Vijesti
Centar za kulturu i obrazovanje Pazin otvara upise za dva atraktivna obrazovna programa!
18:31Prije 1 min13.01.2025
Cola Cola, Jamnica, Ožujsko i Karlovačko pivo, samo su neki od brendova čiji se proizvodi mogu prepoznati na našim plažama i uvalama. Čepovi, boce, vrećice pakiranja, sve su to dobro poznati predmeti koji nam svakodnevno svima prolaze kroz ruke, a nakon kratkog korištenja ostaju trajno u okolišu. A
mbalaža je jedan od najzastupljenijih oblika jednokratne plastike što je vidljivo iz prikupljenog otpada, kazala je Petra Andrić, voditeljica kampanje i komunikacija u Greenpeace-u Hrvatska.
“Iskorjenjivanje kulture bacanja i okretanje višekratnim materijalima moraju podržati i sami proizvođači. Tvrtke moraju osvijestiti da svi zajedno snosimo posljedice njihovog poslovanja i stjecanja profita. Normaliziranjem i nametanjem jednokratne upotrebe i uvjeravanjem javnosti da je plastika jeftina, praktična i sigurna, korporacije zarađuju novac na račun okoliša. O tome se mora govoriti u javnom prostoru i njihova odgovornost se treba zakonski regulirati”, dodaje Petra Andrić.
Top ljestvica robnih marki, PP Telašćica, Dugi otok, 15.9.2018.
1. Jamnica / Jana
2. Coca Cola
3. Karlovačko
4. Dukat
5. Βιτάμ (Bitam)
U moru nikad više plastike koja se nažalost ne razgrađuje. Naprotiv, usitnjava se u čestice mikroplastike i kao takva ulazi u morske organizme koje smo sve do nedavno držali najzdravijim izvorom prehrane. U kojoj mjeri je more zagađeno i što kažu brojke, govore istraživanja sažeta u nekoliko zastrašujućih činjenica koje donosi organizacija Terra Hub u sklopu Adriatic plastic challengea.
1. U posljednjih 10 godina proizveli smo više plastike nego kroz čitavo zadnje stoljeće i još uvijek je proizvodimo.
2. 8 milijuna tona plastičnog otpada dospije s kopna svake godine u naše rijeke, mora i oceane.
3. Manje od 5% proizvedene plastike se reciklira. Gotovo svaki komad plastike ikad proizveden u svijetu još uvijek postoji.
4. Trenutno najveće područje plutajućeg plastičnog otpada u našim oceanima je veličine Francuske. Zove se plastična juha i nije jedino, ima ih više!
5. Različiti oblici plastičnog otada čine otprilike 90% smeća koje se nalazi u moru.
6. Plastične vrećice koriste se u prosjeku samo 12 minuta. Očekivani životni vijek plastične vrećice u okolišu može biti i do gotovo 1000 godina!
7. Period raspadanja – Pjenaste plastične čaše: 50 godina; jednokratne pelene: 450 godina; plastične boce: 450 godina; najlon za ribolov: 600 godina; filteri cigareta: 10 godina…
8. Tijekom perioda raspadanja plastika iz svoje originalne forme prelazi u makroplastiku, mikroplastiku i nanoplastiku dijelića mnogo manjih od 100 nm, manjih od primjerice stanica algi, te pretpostavljeno ostaje na neodređeno vrijeme u tom obliku.
9. Plastični otpad ima sposobnost adsorpcije ostalih zagađivača u moru i na taj način djeluju poput spužvi koje upijaju i nose na sebi zagađivače (kemikalije, tvari koje ometaju normalan rad hormona itd.). Plastika otpušta teške metale i razne štetne kemikalije u okoliš.
10. Milijun morskih ptica i stotine tisuća morskih sisavaca stradavaju svake godine zbog plastike u našim morima. Najčešće od posljedica gutanja i probave plastike, zaplitanja u plastiku ili gušenja.
11. Kemikalije koje su u sastavu plastike mogu ući u naš organizam probavom ili apsorpcijom iz vode putem kože.
Ostavite komentar