Zdrave životne navike ključ su za smanjenje rizika predijabetesa i dijabetesa

Dijabetes i predijabetes ozbiljan su globalni zdravstveni izazov koji zahtijeva hitnu akciju.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), broj oboljelih od dijabetesa raste alarmantnom brzinom, dok IDF predviđa rast od značajnih 46 posto, s 537 milijuna odraslih u 2021. na projiciranih 783 milijuna do 2045. godine.

Predijabetes, stanje koje prethodi dijabetesu tipa 2, pogađa sve više ljudi i često prolazi neprimijećeno, dok rana intervencija može spriječiti ili odgoditi razvoj bolesti.

Glavni rizični čimbenici uključuju pretilost, nezdravu prehranu, tjelesnu neaktivnost, stres i genetsku predispoziciju, dok se simptomi poput stalnog umora, pojačane žeđi i učestalog mokrenja često zanemaruju. Osobe s predijabetesom imaju povećani rizik za razvoj dijabetesa tipa 2, kao i srčanih bolesti i moždanog udara.

Dijabetes je kronična bolest koja se javlja kada tijelo više ne može učinkovito koristiti inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi.

Kod dijabetesa tipa 1, tijelo ne proizvodi inzulin, dok kod dijabetesa tipa 2, stanice ne reagiraju pravilno na inzulin, uz smanjenje njegove proizvodnje. Zašto je dijabetes ozbiljan zdravstveni problem i koje konkretne korake poduzeti te se na osobnoj razini uključiti u prevenciju ove danas zapravo globalne epidemije pojasnila je dr.sc. Eva Pavić, dipl. ing. preh. teh, univ. spec.

Dijabetes ozbiljan zdravstveni problem današnjice

Loša i nekontrolirana glikemija može uzrokovati brojne komplikacije, uključujući oštećenje živaca, problema s bubrezima, srčane bolesti, probleme s vidom, kao i druge značajne zdravstvene probleme.

Upravo zbog toga dijabetes je među vodećim uzrocima smrti u svijetu. No, dijabetes se može kontrolirati i prevenirati uz odgovarajuće životne navike i edukaciju o rizičnim čimbenicima.

Jedan od najistaknutijih osoba medicine svih vremena, Hipokrat, rekao je: „Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.“

Faktori rizika za dijabetes

Rizik od razvoja dijabetesa povezan je s nizom čimbenika, uključujući:

• Genetiku: Osobe s obiteljskom anamnezom dijabetesa imaju veći rizik.
• Godine: Starije osobe, posebno iznad 45 godina, sklonije su razvoju dijabetesa tipa 2.
• Pretilost i tjelesna neaktivnost: Višak tjelesne mase, osobito visceralna masnoća (masnoća oko struka) i nedostatak tjelesne aktivnosti ključni su rizični čimbenici.
• Nezdrava prehrana: Konzumacija hrane bogate rafiniranim šećerima, zasićenim mastima i niskim sadržajem vlakana povećava rizik.
• Visoki arterijski tlak i visoka razina kolesterola: Oba ova faktora mogu povećati rizik od dijabetesa.

Simptomi dijabetesa i predijabetesa

Dijabetes se često naziva ''tihom bolešću'' jer simptomi mogu biti blagi i neprimjetni, posebno kod predijabetesa i dijabetesa tipa 2. Uobičajeni simptomi uključuju:

• pojačanu žeđ i učestalo mokrenje
• stalni osjećaj gladi
• umor i iscrpljenost
• zamućen vid
• sporo zacjeljivanje rana i
• neobjašnjiv gubitak težine.

Kod predijabetesa, simptomi mogu biti suptilni ili neprimjetni pa je važno redovito kontrolirati razinu šećera u krvi, osobito ako postoje drugi rizični čimbenici.

Prevencija: Kako smanjiti rizik od dijabetesa?

Prevencija dijabetesa započinje usvajanjem zdravih životnih navika. Evo nekoliko ključnih preporuka:

1. Zdrava prehrana – Uravnotežena prehrana bogata vlaknima, voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima ključna je za održavanje stabilne razine šećera u krvi. Izbjegavajte rafinirane šećere, industrijski prerađene namirnice i visoko kalorične napitke, kao što su gazirani sokovi. Zamijenite ih vodom ili nezaslađenim čajevima, a umjesto rafiniranih jedite cjelovite žitarice.
2. Redovita tjelesna aktivnost – Umjerena tjelesna aktivnost, poput hodanja, plivanja ili vožnje bicikla, pomaže u regulaciji razine šećera i  poboljšava osjetljivost na inzulin. Preporučuje se najmanje 150 minuta aktivnostitjedno.
3. Održavanje zdrave tjelesne mase – Čak i gubitak od 5 -7 % tjelesne mase kod pretilih osoba može značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
4. Smanjenje stresa i dobar san – Stres i manjak sna mogu utjecati na razinu šećera u krvi i inzulin, pa je važno usvojiti strategije za upravljanje stresom i osigurati kvalitetan san od 7 do 8 sati dnevno.
5. Redoviti medicinski pregledi – Osobe s visokim rizikom (npr. s obiteljskom anamnezom dijabetesa) trebale bi redovito provjeravati razinu šećera u krvi kako bi na vrijeme otkrili eventualne promjene i poduzeli preventivne mjere.

Znanstveni dokazi za promjenu prehrambenih navika

Pravilna prehrana, uključujući niskokalorične dijete i mediteranski, DASH i MIND prehrambeni obrazac, može smanjiti rizik od dijabetesa i ublažiti njegove komplikacije.

Dijete bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima učinkovite su u prevenciji dijabetesa smanjujući inzulinsku rezistenciju i prekomjernu tjelesnu masu.

Ove prehrambene navike, uz izbjegavanje prerađenih šećera i crvenog mesa, ključne su za prevenciju i smanjenje simptoma preddijabetesa.

Uloga polifenola i određene hrane za prevenciju dijabetesa?

Polifenoli iz hrane poput voća, maslinovog ulja, kave i tamne čokolade mogu pomoći u prevenciji dijabetesa tipa 2 smanjenjem inzulinske rezistencije i poboljšanjem funkcije stanica gušterače.

Kofein i klorogenska kiselina u kavi te flavanoli u čokoladi također podržavaju inzulinsku osjetljivost.

Ova otkrića naglašavaju važnost uravnotežene prehrane bogate polifenolima u prevenciji dijabetesa, uz povećanje tjelesne aktivnosti kao ključnu prevenciju.

Ostavite komentar