
'Od izvora do mora': Gradovi pozvani da se prijave na natječaj za poticanje urbanog pošumljavanja
Pravo sudjelovanja na natječaju imaju svi gradovi koji žele pošumiti određene prostore na svom području.
22:20Prije 3 h17.02.2025
Nakon što smo pisali priču o njegovateljici Sonji i korisnicima o kojima se brine u porečkom "vrtiću" za starije, na red je došlo i da ih priupitamo koji su njihovi najveći problemi i što se sve promijenilo od kada su oni bili mladi.
Umirovljenici su, dakako, jedna od najosjetljivijih skupina na koju često kao društvo zaboravljamo, no ponekad i njih treba pitati što im nedostaje i kako žive.
Posjetili smo Poludnevni boravak pri Domu za starije i nemoćne u Poreču i porazgovarali s korisnicima.
Jedna gospođa ističe usamljenost kao jedan od velikih problema. "Kada je obitelj daleko ili kada stalno rade i ne stignemo se puno viđati, teško je biti sam. Pogotovo ako ste, poput mene, ostali bez supružnika. Upravo zato je lijepo biti ovdje sa svojim vršnjacima, družiti se i pričati", rekla nam je jedna umirovljenica.
Na pitanje s kojim se problemima umirovljenici danas najviše susreću, simpatična korisnica odgovara: "Svima su male mirovine. Neki bi i došli ovdje provesti dan s nama, ali ne mogu si to nažalost priuštiti. Teško je preživjeti".
Većina se slaže da je u njihovo vrijeme puno toga bilo bolje. Ljudi su se lakše zapošljavali. "Nikoga nisi trebao moliti, čekati, bilo je posla za sve. Radile su tvornice i puno toga, a sada sve propada i ljudi odlaze u inozemstvo", rekla je za IstraIN simpatična gospođa iz porečkog Doma za starije i nemoćne.
S njom se slaže i umirovljenica Hana. Ističe kako su mirovine jako male i kako je s njima jako teško preživjeti. "Ja imam sreće da mi je dovoljno dobra penzija, no mnogima nije. Moraju se plaćati lijekovi, hrana, pregledi, a nama starijima puno više novaca treba za zdravlje. Ako ne idu privatnicima, dugo moraju čekati red, a privatnici su skupi", kaže Hana.
Nakon korone su se ljudi još više udaljili, dodaje. Problem je i što se svi manje druže, a čovjek je društveno biće.
Kreativna gospođa koja voli izrađivati razne stvari u Poludnevnomn boravku kaže da je u Hrvatskoj najveći problem premalo liječnika. "Sada se već jako osjeti da ih je premalo. Zdravstvo nam je jako propalo i liste čekanja su preduge. I, naravno, penzije", ističe umirovljenica. Dodaje i kako jednokratne, jako male pomoći, nisu dovoljne.
"U ovih nekoliko desetljeća, od kada sam ja bila mlada, najviše se promijenila bliskost među ljudima. Ljudi su bili društveni, više povezani, a danas mladost teško i da pozdravi", kaže umirovljenica.
Umirovljenik Sead kaže u šali kako su im najveći problem prevelike mirovine. "Ne znamo kuda ćemo s novcem! Ne stignemo sve potrošiti! Postavljam si pitanje kuda bi otišli novci koji su iznuđeni štrajkovima i kako se uvijek nađe novaca da bi se štrajkovi umirili", pita se Sead.
Simpatična Klara kaže kako se ponekad ne može pomiriti s time koliko joj se zdravlje promijenilo na gore.
Starost je teška sama po sebi, no ovi ljudi ipak pokušavaju naći nešto lijepo u svakom danu i provesti vrijeme kvalitetno, jedni s drugima. Svi se skupa trebamo zapitati što im treba i pomoći, koliko možemo.
Prema statističkim pokazateljima posljedica prometnih nesreća obaranja pješaka, najveća stopa smrtnosti bilježi se za osobe starije životne dobi (65+) što ukazuje na vjerojatnost da će stariji pješaci doživjeti više trauma.
17:11Prije 8 h17.02.2025
Kako bismo vam pokušali ukloniti neke potencijalne nejasnoće, sastavili smo ovaj kratki vodič o solarnim elektranama, na što obratiti pažnju pri odabiru opreme, kako do subvencija i sve ostalo što vas može zanimati vezano za solarnu energiju.
17:00Prije 8 h17.02.2025
U Rovinju na prodajnom mjestu Hrvatske Lutrije na adresi Trg na lokvi 6, u petak navečer osvojen je dobitak Joker 5 u iznosu od 6.000,00 eura.
09:06Prije 16 h17.02.2025
07:47Prije 17 h17.02.2025
Iako veza između položaja spavanja i osobnosti još uvijek nije u potpunosti potvrđena, istraživanja na ovu temu nastavljaju intrigirati znanstvenike.
22:00Prije 1 d16.02.2025
17:23Prije 1 d16.02.2025
Tijekom 1950-ih radio je na suzbijanju kuge peradi i svinja, a u suradnji s bujskim Narodnim sveučilištem drži stručna predavanja po selima. Ujedno je 1963. završio tečaj za stručno usavršavanje na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, a kao veterinar angažiran je i u tovu teladi.
07:55Prije 1 d16.02.2025
Ostavite komentar