EU uvodi obavezno mikročipiranje mačaka, a Hrvatska još nije spremna!

Europski parlament dao je zeleno svjetlo zakonodavnim prijedlozima koji predviđaju obvezno mikročipiranje i registraciju svih pasa i mačaka.

Ova inicijativa, usvojena u lipnju, dio je šireg paketa mjera usmjerenih na unapređenje dobrobiti životinja, smanjenje broja napuštenih kućnih ljubimaca te suzbijanje ilegalne trgovine.

Uz mikročipiranje, regulativa uključuje zabranu prodaje pasa i mačaka u trgovinama za kućne ljubimce, ograničenja uzgoja – uključujući zabranu parenja u srodstvu te uzgoj životinja s ekstremnim, za njih štetnim tjelesnim osobinama – kao i obveznu registraciju uzgajivača.

Predlaže se i tzv. pozitivna lista, kojom bi se jasno odredilo koje vrste životinja smiju biti kućni ljubimci, štiteći time i životinje i sigurnost ljudi.

Izazovi u provedbi

Iz udruga za zaštitu životinja pozdravljaju novu regulativu, ali ističu brojne izazove u njezinoj budućoj primjeni.

Snježana Klopotan Kačevenda iz udruge Prijatelji životinja podsjeća kako je u Hrvatskoj mikročipiranje pasa već dugo obavezno, no provedba i dalje ima ozbiljne nedostatke.

"Oglasnici su puni nelegalnih uzgoja, a prodaja pasa često se odvija bez ikakvog nadzora. Procjenjuje se da samo putem jednog oglasnika godišnje cirkulira oko 14 milijuna eura prihoda bez poreza.

Uzgajivači ne prijavljuju djelatnost, često drže životinje u neprikladnim uvjetima, a mikročipovi znaju biti lažni", upozorava Klopotan Kačevenda.

Iako je Ministarstvo poljoprivrede ranije odbilo prijedlog o obaveznom mikročipiranju mačaka uz obrazloženje da to nije zahtjev EU regulative, sada će, kaže, morati reagirati.

"Bez obveznog označavanja, otežana je sljedivost životinja, što pogoduje ilegalnom uzgoju i dodatno opterećuje sustav zbrinjavanja napuštenih mačaka", naglašava.

Poziv na brzu prilagodbu zakonodavstva

Očekuje se da će EU do kraja godine usvojiti obvezujuće zakonodavstvo, a iako je predviđeno desetogodišnje prijelazno razdoblje, u Prijateljima životinja smatraju da Hrvatska ne bi trebala čekati.

“Uvođenje mikročipiranja povećat će odgovornost skrbnika i olakšati pronalazak izgubljenih mačaka. Smanjit će se broj napuštenih životinja, što je važan korak naprijed”, poručuje Klopotan Kačevenda.

Problemi iz prakse i manjak resursa

Dora Perši iz udruge Indigo podržava regulativu, ali upozorava da iskustvo s provedbom mikročipiranja pasa pokazuje koliko je nadzor ključan. "Mikročipiranje pasa je zakonski obavezno već više od 20 godina, a još uvijek ima veliki broj neregistriranih životinja.

Sustav ne funkcionira bez učinkovitog nadzora i dovoljnog broja inspektora i komunalnih redara", kaže Perši.

Poseban izazov kod mačaka je i njihova priroda – mnoge su slobodnoživuće i nemaju vlasnika. "Postavlja se pitanje tko će snositi trošak mikročipiranja takvih mačaka i kako će se uopće provoditi njihovo označavanje", dodaje.

Iz Indigoa poručuju da Hrvatska trenutno nije spremna za potpunu primjenu novih pravila bez dodatnih ulaganja u kadrove i edukaciju. Upozoravaju i na manjak veterinarskih inspektora te educiranog osoblja u skloništima, zbog čega je provedba često prepuštena volonterima.

Zabrana prodaje životinja u trgovinama

Hrvatska je već zabranila prodaju pasa, mačaka i pitomih vretica u trgovinama za kućne ljubimce, ali udruge smatraju da bi se ta zabrana trebala proširiti i na druge vrste.

Navode kako bi se tako smanjila impulzivna kupovina, spriječilo držanje životinja u lošim uvjetima te potaknulo građane na udomljavanje iz skloništa.