Kao jedna od predvodnica nove generacije istarskih obiteljskih vinara, Olga Visintin danas radi u obiteljskoj vinariji Veralda u zapadnoj Istri.
Svoje je obrazovanje iz vinarstva stekla u Hrvatskoj i Francuskoj, a magistrirala je na prestižnom fakultetu u Udinama. Tijekom studija stjecala je iskustvo stažirajući u renomiranim vinarijama.
S njom smo razgovarali o vinima, vinogradarstvu i njenim pogledima na svijet vinarstva, ali i o mnogim drugim zanimljivim temama.
Kada i kako se rodila Vaša ljubav prema vinu i vinogradarstvu?
Ne bih znala točno u kojem trenutku se rodila moja ljubav prema vinu i vinogradarstvu, ali kako sam odrasla u ovom svijetu i okruženju uvijek, i kao dijete, voljela sam provesti vrijeme u prirodi, a kako sam odrasla bila sam sve više uključena u obiteljskoj vinariji.
Još kao adolescentica za vrijeme školskih praznika radila sam u vinoteci i u prodaji vina tako da bih mogla reći da je taj svijet imao veliki utjecaj na mene kroz cijelo moje odrastanje. Sviđalo mi se to i znala sam da bih voljela nastaviti i u budućnosti raditi u tom svijetu i naravno nastaviti s obiteljskom tradicijom na koju sam jako ponosna.
Jednom kada je došlo vrijeme za odlučiti što studirati bilo mi je dosta prirodno odlučiti se za nešto što će mi u budućnosti pomoći unaprijediti moj svakodnevni život. Enologija je bilo nešto što me zanimalo više od ekonomije ili neke druge struke koje svejedno bi mi mogla zatrebati u budućem poslu.
Foto: FB / Veralda
Gdje ste se školovali i koliko Vam ta znanja doprinose u svakodnevnom radu?
Prije 3 godine završila sam pet godina vinarstva i vinogradarstva u Udinama. Friuli Venezia Giulia je poznata za velika bijela vina iz vinogorja Collio i isto tako za orange vina iz Oslavie tako da sam imala prilike vidjeti iz bliza te dvije realnosti.
Da upotpunim golemu teoriju koju sam slušala na faksu otišla sam u Burgundiju odraditi jednu sezonu u vinskom podrumu da upoznam drugi kraj s drugim klimatskim uvjetima i sortama. Nakon toga jednu sezona sam odradila u Njemačkoj u Ahrtalu, gdje su poznati za proizvodnju Spatburgundera i Rizlinga.
U tom razdoblju sam radila u jednoj ogromnoj vinariji koja je proizvodila jako puno različitih sorti i vrsta vina. Zanimalo me otići u totalno različitim vinskim regijama od onih kojih sam poznavala. U toj velikoj vinariji naučila sam najviše o tehnologiji i raznih tehnika vinifikacija, koje su potrebne kada imamo pred sobom raznovrsnu sirovinu. Berba 2021, u Njemačkoj, bila je jako izazovna godina i mislim da sam u toj godini najviše naučila jer se u lošim godinama najviše toga vidi i nauči.
Volite li vrijeme provoditi više u vinogradu ili vinskom podrumu?
Vinograd i vinski podrumu su strogo povezani jednim s drugim, ako želimo imati vrhunsku kvalitetu vina moramo dobro raditi i u vinogradu i u podrumu. U smislu da poznavajući karakteristike određenog vinograda pomažu nam da lakše shvatimo potencijal grožđa kojeg dobivamo i na taj način približavamo se kvalitetnijem i promišljenim odabirom stilistike vina koje će predstaviti određeni Terroir.
Zalažete li se za tradicionalne načine proizvodnje ili moderniji pristup?
Nisam protiv napretka, tako da rekla bih da pokušavam nastaviti tradiciju uzgajajući autohtone sorte i poštivajući ono što su nam naši preci ostavili i prenijeli, ali uvijek gledajući prema daljnjeg napretka i kako razviti na što bolji i moderniji način ono što smo do sada radili.
Foto: FB / Veralda
Koliko je teško biti žena u vinarstvu i što biste poručili drugim ženama koje razmišljaju o tome?
Srećom, u zadnje vrijeme ima sve više žena u ovom sektoru, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama i to je za mene jako ohrabrujuće.
Ne osjećam se manje vrijedno ili sposobno zato što sam žena nego baš suprotno - mislim da žene imaju više pažnje prema detaljima i preciznosti što im daje dodatnu vrijednost.
Koje vam je najdraže vino i zašto?
Najdraže vino je moje prvo samostalno vino kojeg sam napravila prvi put 2020. godine. Radi se o malvaziji istarskoj napravljenoj na neobičan način zbog duge maceracije i odležavanja na dropu do potpune stabilizacije.
