Mještani iz okolice Kaštijuna upućuju apel za pomoć: Mi se zaista gušimo u smradu!
Mještani naših naselja na krajnjem jugu Istre, točnije naselja Pomer, Volme, Banjole, Vinkuran, Valbonaša, a povremeno Vintijan i Pješčana uvala, već sedmo ljeto zaredom žive u neizdrživom smradu s Kaštijuna.
Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun je rak rana istarskog Poluotoka.
Kao samo jedna od dvije županije u Hrvatskoj koje imaju takav centar na razini županije, zaista možemo reći da smo moderni i napredni, da smo rano prihvatili borbu za održivost i za bolje sutra, no nažalost, Kaštijun već godinama uzrokuje probleme za mještane okolnih mjesta, a čini se kako nesnosan smrad i dalje uzrokuje probleme za građane i posjetitelje.
Nezadovoljni građani najavljuju kako će prosvjedovati u Puli u srijedu, 22. listopada, u 15:30 sati na Portarati. Navode i kako će oko 17 sati prosvjednici krenuti u šetnju do Foruma gdje će se napraviti i mali performans.
11:43Prije 45 d18.10.2025
Ovaj problem ponovno u fokus stavlja građanska inicijativa Čist zrak duga ljubav, a njihovo priopćenje prenosimo u nastavku.
"Želimo da prenesete naše vapaje koji su se sve do danas, već dugih sedam godina, pokazali uzaludnim. Živimo na prekrasnom poluotoku, i vjerujemo dovoljno razvijenom da ljudi na njemu ne moraju živjeti u uvjetima nedostojnim čovjeka. Nažalost mi upravo tako živimo i tako se osjećamo.
Mještani naših naselja na krajnjem jugu Istre, točnije naselja Pomer, Volme, Banjole, Vinkuran, Valbonaša, a povremeno Vintijan i Pješčana uvala, već sedmo ljeto zaredom žive u neizdrživom smradu s Kaštijuna. Tih dvije tisuće bespomoćnih duša, rodbine i prijatelja, glasača, djece i starijih, ljudi kao vi od krvi i mesa. Dvije tisuće sudbina koje već godinama traže pomoć koja nije došla i ne dolazi.
"Vjerujemo da ovakav život nitko ne zaslužuje, niti bi ikome ovakav život poželjeli"
Mi se zaista gušimo u smradu. Ne izmišljamo, ne politiziramo, ne čini nam se. Ne tražimo pažnju radi same pažnje. Sve što zapravo želimo je imati jednake životne uvjete kao svi ostali stanovnici Istre. Želimo nazad naš stari čisti zrak prije ovog zla i promašenog projekta zvanog Kaštijun. Kaštijuna koji je donio apokalipsu u naša naselja. Vjerujemo da ovakav život nitko ne zaslužuje, niti bi ikome ovakav život poželjeli.
Zaista se osjećamo kao da živimo usred smetlišta zatrpani tonama uzavrelog otpada. Intenzitet smrada je takav da ga ne možete izdržati. Tjera vas na povraćanje, boli vas trbuh i peku vas oči, postajete nemirni i razdražljivi. Takav težak kiseli smrad utječe na vaše raspoloženje i ponašanje. Narušava zdravlje u svakom smislu.
ŽCGO KaštijunKaštijun
"Zar zaista nakon svih tih godina za nas nesretnike na jugu nema pomoći?"
Zar zaista Istrani prihvaćaju žrtvovati svoje susjede na jugu, dvije tisuće ljudi, i pomiriti se s time da će oni sljedećih četrdeset godina, za dobrobit ostatka Istre jednostavno morati živjeti u smradu, u strahu i strepnji što će vjetar sutra donijeti? Živjeti kao da smo u centru ogromne deponije. Zar je to fer?
Zašto smo žrtvovani? Čija je to odluka? Zar su zaista ego ljudi na vlasti, profit i politikanstvo iznad osnovnog ljudskog prava, prava na život u zdravom okruženju? Zar je zaista bitno za koga glasamo i tko je na vlasti u našoj općini kada su u pitanju osnovna ljudska prava?
I to se sve dešava u Istri. Zemlji iz bajke. Dalekoj zemlji čarobnih vila. Istri koja se diči razvijenosti i poštivanju prava svakog živog bića. Istri koja je uvijek nastojala biti korak naprijed. Zar zaista nakon svih tih godina za nas nesretnike na jugu nema pomoći?
Foto: Kaštijun
Želimo doprijeti do svakog gradonačelnika i načelnika, svakog člana vijeća grada i općine istarskog poluotoka i vijeća istarske županije. Želimo da oni koji imaju moć odlučiti i izvršiti promjene konačno to učine. Napraviti će dobro djelo za dvije tisuće duša na jugu Istre koje možda ne poznaju, ali na čije živote svakodnevno utječu.
Želimo da cijela Istra zna da kada baci otpad u koš ili kantu, sve to dolazi nekome pod prozor. Prozor koji mora zatvoriti kako bi preživio i sačuvao zdravlje, duševni mir i dostojanstvo.
