SURADNJA PULSKOG I ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA Predstavljeni rezultati trogodišnjeg znanstvenog projekta

Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli uspješno je priveo kraju trogodišnji znanstveni projekt “Integrirani sustav uzgoja alternativnih vrsta školjkaša u uvjetima klimatskih promjena”, sufinanciran EU sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 450 tisuća eura, od čega je bespovratnih preko 380 tisuća eura.

U sklopu projekta nabavljena je i visoko sofisticirana istraživačka oprema vrijedna 150 tisuća eura koja će biti i dalje na raspolaganju znanstvenicima i studentima ovih dviju institucija.

Klimatske promjene dugoročna su prijetnja uzgoju školjkaša u RH. Porast temperature mora, smanjenje dotoka slatke vode, porast saliniteta te acidifikacija mora izrazito negativno utječu na uzgoj školjkaša, usporavajući i smanjujući njihov rast te povećavajući smrtnost.

Posebno je ugrožen uzgoj kamenica, koje će u nekim područjima do kraja stoljeća jednostavno - nestati.

Porast temperature mora pospješit će pojavu i širenje postojećih, ali i novih bolesti kod školjkaša u uzgoju, dok porast prosječnih temperatura zraka značajno povećava rizik od kvarenja školjkaša tijekom njihova skladištenja, distribucije i pripreme hrane.

Cilj projekta bio je učiniti uzgoj školjkaša u RH otpornijim na klimatske promjene te dugoročno održivim, te predložiti konkretne mjere prilagodbe kojima će se spriječiti ili umanjiti opisani negativni učinci promjene klime na uzgoj te s njima povezani negativni učinci na zdravlje ljudi kroz promjene u tehnologiji i uvođenjem novih vrsta školjkaša u marikulturnu proizvodnju.

Na projektu je radio istraživački tim od 16 znanstvenika s PBF-a i Odjela za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta u Puli, a aktivno su konzultirani i brojni gospodarstvenici i stručnjaci koji se bave marikulturom. Ključni zaključci projekta predstavljeni su na završnoj konferenciji na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu dana 16. siječnja 2023. godine.

Voditeljica projekta, prof.dr.sc. Jadranka Frece istaknula je iskustva Laboratoratorija za opću mikrobiologiju i mikrobiologiju namirnica PBF-a u razvoju novih proizvoda, posebice biokonzerviranja i autohtonih starter kultura čije istraživanje i razvoj omogućuju očuvanje kvalitete i posebnosti hrvatskih tradicionalnih proizvoda.

Probiotičke bakterije mogu se koristiti i u ostalim gospodarskim granama, a primjer za to je primjena probiotika u uzgoju školjakaša u uvjetima klimatskih promjena a što podupiru dobiveni rezultati ovog projekta.

Frece je podsjetila na važnost očuvanja posebnosti hrvatskih proizvoda zbog čega je formirana hrvatska banka autohtonih starter kultura i probiotika PBF-a koje Fakultet može ponuditi gospodarskim subjektima u razvoju proizvoda, od klasičnih fermentiranih do novih funkcionalnih koji su trenutno izrazito traženi na tržištu.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, dr.sc. Mario Šiljeg izjavio je kako u sklopu Sheme za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020 odobreno ukupno tek 25 istraživačkih projekata.

Spadamo među tri europske zemlje koje su najviše izložene klimatskim promjenama: Hrvatska uz Češku i Mađarsku bilježi najveće štete od posljedica klimatskih promjena po glavi stanovnika, izjavio je Šiljeg i nadodao kako Ministarstvo planira nastaviti s projektima edukacije o klimatskim promjenama, programima financiranja primijenjenih istraživanja radi jačanja spoznaja o utjecaju klimatskih promjena i razvoja mjera koje će omogućiti smanjenje ranjivosti i jačanje otpornosti ranjivih sektora.

Ostavite komentar