U GLAZBI JE SPAS! Na današnji dan obilježava se Svjetski dan glazbe

Svjetski dan glazbe slavi se svake godine 21. lipnja susretima i besplatnim nastupima amaterskih i profesionalnih glazbenika na otvorenim pozornicama te gradskim ulicama i trgovima diljem svijeta.

Ideja o Svjetskom danu glazbe začeta je 1976. godine u Francuskoj. Američki glazbenik Joel Cohen, tada zaposlenik jedne francuske radijske postaje, predložio je cjelonoćnu glazbenu proslavu prvog dana ljetnoga suncostaja.

Njegovu je ideju pet godina poslije prihvatio tadašnji francuski ministar kulture Jack Lang, a prva je proslava pod nazivom Fête de la Musique (Festival glazbe) održana 21. lipnja 1982. u Parizu.

Od 2005. godine manifestacija je – uz slogan ‘faites de la musique’ (stvarajmo glazbu) – međunarodnog karaktera, pa se diljem svijeta u više od sto zemalja (uključujući i Hrvatsku) organiziraju okupljanja brojnih glazbenika i jednaka se pažnja posvećuje različitim vrstama glazbe.

Na koncertima se susreće amaterska glazbena scena s profesionalnom, ali i različiti glazbeni stilovi: rock, jazz, klasična glazba, DJ-evi i ostalo, pleše se, pjeva i zabavlja.

U kolijevci Svjetskoga dana glazbe, primjerice, toga je dana dopušteno izvući sav instrumentarij iz kuće, svirati do dugo u noć i nitko ne smije zvati policiju zbog remećenja javnoga reda i mira.

Evo nekoliko zanimljivosti o glazbi:

1. Postoji teorija da slušanje Mozartove glazbe može privremeno poboljšati kognitivne funkcije i prostorne-vremenske sposobnosti. Iako su istraživanja oko ovog efekta mješovita, ideja je popularna i dalje.
2. Najstariji poznati glazbeni instrumenti su flautice izrađene od kostiju ptica i mamuta, pronađene u Njemačkoj. Stare su oko 40 000 godina, što pokazuje koliko je glazba duboko ukorijenjena u ljudskoj povijesti.
3. Glazba se često naziva "univerzalnim jezikom" jer može premostiti jezične barijere i povezati ljude različitih kultura i porijekla kroz zajedničko emocionalno iskustvo.
4. Beatlesi drže rekord za najviše albuma prodanih u SAD-u i Velikoj Britaniji, a njihova popularnost i utjecaj na glazbu su i dalje neupitni, iako su se raspali prije više od 50 godina.
5. Glazba može značajno utjecati na raspoloženje i emocije. Slušanje određene glazbe može izazvati osjećaj sreće, tuge, nostalgije ili uzbuđenja, a koristi se i u terapijske svrhe, poznate kao muzikoterapija.
6. Brazilska samba i argentinski tango su primjeri glazbenih stilova s kompleksnim ritmovima koji zahtijevaju posebne vještine za sviranje i plesanje.
7. Svaka kultura ima svoje specifične glazbene tradicije i instrumente. Na primjer, japanski taiko bubnjevi, indijska sitara i australski didgeridoo su instrumenti koji nose jedinstvene zvukove i povijesti.
8. Istraživanja su pokazala da sviranje glazbenog instrumenta može poboljšati funkcije mozga, poput memorije, koordinacije i koncentracije te može pomoći u prevenciji demencije kod starijih osoba.
9. Vaši otkucaji srca nastoje pratiti beat glazbe koju slušate iako toga niste ni svjesni.
10. Istraživanje iz 2007. godine pokazalo je kako glazba, posebice klasična, pomaže biljkama da rastu brže.
11.  Warner Music grupa godišnje od autorskih prava na pjesmu “Happy Birthday To You” zaradi oko 2 milijuna američkih dolara.

Glazba je nevjerojatno bogato područje koje obuhvaća mnoge aspekte ljudskog života, kulture i znanosti.

Ostavite komentar