Stres utječe na pojavu drugih bolesti - nepoželjna je to veza koja pogađa sve više ljudi!

Stres je neizbježan dio života, prirodni odgovor našeg organizma na vanjske okolnosti koje zahtijevaju prilagodbu ili reakciju.

Međutim, dok je akutni stres često korisna reakcija koja nas priprema za suočavanje s opasnostima ili izazovima, dugotrajni, kronični stres može imati ozbiljne posljedice po naše zdravlje, uključujući povećan rizik od razvoja različitih bolesti, među kojima se izdvaja šećerna bolest tipa 2.

Akutni stres izazvan je iznenadnim i ozbiljnim događajem poput nesreće, napada ili traume, no obično je privremen i nestaje kada prijetnja prođe.

U tom razdoblju dolazi do pojačane proizvodnje hormona stresa, poput adrenalina i kortizola, što uzrokuje povećanje srčane frekvencije i drugih fizioloških promjena koje pomažu organizmu da se nosi s kriznim situacijama.

S druge strane, kronični stres, koji nastaje kada smo dugo izloženi stresorima poput nesigurnosti na poslu, financijskih problema ili obiteljskih konflikata, može imati ozbiljne negativne posljedice na zdravlje, pogotovo kada traje mjesecima ili godinama.

Stres i razvoj šećerne bolesti tipa 2

Kronična izloženost stresu može povećati rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2, koja je metabolička bolest koja se često javlja u odrasloj dobi i karakterizira nisku osjetljivost tijela na hormon inzulin.

U normalnim okolnostima, inzulin omogućuje ulazak glukoze u stanice, gdje se koristi kao izvor energije. Kod osoba sa šećernom bolešću tipa 2, stanice postaju rezistentne na inzulin, što dovodi do visokih razina šećera u krvi i niza drugih zdravstvenih problema.

Povezanost stresa i šećerne bolesti može se objasniti na nekoliko načina. Prvo, stres uzrokuje povećanje koncentracije hormona poput kortizola, koji u dugoročnoj primjeni može ometati metabolizam glukoze i poticati nakupljanje masti, osobito u predjelu trbuha.

Povećavaju se inzulin i kortizol!

Kronični stres može negativno utjecati na prehrambene navike, potičući osobe na konzumaciju visokokaloričnih, nezdravih namirnica, čime se povećava rizik od pretilosti, koja je ključni faktor u razvoju inzulinske rezistencije i šećerne bolesti.

U većini slučajeva, osoba koja razvije šećernu bolest tipa 2 prolazi kroz dug period s povišenim inzulinom, poznatim kao inzulinska rezistencija, prije nego što bolest postane očita.

Kronična izloženost stresu može pogoršati ovu situaciju, ubrzavajući razvoj bolesti. Na molekularnoj razini, stres može povećati razinu inzulina i kortizola, što negativno utječe na sposobnost tijela da regulira razine glukoze.

Dodatni faktori rizika: Loše životne navike

Osobe pod kroničnim stresom često se suočavaju s lošim životnim navikama, poput prejedanja, konzumacije alkohola i gaziranih pića, te nedostatka fizičke aktivnosti.

Ove navike dodatno pogoršavaju metabolizam, što dovodi do povećanja rizika od razvoja šećerne bolesti.

Prehrana bogata nezdravim mastima, rafiniranim ugljikohidratima i prerađenim namirnicama samo doprinosi stvaranju začaranog kruga: stres uzrokuje loše prehrambene navike, koje pak povećavaju rizik od razvoja bolesti poput šećerne bolesti tipa 2.

Šećerna bolest i njene komplikacije

Šećerna bolest tipa 2 ima dugoročan utjecaj na zdravlje, jer ne samo da povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, već može uzrokovati i ozbiljne komplikacije poput oštećenja bubrega, neuropatije, problema sa očima, te smanjenje kvalitete života.

Osobe koje su pod dugotrajnim stresom i imaju slabu kontrolu glukoze u krvi suočavaju se s većim rizikom od razvoja tih komplikacija, a stres također može ubrzati pogoršanje stanja.

Preventivne mjere i liječenje

S obzirom na ozbiljnost utjecaja stresa na razvoj šećerne bolesti, ključno je da osobe koje su pod stresom poduzmu mjere za smanjenje tog stresa.

Redovita fizička aktivnost, tehnike opuštanja poput meditacije i dubokog disanja, te pravilna prehrana mogu značajno poboljšati fizičko i mentalno zdravlje.

Također, važno je pratiti razine glukoze u krvi, osobito ako postoje faktori rizika za razvoj šećerne bolesti, kao što su pretilost ili obiteljska povijest bolesti.

Kronična izloženost stresu predstavlja značajan faktor rizika za razvoj šećerne bolesti tipa 2 i drugih ozbiljnih bolesti.

Naša sposobnost da se nosimo sa stresom, uz pravilne životne navike, može značajno smanjiti rizik od razvoja tih bolesti i poboljšati kvalitetu života. U konačnici, važna je ravnoteža – sposobnost da prepoznamo stres, naučimo kako ga kontrolirati i pravovremeno poduzmemo preventivne korake kako bi sačuvali svoje zdravlje.

Ostavite komentar