Mještani iz okolice Kaštijuna upućuju apel za pomoć: Mi se zaista gušimo u smradu!
Mještani naših naselja na krajnjem jugu Istre, točnije naselja Pomer, Volme, Banjole, Vinkuran, Valbonaša, a povremeno Vintijan i Pješčana uvala, već sedmo ljeto zaredom žive u neizdrživom smradu s Kaštijuna.
Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun je rak rana istarskog Poluotoka.
Kao samo jedna od dvije županije u Hrvatskoj koje imaju takav centar na razini županije, zaista možemo reći da smo moderni i napredni, da smo rano prihvatili borbu za održivost i za bolje sutra, no nažalost, Kaštijun već godinama uzrokuje probleme za mještane okolnih mjesta, a čini se kako nesnosan smrad i dalje uzrokuje probleme za građane i posjetitelje.
Nezadovoljni građani najavljuju kako će prosvjedovati u Puli u srijedu, 22. listopada, u 15:30 sati na Portarati. Navode i kako će oko 17 sati prosvjednici krenuti u šetnju do Foruma gdje će se napraviti i mali performans.
11:43Prije 182 d18.10.2025
Ovaj problem ponovno u fokus stavlja građanska inicijativa Čist zrak duga ljubav, a njihovo priopćenje prenosimo u nastavku.
"Želimo da prenesete naše vapaje koji su se sve do danas, već dugih sedam godina, pokazali uzaludnim. Živimo na prekrasnom poluotoku, i vjerujemo dovoljno razvijenom da ljudi na njemu ne moraju živjeti u uvjetima nedostojnim čovjeka. Nažalost mi upravo tako živimo i tako se osjećamo.
Mještani naših naselja na krajnjem jugu Istre, točnije naselja Pomer, Volme, Banjole, Vinkuran, Valbonaša, a povremeno Vintijan i Pješčana uvala, već sedmo ljeto zaredom žive u neizdrživom smradu s Kaštijuna. Tih dvije tisuće bespomoćnih duša, rodbine i prijatelja, glasača, djece i starijih, ljudi kao vi od krvi i mesa. Dvije tisuće sudbina koje već godinama traže pomoć koja nije došla i ne dolazi.
"Vjerujemo da ovakav život nitko ne zaslužuje, niti bi ikome ovakav život poželjeli"
Mi se zaista gušimo u smradu. Ne izmišljamo, ne politiziramo, ne čini nam se. Ne tražimo pažnju radi same pažnje. Sve što zapravo želimo je imati jednake životne uvjete kao svi ostali stanovnici Istre. Želimo nazad naš stari čisti zrak prije ovog zla i promašenog projekta zvanog Kaštijun. Kaštijuna koji je donio apokalipsu u naša naselja. Vjerujemo da ovakav život nitko ne zaslužuje, niti bi ikome ovakav život poželjeli.
Zaista se osjećamo kao da živimo usred smetlišta zatrpani tonama uzavrelog otpada. Intenzitet smrada je takav da ga ne možete izdržati. Tjera vas na povraćanje, boli vas trbuh i peku vas oči, postajete nemirni i razdražljivi. Takav težak kiseli smrad utječe na vaše raspoloženje i ponašanje. Narušava zdravlje u svakom smislu.
ŽCGO KaštijunKaštijun
"Zar zaista nakon svih tih godina za nas nesretnike na jugu nema pomoći?"
Zar zaista Istrani prihvaćaju žrtvovati svoje susjede na jugu, dvije tisuće ljudi, i pomiriti se s time da će oni sljedećih četrdeset godina, za dobrobit ostatka Istre jednostavno morati živjeti u smradu, u strahu i strepnji što će vjetar sutra donijeti? Živjeti kao da smo u centru ogromne deponije. Zar je to fer?
Zašto smo žrtvovani? Čija je to odluka? Zar su zaista ego ljudi na vlasti, profit i politikanstvo iznad osnovnog ljudskog prava, prava na život u zdravom okruženju? Zar je zaista bitno za koga glasamo i tko je na vlasti u našoj općini kada su u pitanju osnovna ljudska prava?
I to se sve dešava u Istri. Zemlji iz bajke. Dalekoj zemlji čarobnih vila. Istri koja se diči razvijenosti i poštivanju prava svakog živog bića. Istri koja je uvijek nastojala biti korak naprijed. Zar zaista nakon svih tih godina za nas nesretnike na jugu nema pomoći?
Foto: Kaštijun
Želimo doprijeti do svakog gradonačelnika i načelnika, svakog člana vijeća grada i općine istarskog poluotoka i vijeća istarske županije. Želimo da oni koji imaju moć odlučiti i izvršiti promjene konačno to učine. Napraviti će dobro djelo za dvije tisuće duša na jugu Istre koje možda ne poznaju, ali na čije živote svakodnevno utječu.
Želimo da cijela Istra zna da kada baci otpad u koš ili kantu, sve to dolazi nekome pod prozor. Prozor koji mora zatvoriti kako bi preživio i sačuvao zdravlje, duševni mir i dostojanstvo.
U ime svih mještana s juga, Inicijativa Čist zrak duga ljubav...sedma godina u borbi za život dostojan čovjeka", stoji u priopćenju.
