GORLJIVI ROVINJSKI ZNANSTVENIK Doktor Rade 'Znanost je način razmišljanja! Nikada se nisam složio s tako velikim investicijama u turizam!'

Jedina, ali vrijedna rovinjska bolnica, njezina šetnica i park, ali i usluga rastu s godninama, na sveopće zadovoljstvo prvenstveno pacijenata, djelatnika, a potom i građanstva.

No, osim očiglednog upjeha i poslovanja koje potkrijepljuju i brojkama, ne čelu ove ustanove gorljivi je doktor i znanstvenik.

Uz birokratske poslove koje vođenje jedne institucije u Hrvatskoj podrazumijeva, dr. Marinko Rade, ravnatelj Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ uspješno i zajedno s timom drugih znanstvenika vodi nekoliko istraživanja.

- Ovisno o projektu kojeg vodimo ima nas sedmero konstantnih pa do petnaest nas, a većina se projekata tiče patologije kralježnice jer u tome smo postali eksperti. Koristimo različite tehnologije kako bismo istražili ishode liječenja, rekao je dr. Rade.

DUGOGODIŠNJE PRAĆENJE PACIJENATA KLJUČ JE USPJEHA

Izazova je mnogo, a među njima se svakako ističe desetogodišnje praćenje pacijenata što je zahtjevno samo po sebi, a u međuvremenu pacijenti i 'bježe', objašnjava dr. Rade.

- Unutar deset godina čovjek se i preseli, neki su otišli živjeti na Tajland, a iza svega stoje ozbiljni matematički algoritmi koji nam daju mogućnost definirati koje varijable će biti značajne u definiranju ishoda liječenja na primjer kirurško liječenje lumbalne spinalne scenoze.

S testiranim varijablama moguće je reći kako će pacijentu biti poslije zahvata za tri mjeseca, šest mjeseci, 3trigodine, pet godina i deset godina.

Rezultati se podastru ispred pacijenta pa on sam može odlučiti želi li to ili ne, a sam kirurg može odlučivati o vrsti pacijenta koje želi operirati jer zna točno koji će biti ishod, a to je dobro jer tako ne dolazi do one česte izjave 'Po meni', kojom se ukazuje na tapkanje u mraku odnosno nepoznavanje mogućeg ishoda nekog djelovanja.

ZNANOST I EKSPERIMENTI STISNUTI U RASPOREDU VOĐENJA BOLNICE I PRIJAVLJENIH PROJEKATA POBOLJŠANJA NJEZINE USLUGE I INFRASTRUKTURE

Znanost mu je velika strast, a nju ostavlja za rane jutarnje ili kasne večernje sate. Nedostaje mu, priznaje, da češće odjene bijelu kutu i bavi se pacijentima i eksperimentima.

Ipak, u vođenju bolnice i vođenju eksperimenata ima dodirnih točaka.

- Morate znati da sve ono što ja radim, radim u vidu eksperimenata. Znanost je način razmišljanja. Postavljate neke hipoteze, kasnije ih idete testirati. Ja tako vodim i bolnicu. Što god radim dio je jednog eksperimenta koji vodim vrlo strukturirano i seriozno. Tako da u jednom trenutku vodim eksperiment u liječenju patologije kralježnice, a u drugom o vođenju velikih sustava.

Tim s kojim radi čine finski znanstvenici, a što je s onim hrvatskim, dr. Rade odgovara kako je jedan takav u nastajanju i to u sklopu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

PREVIŠE SE ULAŽE U TURIZAM, PREMALO U ZNANOST

- Ono što moramo znati je da, nažalost, Hrvatska jako malo investira u znanost. Postoji dobra namjera, znanja, značajan broj ljudi s velikim potencijalom. Ali, na žalost, istina je da Republika Hrvatska investira jako malo u znanost, a više u neke stvari koje su, za mene, ne toliko bitne. Možda bi reserse mogli alocirati drukčije, kaže dr. Rade.

- To je moje osobno mišljenje. Ja se nikad nisam složio s tolikim investicijama u turizam. To je jedna volatilna grana i mi sad vidimo što nas čeka. Naravno da je turizam bitan, od toga smo živjeli, ali mi se moramo pripremiti i raditi nešto drugo u međuvrmenu. Jednostavno moramo kalkulirati rizik, a sada smo živjeli s jako velikim rizikom i bilo je komotno dok je išlo. Ići će turizam i dalje, ali bi u ovom trenuku neka druga industrija dobro došla, zaključio je Rade.

Ostavite komentar