Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) upozorila je da najavljene izmjene pravilnika o dvojnom radu liječnika koje priprema Ministarstvo zdravstva neće donijeti boljitak zdravstvenom sustavu, već će dodatno otežati dostupnost zdravstvene skrbi građanima i produžiti liste čekanja.
Kako ističu, iz dostupnih informacija proizlazi da novi pravilnik sadrži elemente upitne zakonitosti, koji bi mogli biti u suprotnosti s Zakonom o radu i europskom regulativom.
“Uvjetovanje izdavanja dopusnice za dvojni rad u privatnom sektoru time da liječnik mora pristati na tjedni rad duži od 48 sati je suprotno Direktivi EU o organizaciji radnog vremena. Takav pristanak mora biti isključivo dobrovoljan, bez ikakvog pritiska”, poručuju iz HUBOL-a.
Jedan od spornih prijedloga je i uvođenje koncepta „prosječnog izvršenja“ kao kriterija za odobravanje dopusnice, iako – kako naglašava HUBOL – u hrvatskom zdravstvu ne postoje jasno definirani vremensko-kadrovski normativi (VKN). Zbog toga bi se kriteriji mogli tumačiti proizvoljno.
Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit upozorava i da se prijedlogom kažnjava izvrsnost, jer negativne bodove dobivaju liječnici s akademskim titulama te voditelji odjela i zavoda – koji su često najiskusniji stručnjaci u sustavu. "Apsurdno je da im se time smanjuje mogućnost dodatnog rada", istaknula je.
Liste čekanja nisu odgovornost liječnika
U HUBOL-u tvrde da pokušaj uvjetovanja dopusnice duljinom lista čekanja promašuje stvarni uzrok problema jer liječnici ne upravljaju listama čekanja, već je to odgovornost ravnatelja i samog Ministarstva.
Naglašavaju da liječnici ne mogu sami planirati broj termina, osoblje, prostor i opremu, a bez jasno propisanih normativa nema načina za pravednu procjenu učinka.
“Kao da na aerodromu imate 200 letova dnevno, a samo 30 kontrolora leta. Dio letova mora se odgoditi. Tako je i u zdravstvu – potrebe su ogromne, a resursa malo,'' pojašnjava Šmit.
Ugrožena budućnost mladih liječnika
HUBOL smatra da bi novi pravilnik najviše pogodio mlade liječnike, koji bi ostali bez prilike za dodatni rad i napredovanje. Takva ograničenja, upozoravaju, predstavljaju institucionalnu diskriminaciju.
Uz to, naglašavaju da privatni rad liječnika olakšava pritisak na javni sustav, jer mnogi pacijenti odlučuju preglede i pretrage obaviti u privatnim ordinacijama, čime se rasterećuju bolničke liste.
Umjesto restrikcija, HUBOL traži sustavna i zakonita rješenja, poput: uvođenja nacionalnih lista čekanja za postupke s čekanjem duljim od 60 dana,, uvođenja i provođenja vremensko-kadrovske normative (VKN) te dosljedne primjene postojećeg pravilnika iz 2016. godine.
Udruga također poziva Ministarstvo zdravstva na uključivanje struke u izradu rješenja kroz otvorenu i stručnu raspravu. Trenutna praksa e-savjetovanja, upozoravaju, nije dovoljna jer se većina primjedbi i prijedloga ignorira.
“Ne bježimo od nadzora, ali tražimo da on bude zakonit, objektivan i temeljen na stručnim kriterijima,” zaključuje HUBOL.