Badel 1862 preuzima porečku Agrolagunu!

Kako javlja Jutarnji list, nastavlja se daljnja prodaja tvrtki iz agro segmenta Fortenova Grupe. Slovenski mediji ovih su dana objavili da se traži kupac za Mercator - Emba. Proizvođač instant-proizvoda od kakaa i desertnih preljeva Mercator - Emba izvozi na 25 tržišta i većinu svojih prihoda od prodaje, više od 85 posto, ostvaruje na inozemnim tržištima.

Portali su objavili da s radom prestaje tvrtka Eko Biograd plus, koja se bavi uzgojem povrća, te da je Sindikat PPDIV-a pokrenuo postupak mirenja u Fortenovinim tvrtkama Agrolaguna, Vinka plus i Eko Biograd plus, zato što poslodavac nije odgovorio na inicijativu za kolektivnim pregovaranjem.

Radi se o tvrtkama iz agro segmenta Fortenove koje nisu bile predmet prodaje, odnosno koje nije preuzela Podravka, inače kompanija u dominantnom vlasništvu mirovinskih fondova i države. Podravka je, podsjetimo, preuzela Belje, PIK Vinkovce, Vupik, Energiju Gradec, Belje Agro-Veta i Felix. Za tu akviziciju Podravka je izdvojila 333 milijuna eura. Dijelom je akvizicija financirana sredstvima EBRD-a.

U ovom trenutku sudbina Fortenovinih gubitaša, Vinke plus i Eko Biograda plus, prema svemu sudeći, nije svijetla, dok je za Agrolagunu, koja je u posljednjih pet godina nagomilala negativan rezultat veći od 7,5 milijuna eura, pronađen kupac.

Iz dobro upućenih krugova doznajemo da je to gotova stvar te da Agrolagunu preuzima Badel 1862, najveći proizvođač alkoholnih pića i vina u Hrvatskoj.

Cijenu preuzimanja nismo doznali, ali stručnjaci napominju da bi ona mogla, sudeći prema hrvatskoj situaciji, iznositi između 6 i 8 puta EBITDA, odnosno između 12 i 16 milijuna eura, uz napomenu da bi trebala biti bliže nižoj granici jer su multiple u poljoprivredi niže.

Naravno, treba napomenuti da nije gotovo dok nije gotovo, ali u ovom slučaju ne bi trebalo biti iznenađenja s obzirom na nedavna preuzimanja Badela, kao i činjenicu da Fortenova, zbog obveza prema HPS Investment Partnersu, mora uravnotežiti omjer duga i dobiti.

Ako omjer duga i operativne dobiti nakon 31. ožujka ove godine bude jednak ili veći od 2,8:1, Fortenova će morati pokrenuti postupak prodaje maloprodaje ili divizije pića, odnosno Konzuma, Mercatora i Jamnice. Također, maloprodajna divizija mora poslovati s operativnom dobiti, a minimalna likvidnost Fortenove mora iznositi 40 milijuna eura, piše Jutarnji list.

Porečka Agrolaguna značajna je strateška istarska tvrtka. Proizvođač je vina, maslinova ulja i istarskih sireva. Svojedobno su interes za tu tvrtku pokazivala Vina Koper, ali je Agrokor bio spretniji i utjecajniji u preuzimanju. Nakon poznatih događanja oko Agrokora, tvrtka je jedno vrijeme bila u vlasništvu Agram grupe, da bi kasnije, ipak, ušla u sustav Fortenova Grupe.

Temeljni kapital Agrolagune iznosi 20,6 milijuna eura. Vlasnik 99,58 posto dionica je Fortenova Grupa. Osim Fortenove, 8647 dionica Agrolagune u rukama je malih dioničara. Na posljednjoj održanoj skupštini dioničara donesena je odluka i o obeštećenju malih dioničara kojima je određena isplata deset eura po dionici. 

Agrolaguna je, inače, među većim proizvođačima vina u Hrvatskoj. Na oko 630 hektara pod vinogradima proizvodi u prosjeku oko 2,5 milijuna litara malvazije te oko dva milijuna litara vina iz ostalih sorti. Izvozi oko 10 do 12 posto proizvodnje vina.

Agrolagunina vina na tržištu nastupaju pod brendovima Festigia i Vina Laguna. Agrolaguna ima jedan od najvećih plantaža maslina, koje se ukupno prostiru na površini od oko 230 hektara. Godinama je njihov maslinik smatran najvećim u Hrvatskoj, ali je ostalo nepoznato je li ga pretekao maslinik kod Zadra jedne braniteljske zadruge.

Prije dvije godine dovršen je projekt za opremanje maslinika sustavom za navodnjavanje kap po kap, vrijedan gotovo milijun eura, čime je pokrivena polovica maslinika. Agrolaguna je svake godine sadila određene količine novih maslina.

Maslinovo ulje Agrolaguna nastupa pod brendom Ol Istria i ima zaštićenu oznaku izvornosti. Treći važan segment poslovanja je sirana Špin, koja se nalazi u blizini Poreča.

Agrolaguna ima i vlastitu farmu ovaca s pripadajućim stadom koje je smanjeno u odnosu na prethodne godine. Međutim, problem može predstavljati činjenica da su ti zemljišni kompleksi u u najvećoj mjeri u zakupu ili pod koncesijom, piše Jutarnji list.