OPUŠTA LI VAS GLAZBA? Otkrivamo što je muzikoterapija i kako funkcionira...

Ovog se tjedna diljem zemlje, uz brojna događanja i aktivnosti, obilježava 16. Tjedan psihologije.

Brojne su se aktivnosti odvijale i u Istarskoj županiji zahvaljujući Društvu psihologa Istre koje je, uz slogan Čuvajmo (mentalno) zdravlje!, za ovogodišnje obilježavanje pripremilo više od 60 aktivnosti.

Uz brojna savjetovanja, radionice, šetnje i predavanja, neke od aktivnosti su i medijski istupi pa je tako psihologinja i muzikoterapeutkinja Zdravog grada Poreč Dajana Miloš za portal IstraIN pripremila članak o terapiji glazbom koja može uvelike pomoći ljudima u poboljšanju njihova zdravlja te svakodnevnog funkcioniranja. Članak pročitajte u nastavku.

Autorica: Dajana Miloš

Terapija glazbom odnosno muzikoterapija predstavlja profesionalno korištenje glazbe i njezinih elemenata od strane educiranog muzikoterapeuta u svrhu postizanja nemuzičkih ciljeva na motoričkom, emocionalnom, socijalnom, komunikacijskom i kognitivnom području. Muzička iskustva (sviranje, pjevanje, slušanje glazbe, ples, pokret…) osmišljena su kako bi postigli pozitivne promjene u ponašanju, razmišljanju, izražavanju emocija i stekli nove vještine te na taj način utjecali na dobrobit pojedinca.

Terapiju glazbom provode muzikoterapeuti – posebno educirani stručnjaci koji imaju znanja iz područja glazbe i glazbene kulture, medicine, psihologije i psihoterapije.

Muzikoterapeuti nisu učitelji glazbe te glavni cilj muzikoterapije nije učenje sviranja instrumenta ili stjecanje muzičkih vještina, već postizanje pozitivnih promjena u klijentovom funkcioniranju, poboljšanje njegovog zdravlja i povećanje blagostanja.

Zahvaljujući univerzalnom značenju glazbe, muzikoterapija je primjenjiva kod svih ljudi, bez obzira na spol, dob ili zdravstveno stanje. Temelji se na tri premise: da svi ljudi posjeduju urođenu muzikalnost, da je muzikalnost čvrsto ukorijenjena u našem mozgu i da na muzikalnost ne utječu ozbiljna neurološka oštećenja i traume mozga. To znači da za sudjelovanje u muzikoterapiji nije potrebno nikakvo muzičko predznanje da bi imali određene dobrobiti.

Postoje aktivna i receptivna muzikoterapija

Tehnike muzikoterapije koriste se ovisno o cilju i fazi terapije, a mogu se koristiti u preventivne, dijagnostičke i terapijske svrhe, individualno i grupno, u raznim ustanovama, savjetovalištima, specijalističkim centrima i privatnim praksama te s različitim populacijama: neurološkim, onkološkim, psihijatrijskim bolesnicima, ovisnicima, srčanim bolesnicima, na odjelima pedijatrije, s djecom s teškoćama u razvoju, s osobama starije životne dobi, u palijativnoj skrbi...

Razlikujemo dva glavna oblika muzikoterapije: aktivnu i receptivnu. U aktivnoj muzikoterapiji muzikoterapeut koristi aktivne metode poput stvaranja glazbe (pisanja teksta i skladanja), sviranja, pjevanja i improvizacije u kojima zajedno s klijentom aktivno stvara glazbu koristeći različite muzičke instrumente i pokret. Kod receptivne muzikoterapije koriste se metode poput slušanja, analize odslušanog glazbenog sadržaja, relaksacije i imaginacije uz glazbu, muzičke reminiscencije i sl.

Uloga terapije glazbom u području mentalnog zdravlja nije zanemariva budući da se ona često koristi kao komplementarni oblik liječenja kod mnogih poteškoća i poremećaja mentalnog zdravlja primjerice depresije, anksioznosti, shizofrenije, ovisnosti i dr. Glazba sama po sebi predstavlja odličan komunikacijski medij kojim terapeut može lakše uspostaviti odnos s klijentom te potaknuti komunikaciju. Korištenje glazbe predstavlja jednu ugodnu aktivnost, bilo da se radi o slušanju ili aktivnom muziciranju te se na taj način lakše postižu terapijski ciljevi.

Može se koristiti u svrhu relaksacije, poticanja društvenosti, komunikacije i interakcije između korisnika u grupama, može pomoći u podizanju raspoloženja, poticanju ugodnih emocija, povećanju samopoštovanja i samopouzdanja, stvaranju osjećaja vrijednosti, smanjenju stresa i anksioznosti.

Također, u svrhu brige o mentalnom zdravlju možemo (i to često činimo) glazbu koristiti u svakodnevnom životu za poticanje ugodnog raspoloženja, kanaliziranje neugodnih emocija i emocionalnu samoregulaciju, u svrhu opuštanja.

Slušanje glazbe ili aktivno uključivanje u glazbene aktivnosti ili pak druge vrste kreativnih aktivnosti može biti terapeutsko i u neformalnim kontekstima te može poslužiti kao svojevrsna mentalna higijena povoljno utjecati na naše zadovoljstvo životom i osjećaj blagostanja.

Ostavite komentar