Posljedice turizma i betoniziranje obale u Istri dovode do ekocida! Školjki i rakova sve je manje

Prekomjerni turizam u Istri sve više ugrožava prirodne ljepote i bioraznolikost regije, posebno na plažama koje su tradicionalno privlačile posjetitelje.

Nasipavanje plaža i betonizacija obale postali su alarmantni problemi koji dovode do ozbiljnih ekoloških posljedica. Stručnjaci upozoravaju da takvi zahvati uništavaju staništa algi, školjki i drugih morskih organizama, čime se smanjuje bioraznolikost u ovim ekosustavima.

Morske vrste, poput sipe i lignje, suočavaju se s opasnošću zbog promjena u staništima i gubitka prirodnog okoliša. Kako bi se očuvala ova dragocjena obala, neophodno je poduzeti hitne mjere za regulaciju i zaštitu prirodnih resursa.

Slaven Boljun iz istarskog Možemo na prošlotjednoj je sjednici Skupštine Istarske županije upozorio na posljedice prekomjernog turizma i stihijske politike. “Na udaru su se našle naše plaže i naše more. Svi se stručnjaci slažu da je to nepotrebno te da se radi o ekocidu koji uništava bioraznolikost”, istaknuo je Boljun dodavši da ono što imamo, trebamo i čuvati.

“Nasuti kamenčići uništavaju staništa algi, pužića, priljepaka... Rakovi i školjke često ne mogu preživjeti zatrpavanje ili promjene u njihovom staništu. Problem nije samo u tom plićaku, nego more to kamenje uvlači u dubinu – vidimo situaciju primjerice u fažanskom kanalu, i prekriva alge na kojima su nekada sipe i lignje lijegale jaja. Posljedično, imamo manje morskih vrsta specifičnih za naše područje”, napominje Boljun.

Upitao je zatim kako se županija bori protiv nasipavanja plaža u Istri te koliko je suglasnosti dano na Planove upravljanja pomorskim dobrom, a koliko je izdano građevinskih dozvola za nasipavanje od kada je stupio novi Zakon o pomorskom dobru na snagu.

Pročelnik Upravnog odjela za održivi razvoj dr.sc. Mirko Radolović potom je stao za govornicu i rekao kako se izmjenom Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama pokušao regulirati dio vezan za nasipavanje.

“Sada je zabranjeno bilo kakvo nasipavanje i odlaganje građevinskog materijala u more. Što se tiče samih plaža, sve jedinice lokalne samouprave bile su dužne donijeti Plan upravljanja pomorskim dobrom. Između ostalog, propisano je koje suglasnosti trebaju ishoditi u dijelu nadohrane tih plaža”, objasnio je Radolović.

Dodao je i kako je propisana određena količina koja, ako je mala, daje se suglasnost. Sve lokalne jedinice samouprave dobile su tu suglasnost jer je propisano da će se plaže nadohranjivati u minimalnim količinama.

Ovo je velik problem...

“Novi zakon je nešto stroži što se tiče gradnje na pomorskom dobru, međutim nedostaju podzakonski akti u tom dijelu. Važno je za naglasiti da za bilo kakav zahvat na obali duži od 50 metara potrebno je napraviti procjenu utjecaja na okoliš”, ističe županijski pročelnik za održivi razvoj.

No, takve procjene su u nadležnosti Ministarstva, a županija onda na to samo daje svoje mišljenje. Radolović se zaključno složio s vijećnikom Boljunom te je priznao da takve radnje negativno utječu na okoliš i morske vrste.

“Naš Upravni odjel je prepoznao da konstantno nadohranjivanje na plažama nije dobro te da taj materijal ne ostaje samo na plažama, već ulazi dublje u more”, zaključio je Mirko Radolović.

Ostavite komentar