja preko internetskih platformi nastavljaju rasti. Prema Eurostatu, turisti su od travnja do lipnja 2026. ostvarili 258,8 milijuna noćenja u kratkoročnom smještaju rezerviranom preko Airbnba, Bookinga i Expedije, 5,3 posto više nego lani.
Gotovo sedam sati dnevno Hrvati provode na internetu, a posljedice sve češćeg gledanja u ekrane posebno zabrinjavaju kada je riječ o djeci i mladima. Stručnjaci upozoravaju da se kratkovidnost pojavljuje u sve ranijoj dobi te ističu važnost odmora očiju i boravka na otvorenom.
U zatvorski sustav Hrvatske tijekom 2025. primljeno je 2.684 stranih državljana, gotovo četvrtinu manje nego godinu ranije. Na kraju godine u sustavu ih je bilo 940, a najviše ih je pristiglo iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Srbije.
U noći sa subote na nedjelju završava ljetno računanje vremena. U tri sata kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag, dok se u Europskoj uniji i dalje čeka dogovor o ukidanju sezonske promjene sata.
Ponekad je dovoljan miris svježe pečenog kruha, prve jutarnje kave ili drva koja gore u peći da nas misli odvedu desetljećima unatrag. Neki mirisi imaju neobičnu moć probuditi uspomene koje smo gotovo zaboravili.
Iza deset novih pjesama kriju se osobne teme kojima se Marko suočava s pritiskom, nesigurnošću, negativnim komentarima i iscrpljenošću koji su pratili njegov nagli uspon na međunarodnu glazbenu scenu.
Posjetitelje očekuju tri zanimljiva događanja, od predavanja mladih znanstvenih entuzijasta do druženja s poznatom književnicom i razgovora o budućnosti električnih automobila.
Najveći festival gina u regiji okupio je domaće i međunarodne destilere, brojne uzvanike i ljubitelje vrhunskih destilata. Dodijeljeno je 14 zlatnih i jedno platinasto odličje, a glavna nagrada otišla je u Buzet.
Izmjene Generalnog urbanističkog plana važan su korak u prostornom planiranju Rovinja, a javna rasprava omogućuje građanima da se upoznaju s predloženim rješenjima i iznesu svoja stajališta prije nastavka postupka donošenja plana.