U ime svih mještana s juga, Inicijativa Čist zrak duga ljubav...sedma godina u borbi za život dostojan čovjeka", stoji u priopćenju.
"Na Kaštijun nastavlja pristizati otpad koji sastavom i količinom ne bi smio biti zaprimljen"
Iz Inicijative su iznijeli i probleme koje također prenosimo u nastavku.
"Problemi na samom Kaštijunu ne posustaju. Izdvojiti ćemo samo neke od njih:
na Kaštijunu se trenutno nalazi rekordan broj nezbrinutih bala goriva iz otpada, više od 20.000 komada. Projektom nije trebala biti skladištena ni jedna jedina bala.
na Kaštijun nastavlja pristizati otpad koji sastavom i količinom ne bi smio biti zaprimljen
Kaštijun do dana današnjeg nije proizveo jedan kilovat energije iz otpadnog plina iz tijela odlagališta iako mu je to jedna od osnovnih namjena (u kratici MBO, B znači Biološka obrada koja zapravo ne postoji).
Na Kaštijunu ostaje zauvijek deponirano više od 60% otpada kojeg se zaprimi. Plan je bio do 10 do 15%.
Kaštijun, umjesto da prodaje gorivo iz otpada i na tome zarađuje kako je bilo planirano, upravo suprotno za njegovo zbrinjavanje mora skupo plaćati.
Kaštijunom trenutno upravlja peti direktor u sedam godina. Dinamika promjena uprave je skoro direktor na godinu.
Kaštijun generira velike financijske gubitke iz godine u godinu.
Nakon sedam godina rada centra smrad koji se emitira sa centra je neizdrživ i doseže kilometrima dalje od samog Centra.
Na Kaštijunu, na nezaštićenoj podlozi se nepropisno iz godine u godinu gomilaju stotine tona frakcije otpada koje nije moguće nigdje zbrinuti.
Gradovi i općine tj. njihova komunalna društva nemaju iskren interes izvršiti nužne promjene u gospodarenju otpadom.
Vlasnici Kaštijuna, Grad Pula i Istarska županija svih ovih godina nisu dorasli situaciji ili ih problematika jednostavno ne zanima.
Za primjer reakcija mještana u nastavku možete vidjeti komentar jednog gosta na stranici napisan upravo jučer 18.08.2025. Komentar koji vjerno dočarava trenutnu situaciju", poručili su iz Inicijative, a cijeli komentar možete pročitati u nastavku.
Podsjetimo, ovo je jedan od najvažnijih pomorskih infrastrukturnih projekata u novijoj povijesti Rovinja te je riječ o investiciji vrijednoj više od osam milijuna eura, a dovršetak radova planiran je do 1. travnja 2027. godine.
'Ministarstvo je u svom pisanom očitovanju jasno potvrdilo: sjednice Gradskog vijeća mogu se održavati isključivo uživo. Nije dopušteno elektroničko sudjelovanje niti održavanje sjednica u kombiniranom hibridnom obliku.'
Zastupnica SDP-a u Hrvatskom saboru Sanja Radolović na državni proračun za 2026. godinu podnijela je niz amandmana vezano za razne projekte u Istarskoj županiji.
Muškarca je policija zaustavila 1. prosinca oko 13.40 sati u Ulici Nikole Tesle u Poreču kada je vozio automobil pulske registracijske oznake te je nepropisno koristio mobitel.
Radovi planirani projektom trebali bi započeti u idućih mjesec dana, najkasnije do siječnja 2026. godine, te kroz različite faze u godinu i pol dana, finalizirati se do kraja kolovoza 2026. godine.
Organizatori su marševima htjeli ukazati na problem normalizacije ustaškog pozdrava i prijetnji manjinama, njegovi su protivnici oštro osudili pojave jugoslavenske zastave i ćirilice.
Kako bi to omogućili, istraživači iz FinEst Centra za pametne gradove iz Tallinna u Estoniji počinju s testiranjem opreme i opremaju vozila posebnim senzorima.
Prijatelji životinja pozivaju sve da na www.prijatelji-zivotinja.hr potpišu peticiju za zabranu bučne pirotehnike i saznaju više informacija o njezinoj štetnosti.
Grad Poreč predstavio je prijedlog proračuna za 2026. godinu vrijedan gotovo 69 milijuna eura, s fokusom na obrazovanje, komunalnu infrastrukturu, dom za starije i kapitalne projekte koji stvaraju trajnu vrijednost za građane.
U petak, 5. prosinca 2025., Društvo arhitekata Istre otvara Godišnju izložbu projekata i realizacija članova DAI-SAI i gostujućih autora, uz predstavljanje dobitnika Plečnikove nagrade za projekt groblja u Ankaranu.
Pulske poduzetnice istaknule su na manifestaciji “Istra u glazbi, riječi i slici” u Polivalentnoj dvorani AMI Pula važnost kreativnog izraza u poslovanju, prezentirajući vlastita umjetnička postignuća pred publikom.
U EU-u 30 do 50 posto svih žrtava su maloljetnici, a ozljede često dovode do trajnog invaliditeta – amputiranih prstiju, raznesene šake, oštećenog vida ili trajne sljepoće.