U Rovinju predstavljeno 26. izdanje časopisa ''Ricerche sociali''

Ovog su tjedna u Rovinju predstavljeni časopis Ricerche sociali broj 26 i bilten La Ricerca 82 u izdanju Centra za povijesna istraživanja. Izdanja su predstavili knjižničar Nicolò Sponza i istraživač Diego Han.

Utemeljen 1989. godine, Ricerche sociali ima iza sebe već više od tri desetljeća povijesti, što ga čini važnim sredstvom ne samo za proučavanje prošlosti Talijanske nacionalne zajednice i sjevernojadranskog prostora uopće, već i za širu društvenu i kulturnu analizu njihove sadašnjosti.

Profilirajući se kroz godine kao časopis u kojem su svoje mjesto pronašla istraživanja koja nerijetko nadilaze uži historiografski okvir kojemu je Centar za povijesna istraživanja pretežno posvećen, Ricerche sociali su svojim čitaocima ponudile cijeli niz radova koji obuhvaćaju različita znanstvena područja, poput primjerice sociologiju, filozofiju, lingvistiku, etnologiju i folkloristiku, šireći pritom znanstveni horizont kojim se bavi ovaj institut.

Isječak s predstavljanja kojeg potpisuje istraživač Diego Han pročitajte u nastavku.

"Ricerche sociali broj 26 sadrži sedam radova iz pera osam autora na sveukupno 184 stranice koje su podijeljene na dvije cjeline, odnosno na onu koju čine izvorni znanstveni radovi s pet članaka te onu posvećenu izlaganjima sa skupova s dva rada.

Prvu cjelinu otvara rad Aleksandra Burre, naslova „Il Comprehensive Model of language Vitality“, koji putem minucijoznog lingvističkog istraživanja ukazuje na najznačajnije teorijske pristupe u razumijevanju pojave tzv. kontaktnih jezika i njihove vitalnosti, koje na koncu uspoređuje i integrira unutar jednog novog modela kojeg naziva Comprehensive model of language vitality.

Slijedi esej Fulvija Šurana „Utopija kao društvo po mjeri čovjeka. Sociološko značenje renesansne utopije: La città felice Franje Petrića između konzervativizma i modernosti“, u kojem autor ukratko pokušava dokazati da su renesansne utopije međusobno dijelile povjerenje u moć razuma i moralnih vrlina koje su predstavljale svojevrsni most između pojma klasične i moderne demokracije.

Treći je rad djelo Matije Drandića te nosi naslov „Nematerijalna kulturna baština kao sastavnica identiteta“. U članku autor analizira odnos između identiteta i pojma nematerijalne kulturne baštine na primjeru zajednice u Galižani. Na temelju konkretnih i specifičnih primjera iz nematerijalne kulturne baštine mjesta Galižana, ovim se radm nastoji identificirati one elemente nematerijalne kulturne baštine koji se smatraju sastavnim dijelom identiteta i koji mogu utjecati na izgradnju osobnog i društvenog identiteta.

Zatim, u radu „Zvati se Talijanska Nacionalna Zajednica. Rječnik naziva u Talijanskoj Nacionalnoj Zajednici“ Paola Delton na smislen i sustavni način prikuplja najrelevantnije nazivlje zajednice koja se danas definira Talijanska Nacionalna Zajednica (CNI – Comunità Nazionale Italiana) te okuplja Talijane iz Hrvatske i Slovenije, odnosno one koji su uslijed političkih i teritorijalnih promjena krajem Drugog svjetskog rata nastavili živjeti na prostoru na kojem su bili povijesno nastanjeni, osobito u Istri, Rijeci i Dalmaciji.

Sekciju zaključuje članak „Bibliometrijska analiza časopisa Ricerche sociali“, u kojem autori, Edita i Igor Dobrača, donose kratku bibliometrijsku analizu kvantitativnih pokazatelja časopisa Ricerche sociali. Smatrajući takvu analizu potrebnom s obzirom da prvo izdanje časopisa datira iz 1989. te da je od tada objavljeno već 25 brojeva, u radu autori nude smjernice koje bi časopisu trebale pružiti veću vidljivost i atraktivnost.

26. broj časopisa Ricerche sociali nudi čitatelju cijeli niz zanimljivih znanstvenih članaka

Drugu sekciju otvara Ezio Giuricin s izlaganjem naslovljenim „Premještanje stanovništva i promjene suvereniteta u Istri i Rijeci: eskurs Slobodne Države“, u kojem autor prenosi govor kojeg je predstavio na konferenciji „Istra između kraja habsburške dominacije i Kraljevine Italije“ održanog 14. prosinca 2018. u Trstu u organizaciji Udruge istarskih zajednica u sjedištu Regionalnog instituta istarsko-riječko-dalmatinske kulture. Koristeći se pojmom „nacionalnog pojednostavljenja“, Giuricin raspravlja o posljedicama koje su Prvi svjetski rat i raspad centralnih carstava imali za europsko stanovništvo, fokusirajući se ponajprije na stanje u Istri i Rijeci.

Dvadeset i šesti broj časopisa zaključuje Giuseppe De Vergottini s radom „Osimski ugovor: tko se sjeća odricanja dijela nacionalnog teritorija?“, što ujedno čini izlaganje koje je autor imao na skupu „Prije i poslije ugovora iz Osima: razmišljanja“ koje je održano 6. travnja 2019. u Osimu u organizaciji udruge Coordinamento adriatico. U članku, De Vergottini raspravlja o procesima i političkim uvjetima koji su doveli do potpisivanja Osimskih sporazuma 1975., razmatrajući pritom posljedice i značaj tih sporazuma kako za talijansko stanovništvo koje je ostalo živjeti u tadašnjoj Jugoslaviji, tako i za ono koje je napustilo svoje domove nakon Drugog svjetskog rata.

Kao što se može zaključiti iz ovog sažetog pregleda, 26. broj časopisa Ricerche sociali nudi čitatelju cijeli niz zanimljivih znanstvenih članaka, ali i mnogo ideja od kojih krenuti prema nekim budućim istraživanjima koja će dodatno proširiti naša znanje o povijesti i kulturi sjevernojadranskog prostora.

Na koncu, želio bih pozvati sve potencijalne zainteresirane autore da nam šalju svoje radove kako bi ih uredništvo moglo razmotriti za objavljivanje u nekom od budućih brojeva. Hvala i ugodno čitanje!", poručio je na predstavljanju istraživač Diego Han.

Ostavite komentar