"Na Kaštijun nastavlja pristizati otpad koji sastavom i količinom ne bi smio biti zaprimljen"
Iz Inicijative su iznijeli i probleme koje također prenosimo u nastavku.
"Problemi na samom Kaštijunu ne posustaju. Izdvojiti ćemo samo neke od njih:
na Kaštijunu se trenutno nalazi rekordan broj nezbrinutih bala goriva iz otpada, više od 20.000 komada. Projektom nije trebala biti skladištena ni jedna jedina bala.
na Kaštijun nastavlja pristizati otpad koji sastavom i količinom ne bi smio biti zaprimljen
Kaštijun do dana današnjeg nije proizveo jedan kilovat energije iz otpadnog plina iz tijela odlagališta iako mu je to jedna od osnovnih namjena (u kratici MBO, B znači Biološka obrada koja zapravo ne postoji).
Na Kaštijunu ostaje zauvijek deponirano više od 60% otpada kojeg se zaprimi. Plan je bio do 10 do 15%.
Kaštijun, umjesto da prodaje gorivo iz otpada i na tome zarađuje kako je bilo planirano, upravo suprotno za njegovo zbrinjavanje mora skupo plaćati.
Kaštijunom trenutno upravlja peti direktor u sedam godina. Dinamika promjena uprave je skoro direktor na godinu.
Kaštijun generira velike financijske gubitke iz godine u godinu.
Nakon sedam godina rada centra smrad koji se emitira sa centra je neizdrživ i doseže kilometrima dalje od samog Centra.
Na Kaštijunu, na nezaštićenoj podlozi se nepropisno iz godine u godinu gomilaju stotine tona frakcije otpada koje nije moguće nigdje zbrinuti.
Gradovi i općine tj. njihova komunalna društva nemaju iskren interes izvršiti nužne promjene u gospodarenju otpadom.
Vlasnici Kaštijuna, Grad Pula i Istarska županija svih ovih godina nisu dorasli situaciji ili ih problematika jednostavno ne zanima.
Za primjer reakcija mještana u nastavku možete vidjeti komentar jednog gosta na stranici napisan upravo jučer 18.08.2025. Komentar koji vjerno dočarava trenutnu situaciju", poručili su iz Inicijative, a cijeli komentar možete pročitati u nastavku.
Teška prometna nesreća na cesti Funtana – Poreč šokirala je javnost – u sudaru tijekom pretjecanja teško je ozlijeđeno dijete, koje je zajedno s majkom hitno helikopterom prevezeno u bolnicu u Rijeka.
Fond knjiga za sajam svakodnevno se obogaćuje donacijama građana, a organizatori ističu kako je za uspješnu provedbu događanja ključna pomoć volontera.
Nakon poraza na Drosini, trener Oriol Riera otvoreno je progovorio o utakmici, istaknuvši propuštene prilike, ali i niz spornih sudačkih odluka za koje smatra da su presudno utjecale na konačan ishod.
Dani avanture i adrenalina u Barbanu kao promotivna akcija nude autentično iskustvo Istre kroz spoj aktivnosti, gastronomije i opuštanja, pozivajući posjetitelje da uspore tempo i prepuste se doživljajima koji ostaju u sjećanju.
Sporne sudačke odluke obilježile su poraz Istre na Drosini – od dugotrajnih VAR provjera do upitnog kaznenog udarca, susret protiv Vukovara ostat će u sjeni suđenja koje je izazvalo veliko nezadovoljstvo domaćih.
Građani će ove godine na odmoru provesti i nešto više vremena – u prosjeku 10,5 dana, što je gotovo dan dulje nego lani. Ipak, i dalje prevladavaju kraći odmori, pa više od polovice ispitanika planira putovanje do sedam dana, osobito mlađi i oni s nižim primanjima.
Oboje ističu kako im je školovanje na Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“ ostalo u pozitivnom sjećanju. Uz teorijsko znanje, polaznici prolaze i praktične obuke, uključujući gađanje, samoobranu i razne izvannastavne aktivnosti.
Kandidati za poslove spasioca i voditelja spasilačkih postaja moraju imati najmanje 18 godina, položen tečaj osposobljavanja za spasioca na otvorenim vodama pri Hrvatskom Crvenom križu te važeću licencu ili uvjerenje, kao i potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti izdanu od strane medicine rada.
Iako je lokalitet prvi put istražen još 1961. godine, kada ga je istraživao arheolog Ante Šonje, tek su recentna sustavna istraživanja dala cjelovitiju sliku.
Novi zakon stavlja naglasak na digitalizaciju, transparentnost i kontrolu tržišta, a ujedno bi trebao doprinijeti i povećanju ponude dugoročnog najma te priuštivijem stanovanju.
U posao je uveden izvođač radova, pulska tvrtka Cesta d.o.o., a početak radova očekuje se nakon što Vodovod Pula – Labin dovrši zahvate na vodoopskrbnim priključcima.
Sredstva su osigurana u državnom proračunu, a dodjeljuju se u okviru redovitog investicijskog ciklusa usmjerenog na obnovu, izgradnju i modernizaciju lučke infrastrukture duž hrvatske obale.
Na simpoziju u Rovinju o zdravstvenim izazovima stranih radnika izneseni su zabrinjavajući podaci – od nedostatka liječničke skrbi do teških radnih uvjeta koji, kako je istaknuto, ostavljaju ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje.