Gužve u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP) Opće bolnice Pula već su u porastu, iako vrhunac turističke sezone tek dolazi.
Mnogi zbog čekanja zaziru od odlaska na hitnu u Pulu, a istovremeno mnogi ih iz Domova zdravlja u drugim gradovima šalju u Pulu iako to nije uvijek neophodno.
Kakva je trenutno situacija na hitnom prijemu u Puli saznajemo od ravnatelja OB Pula, dr.med. Andreja Angelinija.
"U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2025. godine, u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu (OHBP) Opće bolnice Pula pregledano je i obrađeno ukupno 19.839 pacijenata. U istom razdoblju 2024. godine, broj pregledanih i obrađenih pacijenata iznosio je 19.262.
U hitnoj pedijatrijskoj ambulanti u istom je razdoblju ove godine (1. siječnja - 30. lipnja 2025.) pregledano ukupno 4.687 pacijenata, dok je u prvih šest mjeseci 2024. godine pregledano 5.194 djece.
U pedijatrijskoj populaciji razlozi dolaska na hitnu službu i hospitalizacije najčešće ovise o sezonskim varijacijama – zimi prevladavaju respiratorne infekcije, dok su ljeti češći slučajevi gastrointestinalnih tegoba poput proljeva i povraćanja.
Najčešći razlozi hospitalizacije odraslih pacijenata putem OHBP-a su prijelomi, tegobe kardiovaskularnog sustava te moždani udari", objašnjavaju iz OB Pula.
Foto: IstraIN
No, naglašavaju da više od 10 tisuća pacijenata nije trebalo hitnu medicinsku skrb.
"Od ukupnog broja pacijenata pregledanih i obrađenih u OHBP-u tijekom prvih šest mjeseci 2025. godine, njih 63 % klasificirano je u trijažne kategorije 4 ili 5. To znači da se nije radilo o hitnim slučajevima te da su pacijenti pomoć trebali potražiti kod nadležnog liječnika, u Domu zdravlja, turističkim ambulantama, ispostavama hitne medicinske pomoći i slično.
Iz tog razloga i dalje apeliramo na građane da bolničku hitnu službu koriste isključivo u neodgodivim i hitnim situacijama, kako bi se osigurala pravodobna skrb onima kojima je najpotrebnija", ističu iz pulske bolnice.
Pulska Arena, tuneli Zerostrasse i Kaštel postali su učionica na otvorenom za studente Sveučilišta Jurja Dobrile. Kroz projekt „Čitaj, stvaraj, dijeli!“
Četvrto izdanje manifestacije „Cabernet Sauvignon & plava riba, s ljubavlju” otvoreno je u Poreču, a nastavlja se 13. studenoga u konobi Bare u Funtani. Večeru priprema chef Deni Srdoč, uz vinsko vodstvo sommeliera Sandija Parisa.
Na rovinjskim cestama prošlog su tjedna zabilježene tri prometne nesreće, a policija je evidentirala 22 prekršaja zbog korištenja mobitela i isto toliko zbog nevezanja pojasa. Tijekom vikenda dvije su osobe ozlijeđene u prometnim nesrećama.
Ovogodišnja edukacija održava se godinu dana nakon prvog susreta u Puli. Naglasak je sada na iskustvima organizacija koje su AI asistente uvele u svakodnevni rad, kao i na praktičnim pitanjima koja se pojavljuju pri prelasku s testiranja na redovitu primjenu.
Završena je obnova sportske dvorane Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ u Labinu. Uređeni su podloga, parket i svlačionice, a projekt su zajednički financirali škola, Grad Labin i tvrtka CAREL Adriatic.
Od 1. ožujka 2027. na snagu stupaju nova pravila naplate cestarine koja će obuhvatiti i Istarski ipsilon. Vozači će prije korištenja autoceste morati osigurati prijavu vozila u sustav, a onima koji to ne učine prijete posebna naknada od 120 eura i novčana kazna do 600 eura.
Matija Jurišić u Španjolskoj je svečano primio pehar za drugi naslov europskog prvaka u brdskim autoutrkama. Na FIA-inoj dodjeli sudjelovao je i Auto klub Buzet, a oba naslova 23-godišnji Riječanin osigurao je upravo na Buzetskim danima.
Zbog oštećenja napojnih kabela dijelovi Umaga i Valice trenutačno su bez javne rasvjete ili je ona djelomično u funkciji. Grad je za sanaciju angažirao tvrtku Aurimex, koja je već započela radove.
U Rovinju je danas otvoren 13. kongres Via Vita, koji okuplja stručnjake cestovnog i željezničkog sektora. Državni tajnik Žarko Tušek najavio je skoro predstavljanje studijskih rješenja za povezivanje Istre željeznicom s ostatkom Hrvatske.
Osim mogućnosti uzgoja vlastite hrane, projekt urbanih vrtova građanima pruža priliku za boravak na otvorenom, stjecanje novih znanja, druženje i povezivanje s osobama sličnih interesa.
Od 1. siječnja 2027. minimalna studentska satnica raste na 7,06 eura neto, dok se priprema i priznavanje studentskog rada u mirovinskom sustavu. Studenti bi prema predloženom modelu mogli ostvariti povećanje buduće mirovine do šest posto, a cijena subvencioniranog obroka ostaje 86 centi.