Vino se naziva Le Rote, koje na našem dijalektu znači potapanje klobuka (proces koji se zbiva tijekom fermentacije grožđa). Le rote su jedan alternativan oblik malvazije, koji je nastao iz znatiželje i kroz ovaj proces razvoja vina upoznala sam potencijale i različite karakteristike sorte, kao i nove mogućnosti konzumiranja-sljubljivanja uz različita jela.
Foto: FB / Veralda
Vinarstvo u Istri široko je područje. Što mislite kako se razvija te kako se istaknuti među konkurencijom u proizvodnji vina?
Mislim da Istra kada govorimo o vinima ide u pravom smjeru razvoja jer se sve više radi ne samo na kvaliteti u podrumu nego i na pažnji u vinogradu, sve više proizvođača slijedi ekološki ili barem integralni pristup koji je ekološki prihvatljiviji od konvencionalne proizvodnje.
U zadnjih desetak godina sve više se ulaže u marketing i brendiranje vinarija, to sve pojačava ime i razvoj cijele vinske regije. U zadnjim godinama povećala se je pažnja i interes prema autohtonim sortama koje su prije dvadesetak godina bile dosta zanemarene.
Mislim da za razvoj Istre kao vinske regije moramo nastaviti raditi na najboljem izrazu autohtonih sorti zbog promoviranja našeg identiteta i isticanja na globalno tržište.
U čemu je posebnost Veralde i koji su vam planovi ili želje u budućem radu?
Mi kao vinarija opredijelili smo se uzgoju i razvoju autohtonih sorti od Malvazije, Refoška i Terana. Te su sorte dio naše tradicije i dio našeg DNK, one predstavljaju naš terroair (sastavljen od čovjeka, tla i loze) i otpornije su klimatskim uvjetima jer se razvile u našim krajevima.
Ove naše 3 sorte osim što mogu dati vina visoke kvalitete jako su versatilne: u smislu da sljubljivanje malvazije s ribom i refošk s mesom ostaje aktualno ali nije više nužno. Danas možemo uživati s školjkama ili rakovicama s odličnim pjenušcem od refoška.
Možemo i sljubiti jedan dobar ramstek s maceriranom malvazijom. To znači da ostati vjerni našim korijenima ne znači zaustaviti napredak. Planovi za budućnosti su nastaviti raditi na održivost poljoprivrede, razvoju autohtonih sorti i teritorija kako bi obje bile što poznatije diljem svijeta.
Pozitivna nota za kraj - osim vina, koje su za Vas ljepote života u kojima treba uživati što više možemo?
Ljepote života su obitelj, sreća i zdravlje. Sretni smo kada smo okruženi ljudima kojih volimo i s kojima dijelimo slične vrijednosti. Ne smijemo nikada zaboraviti uživati u svakom trenutku.
„Centar za povijesna istraživanja respektabilna je ustanova koja je kroz desetljeća djelovanja stvorila jedinstvenu i neprocjenjivu znanstvenu i kulturnu baštinu koja iziskuje posebnu zaštitu i valorizaciju", poručio je župan Boris Miletić.
"Mogućnost upisivanja traje do ponedjeljka i vidimo da je tu velik dio građana reinvestirao svoja dosadašnja ulaganja u trezorske zapise.‘‘, poručio je premijer Plenković.
Ovim infrastrukturnim zahvatom obuhvaćena je obnova 600 metara prometnice, od Zlatićevog trga do kružnog raskrižja s Japodskom i Ulicom Jurja Žakna, s ciljem modernizacije, povećanja prometne sigurnosti i funkcionalnosti ove frekventne gradske ulice. Završetak radova predviđen je za sredinu travnja.
Policija upozorava sudionike u prometu da se biciklistička utrka održava u uvjetima neposrednog zatvaranja cesta i zaustavljanja prometa prije nailaska i prolaska biciklista, međutim moguća su zaostajanja biciklista koja sudjeluju u utrci.
Virtualna šetnja omogućuje detaljan uvid u dvoranu, pozornicu, prateće prostore te tehničku opremu, pružajući realističan dojam o mogućnostima koje CMIK nudi.
Svih 24 podnositelja zahtjeva s Liste kandidata udovoljili uvjetima 3. Javnog poziva te će se s njima sklopiti ugovor o davanju na korištenje vrtne parcele na obradivom zemljištu u roku 20 dana od dana objave Liste kandidata na internetskim stranicama i oglasnoj Grada Pula - Pola.
Izazov inteligentnih gradova (ICC) jedna je od najvećih inicijativa Europske komisije koja podržava europske gradove u njihovoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.