HOĆE LI KIŠNO PROLJEĆE UTJECATI NA POLJOPRIVREDNE URODE? 'Padaline pogoduju razvoju gljivičnih oboljenja' GORDAN TROJANOVIĆ KIŠI IPAK ŽELI DOBRODOŠLICU S RAZLOGOM

Kišno proljeće razlog je brige mnogih poljoprivrednika, ali i onih koji njeguju male vrtove za vlastite potrebe. I jedni i drugi kaskaju s planovima sadnje, sijanja, okopavanja koji su u ovo doba godine uobičajeni, a razlog je tomu velika količina kiše koja neumorno pada.

Sunčana su i suha razdoblja rijetka pa su i temperature niže, a kako to sve utječe na nicanje mladica i rast plodova nakon cvjetanja rekao nam je Gordan Trojanović koji u Rovinju vodi dugogodišnji obiteljski posao rasadnika.

„Cijela se stvar samo prolongirala, ono što je bilo prije uobičajeno u ožujku i travnju, sada nam je nastupilo u svibnju. Mi kao ljudi, zemljoradnici ne možemo puno utjecati, moramo se prilagoditi uvjetima kakvi jesu“, rekao je Trojanović vjerujući da će se u narednom tjednu situacija stabilizirati.
I dok mnogi zbog kišnog vremena negoduju, naš sugovornik u aktualnom stanju ne vidi ništa loše, naprotiv. 

„Po meni ništa ne kasni, a ova je kiša dobrodošla. Imali smo jako sušno zimsko razdoblje i vode u tlu jako fali. Pred nama je još i ljetno razdoblje pa ova kiša sada dobro dođe“, kaže Trojanović koji smatra da padaline ne bi trebale imati utjecaja u vrućim mjesecima pred nama.

„Za sada ova kiša ne bi trebala utjecati nepovoljno na neke prinose i cvatnje, masline na primjer još nisu krenule. Više me strah naglih skokova temperature koje mogu nastupiti. Jasno je da smo izgubili proljeće i jesen. Iz zime ulazimo u ljeto, iz ljeta u zimu tako i razlike su temperaturama nastupaju trenutačno.“

Bojazan je tako da bi krajem svibnja mogle temperature naglo skočiti što dovodi do nepovoljnih fizioloških pojava u biljaka. 

„Kod maslina tada dolazi do naglog isušivanja cvijeta, težeg zametanja, smanjuju se procesi fotosinteze, a tada je potrebno orošavanje krošnje i održavanje napetosti lista i samog cvijeta što je povoljno za biljku.“

S druge strane, potrebno je spomenuti i razvoj bolesti u biljaka čemu doprinosi kišno razdoblje.

„Ovako konstantne padaline, s temperaturama koje sada imamo ne pogoduju razvoju raznih bolesti, ali najgore su one padaline u kombinaciji sa suncem. Tada se mogu javiti pepelnica, plemenjača i ostala gljivičnih oboljenja“, kaže Trojanović.

Oni koji misle prve sunčane dane iskorisiti u vrtu i polju moći će to činiti zahvalom povoljnih vjetrova.
„Dani su dovoljno dugi, ima maestrala, ima bure pa će vrlo brzo doći do isušivanja barem površinskog sloja odnosno stvoriti će se povoljna količina vlage za povšinsku obradu tla, neće biti premokro.

Da su to periodi veljače ili ožujka onda bismo trebali čekati puno duže da zemlja izgubi suvišan dio vlage i da se na istoj može nešto raditi“, zaključio je Trojanović.

Ostavite komentar