Autizam je neurobiološki razvojni poremećaj mozga s obilježjima kao što su teškoće u socijalnim interakcijama, verbalne i neverbalne komunikacije, neuobičajeno ponašanje, ograničene aktivnosti i interesi te različite motoričke smetnje i stereotipije.

Prema tumačenju na portalu autizam.hr oremećaji iz autističnog spektra obuhvaćaju Autistični poremećaj, Rettov poremećaj, Dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu, Aspergerov poremećaj, Pervazivni razvojni poremećaj neodređen, uključujući i atipični autizam.

Unatoč nizu istraživanja, nisu posve razjašnjeni uzroci autizma. Znanstvena istraživanja ukazuju na to da se radi o nasljednom neurorazvojnom poremećaju, o utjecaju faktora okoliša, a češće se javlja kod dječaka nego kod djevojčica (4,3:1).

Podaci ukazuju na to da se pojavnost autističnog poremećaja u proteklih 50 godina povećala čak 15 puta, najnovija istraživanja procjenjuju pojavnost poremećaja iz autističnog spektra na otprilike 20 na 10 000 novorođenih. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 8 000 osoba s autizmom.

ZNANJEM DO ISPRAVNOG PONAŠANJA U INTERAKCIJI S OSOBAMA S POTEŠKOĆAMA IZ AUTISTIČNOG SPEKTRA

Prividno povećanje prevalencije autizma rezultat je preciznije dijagnostike, promjene dijagnostičkih kriterija i veće senzibilizacije javnosti za probleme osoba sa autizmom, pišu na autizam.hr.

Povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu razgovarali smo s rovinjskom neurofizioterapeutkinjom Rašeljkom Batelić Dragić.

- Autizam je jedan multifaktorijalni poremećaj i problem koji donosi teškoće u svim fazama funkcioniranja osobe, najviše na osjete, senzoriku, a onda shodno tome poremete se emocije i socijalne vještine, rekla je Batelić Dragić.

Percepcija svijeta osobe s teškoćama iz autističnog spektra donosi brojne poteškoće jer oni ne vide i ne čuju kao ostale oosbe i to je vidljivo iz njihovog ponašanja.

- Baš zbog toga viču ili čepe uši, neke zvukove čuju prejako, ne percipiraju sliku kako treba pa ponekad ne raspoznaju lica, mogu im smetati razni mirisi i uslijed toga se zbivaju problemi u svakodnevnom funkcioniranju i odnošenju s ljudima.

OBRAĆATI SE TIŠE I POŠTIVATI NJIHOVE REAKCIJE 

To su stvari koje bi kod takvih osoba trebale sinkronizirati stručnjaci na terapijama, ali i mi možemo pridonijeti pravilnim ponašanjem.

- Treba osluškivati njihove potrebe pa na primjer dijete koje skače, vrti se naokolo ili maše ručicama, ne treba pokušavati zaustaviti nego mu dozvoliti jer njemu to treba da bi bolje percipirao sebe i ono što se događa oko njega.

U želji da se uspostavi kontakt sa osobom s teškoćama iz autističnog spektra treba prići blago i onda osluškivati njihove reakcije. Dodir, ako do njega dođe, treba biti blag, a ako osoba od njega ustukne, treba to poštivati.

Treba se obraćati tišim i sporijim glasom pa modulirati naše reakcije na temelju njihovih.

- Vrlo često neka naša blaga reakcija za njih može biti nagla pa odreagiraju burno jer se boje, a u stanju stresa koje za njih nikako nije dobro jer se tada luči puno hormona stresa koji još više onemogućava njihovu reakciju i učenje procesa u okolini.

ilustracija