Najviše smeća turisti ostave u Istri! Lani se nakupilo više od 48 tisuća tona

Iako turizam Hrvatskoj donosi znatne ekonomske koristi, njegov intenzivan razvoj posebno u ljetnim mjesecima uzrokuje i brojne komunalne izazove, osobito u većim turističkim središtima duž Jadrana. Porast broja turista automatski znači i povećanu potrošnju, a time i značajan porast količine komunalnog otpada.

Komunalni otpad uključuje miješani otpad, ali i odvojeno prikupljene frakcije poput papira, plastike, stakla, kartona te biootpada. Tijekom turističke sezone, količine otpada naglo rastu, posebice ambalažnog otpada za jednokratnu upotrebu i ostataka hrane iz restorana i hotela.

U posljednjih deset godina broj turista je kontinuirano rastao – s 14,3 milijuna u 2015. na čak 21,3 milijuna u prošloj godini, piše N1. Jedini pad zabilježen je 2020. zbog pandemije, no već sljedeće godine nastavljen je uzlazni trend. Paralelno s rastom turizma, gotovo se udvostručila i količina komunalnog otpada povezanog s turistima.

Prema Nacionalnom izvješću o komunalnom otpadu koje je izradio Zavod za zaštitu okoliša i prirode, 2015. godine je zabilježeno 98.960 tona turističkog otpada, dok je prošle godine taj broj narastao na rekordnih 186.859 tona. Ujedno je i udio turističkog otpada u ukupnoj nacionalnoj količini narastao s 6 posto u 2015. na 10 posto u 2024. godini.

Ako se promatra količina otpada po glavi stanovnika, turistički otpad proizveden 2015. odgovarao je potrošnji 256.374 stanovnika, dok je prošle godine ta brojka iznosila čak 384.484 stanovnika.

Najviše otpada, očekivano, dolazi iz turistički najrazvijenije Istarske županije – čak 48,1 tisuću tona, što čini oko četvrtine ukupnog turističkog otpada u Hrvatskoj. U toj županiji turisti generiraju trećinu ukupnog komunalnog otpada.

Slijede Primorsko-goranska županija s 37,6 tisuća tona (20 %), Splitsko-dalmatinska sa 33,9 tisuća tona (18 %), te Zadarska županija s 27,9 tisuća tona (15 %). Sve ostale županije imaju znatno manji udio, s najmanjim količinama zabilježenima u Koprivničko-križevačkoj (50,2 tone) i Virovitičko-podravskoj županiji (41,9 tona).