BEZ BIJELOG POKRIVAČA DO DALJNJEG Hladna jutra i mjestimična magla sve što ćemo dobiti od zimskih radosti?

Iako je do prije nekoliko dana osjetom temperature teško bilo zaključiti da smo uslijed zimskog perioda, posljednjih smo jutara toga sve više svjesni.

Minusi nas uglavnom dočekuju u središnjoj Istri, iako starije generacije pamte mnogo oštrije zube godišnjeg doba kada bi priroda trebala mirovati.

Tako smo kraj godine ispratili bez ijedne pahulje snijega u Istri pa čak i na Ćićariji gdje mještani ne pamte svoje mlade dane, a bez bijelog pokrivača.

U međuvremenu cvjetaju i proljetnice- mimoze, jaglaci i ciklame.

Kako je prenio Istramet, snijega do daljnjeg nećemo ni vidjeti. "Sondažna mjerenja stratosfere iznad Reykjavika zabilježila su -96 °C, što je najniža temperatura izmjerena u posljednjih 40 godina! Spomenuta vrijednost izmjerena je na 17,2 hPa ili 25,6 km visine.

Temperatura u tim slojevima stratosfere jedan je od pokazatelja jačine vrtloga, odnosno što je ona niža, to je vrlog jači. U prosincu je usprkos ekstremnoj toplini u našem dijelu Europe vrlog bio značajno oslabljen, no krajem godine se oporavio i taj bi događaj mogao “presuditi” zimi u Europi, prenio je Istramet.

"I brzina vjetrova u višim slojevima atmosfere je iznimno velika. Na 10 hPa (oko 31 km) vjetar dostiže 400 km/h, dok se na 1 hPa (45 km) brzine kreću i do 600 km/h. Sve to upućuje na jak i “zdrav” polarni vrtlog.

Samim time, polarni vrtlog ostaje jak do daljnjega uz dominantne snažne zapadne vjetrove i u nižim slojevima troposfere.

U takvoj situaciji ne očekuje se spuštanje hladnih zračnih masa u niže geografske širine, a u najboljem slučaju naš dio Europe može “dobiti” tek dugotrajnu anticiklonu koja će nas samo hladnim jutrima i mjestimičnom maglom podsjetiti da smo u zimi" objasnili su iz Istrameta.

Ostavite komentar