Pula u ponedjeljak slavi Dječji dan uz bogat program za najmlađe
Poseban dio programa očekuje najmlađe oko 11 sati, kada će na Forumu nastupiti mađioničar Stefano sa svojom interaktivnom predstavom.
22:05Prije 47 min02.05.2026
Na zajedničkoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK raspravljalo se o Nacrtu Prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030., odnosno Nacionalnom strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
„ZPP, kojeg smo i mi dio, ima ciljeve krojene prema najjačim i najrazvijenijim državama koje imaju ogromne proizvodne suficite.
Zato strategija treba dati odgovore koji prije svega muče hrvatske proizvođače i pri tom voditi računa o našim specifičnostima, posebno kada je u pitanju struktura proizvodnje i proizvođača.
Naime, stječe se dojam da strategija ide u smjeru 'povećanja pravičnosti' na način da se smanje potpore velikim proizvođačima, iako su upravo veliki proizvođači ključni nositelji inovacija, tehnoloških investicija, izvoza, produktivnosti i konkurentnosti. Velike tvrtke su naša specifičnost i to treba sačuvati“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević, dodavši kako kriteriji za dodjelu potpora trebaju biti produktivnost i konkurentnost.
„U domaću poljoprivredu smo samo prošle godine ubrizgali 7 milijardi kuna potpora od kojih je veliki dio otišao u socijalnu i društvenu infrastrukturu ruralnih prostora, umjesto primarno u razvoj poljoprivrede i proizvodnju koja je jedini pravi čuvar demografije i ostanka ljudi na selu.
Nismo samodostatni u većini prehrambenih proizvoda, produktivnost rada u poljoprivredi nam je na razini od samo 30 posto prosjeka Europske unije, a bilježimo i prekomjerni vanjskotrgovinski deficit.
Zato potporama trebamo pomoći kreiranje poljoprivrede koja će biti usmjerena prema proizvodnji s većom dodanom vrijednosti i jačati prerađivačke kapacitete jer tu je finalizacija, tu je najveća dodana vrijednost i najveća zarada“, naglasio je Kovačević, uz napomenu da strategija ne smije biti mandatni, već dugoročni dokument.
Najveći doprinos rastu cijena dolazi iz segmenta energije, gdje su cijene porasle za čak 17,5 posto. Slijede usluge s rastom od 8,2 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana povećane za 3,5 posto.
11:35Prije 11 h02.05.2026
U kumulativnom razdoblju od siječnja do ožujka ove godine industrijska proizvodnja porasla je za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što upućuje na usporen, ali i dalje pozitivan trend kretanja industrijskog sektora.
10:05Prije 12 h02.05.2026
Tržište nekretnina u Hrvatskoj bilježi pad kupoprodaja, no istarski gradovi i dalje drže sam vrh po cijenama – Rovinj prednjači kod poslovnih prostora, dok su Umag i druga obalna mjesta među najskupljima za stanovanje.
08:37Prije 14 h02.05.2026
Najmanji rast zabilježen je u Poreču, Šibeniku i Umagu, gdje su cijene porasle za manje od tri posto, no i ondje kvadrat već premašuje 3500 eura.
07:15Prije 15 h02.05.2026
Ostavite komentar